Zagorski vinogradari slažu se kako će ove jeseni berbe biti kasnije nego proteklih godina. Smrzavica, suša, kiše i jako visoke temperature ove su godine utjecale na sam urod i zrenje grožđa. Provjerili smo na nekoliko lokacija u Zagorju kakva su očekivanja i kada spremaju berbu.

Zdrava godina
Dubravko Žerjavić, predsjednik Udruge vinara i vinogradara 'Pajdaš' iz Zlatara te vlasnik OPG – a u sklopu kojeg ima vinariju, zadovoljan je ovogodišnjom vinogradarskom godinom. – Bila je zdrava godina, nije bilo oboljenja vinograda, izuzev naravno zlatne žutice. Iz novijeg vinograda trebali smo od 2500 izvaditi 50 čokota, a stariji vinograd od 800 čokota potpuno smo morali izvaditi – kaže Žerjavić. No, zasađeno je i 5000 novih čokota, sorti graševine, žutog muškata, manzonija te cabarnet cortisa, nove ekološke, otporne sorte koja se ne šprica. A berba će ove godine biti dosta kasna.

– Berba sigurno neće biti prije početka listopada, šećer još nismo ni počeli mjeriti – kaže Žerjavić. Sve u svemu, klimatske su situacije bile pogodne. – Vinogradu je dosta i malo vlage, ne smetaju mu vrućine i sunce, jedino kod mladih trsova, no kada smo sadili mladi vinograd, pala je kiša, pa je bilo u redu. Nije preloša situacija vinogradarska, zavisno od tla, kod nas je ilovasto, što je vrlo pogodno za vinograd. Slična je situacija na cijelom zlatarskom području, vinogradari su zadovoljni jer se nije trebalo puno špricati, suho je bilo vrijeme, pa nema gljiva, a to je znak da nema kvara u vinogradu, jer su obično u pitanju gljivična oboljenja trsova – pojasnio je Dubravko Žerjavić.

Dva velika šoka za vinograd
Dijana Hršak obrađuje vinograd od 500 trsova na Trškom Vrhu u Krapini. – Naslijedili smo još od djeda stari vinograd, prije 35 godina posadili novi koji sam naslijedila od oca, nastavila sam ga obrađivati, to mi je ljubav, a i struka jer sam agronom – kaže Dijana. 60 posto je graševine i rajnskog rizlinga, a ostatak su druge sorte, šipon, kraljeivina i žuti muškat. Dijana kaže da je svaka godina drugačija, pa je obrađivanje vinograda vrlo zanimljiv i čak umjetnički posao.

Ovu su godinu obilježile nepovoljne vremenske prilike. - Prvo je smrzlo, prvi puta od kada imamo vinograd. Zatim su došle obilne kiše, vegetacija je bila dosta već uznapredovala, trebalo je početi sa zaštitom, iako je bilo teško uloviti trenutak s obzirom na kiše, pa je već startna pozicija bila dosta loša jer su krenule primane infekcije.

Trebalo je jako paziti na termine i kada prskati da se održi dobro zdravstveno stanje vinograda. Onda je nastupila suša, a najgore su visoke temperature na kojima već pomalo staje i asimilacija i fotosinteza, to je veliki stres za lozu. Prvi šok bilo je smrzavanje, a visoke temperature su podjednaki šok. U takvim situacijama najbolje je ne dirati lozu, ne ići u vinograd kad je jako vruće, pustiti ga jer ionako ne raste, biljka ima svoje mehanizme kojima se štiti da bi uopće preživjela – pojasnila je Dijana Hršak.

S obzirom na sve te nedaće, bit će ove godine nešto manji urod, ali ne znatno. – Očekujemo prosječnu berbu, 500 do 600 litara – dodaje. A berba će u njenom vinogradu na Trškom Vrhu ove godine biti sredinom rujna. – Berbe su se u zadnjih godina pomaknule mjesec dana ranije. Prije se obično bralo u listopadu, a sada je to već prvi tjedan rujna. Dijana je bila i predsjednica Društva vinogradara, vinara i prijatelja dobrog vina 'Čeh – Leh – Meh' Krapina.

Tako kaže da članovi udruge, prijatelji i kolege na krapinskom području imaju slične probleme u vinogradu od kojih je najgore bilo smrzavanje, koje se dogodilo gotovo svima. – No, zdravstveno stanje vinograda je ipak zadovoljavajuće i berbe će biti oko tjedan dana kasnije nego prošle godine – zaključuje.

Kvalitetno grožđe
Proizvodnjom vrhunskih vina bavi se i Ivan Gospočić iz Donje Stubice, koji u svom vinogradu ima zasađeno oko tisuću trsova žutog muškata i bijelog pinota, a graševinu kupuje. Rekao nam je kako je ova godina dosta dobra, jer nije bilo bolesti s kojima se vinogradari inače bore, poput peronospore ili pepela, problem je jedino žutica koja uništava trsove u zagorskim vinogradima, zbog čega je i sam posadio dosta novih cjepova. Zadnje je špricanje odradio i predviđa dobru berbu.

– Gnjiloće nema, stoga će grožđe biti kvalitetno. Berba će ove godine biti malo kasnije nego inače. Mislim da će se glavnina u ovim našim krajevima pobrati u vikendu 25. i 26. rujna. Važno je mjeriti sladore, što donosi bolju aromu i kvalitetu – rekao je Gospočić, koji se vinogradarstvom bavi već 20 godina i svake godine bere oko 2,5 do 3 tone grožđa. Svoja vina prodaje uglavnom u ugostiteljske objekte u našoj županiji, ali i u Zagreb, a ovom je prigodom istaknuo kako je kvaliteta zagorskih vina zadnjih 20 godina rapidno rasla. – Mi Zagorci ne trebamo se više nikoga sramiti s našim vinima, niti Slavonaca, niti Istrijana – zaključio je Gospočić.

Problem zlatne žutice
Mihovljanski vinari poručuju da će ove godine berba biti 10 do 14 dana kasnije nego inače, ovisno o sortama. Urod će biti nešto manji, ali grožđe je kvalitetno – rekao nam je Stjepan Svetec, predsjednik Udruge vinogradara, vinara i podrumara Lucen iz Mihovljana. Udruga broji 60 –ak članova, većinom hobista sa 500 do 1000 trsova, dok su jedan do dva veći vinogradari. Njihova udruga odnosno članovi imaju vinograde na području Veternice i Gregurovečkog vinogorja.

Sorte koje prevladavaju su graševina, sauvignon, chardonney, štajerska belina itd. Osim smrzavice zbog čega se na početku pokazao urod od 10 do 30% manji, drugih bolesti nije bilo. No, problem je mihovljanskim vinogradarima počela stvarati zlatna žutica. Prije 3 do 4 godine nije je bilo na ovom njihovom području, no sada već primjećuju simptome ove bolesti. – Dosta vinograda je zapušteno, stari ne mogu raditi, ne znam kak bude to zišlo – prokomentirao je Svetec. 

Zadnjih su godina zagorska vina top

Mladen Micak, vinar i enolog: Bliži se berba, pokazuje se jako lijepa, kvalitetna, šećeri se već sad lijepo nakupljaju. Nema velikih bolesti ove godine, obišao sam pedesetak vinograda, grožđe je zdravo, lijepo zrije. Svima bih preporučio da mjere šećere, ne idite prerano brat, pričekajte barem 90 Oechsla, hladne noći, ohladite grožđe i stvorit ćemo jako kvalitetna vina. Vidim da su ljudi dosta uložili u opremu, inoks je zamijenio drvo, a mnogi ulažu i u hlađenje, što je osnova kvalitete vina, ohladiti mošt. Odraditi brzinski prve pretoke, ne dozvoliti oksidacije i imat ćemo lijepi sortiment, zadnjih su godina zagorska vina top vina.