Iako se mnogi začude kada se susretnu ili čuju za slučaj pojave ušljivosti ili svraba, roditelji koji imaju djecu u nekom od kolektiva, bilo vrtiću ili školi, itekako su upoznati s ovim zaraznim bolestima, koje se s pojave s vremena na vrijeme. Makar se smatra da je raširenost ovih bolesti danas puno manja nego prije par desetaka godina, zbog čega se na svu sreću ne uspiju razviti pandemije ušljivosti ili svraba u kolektivima, ove bolesti nisu nestale i ne, nisu nužno povezane s higijenskim životnim uvjetima, kako mnogi smatraju.

Terapija za cijeli kolektiv

Za one koji ne znaju, jer se možda još s time nisu susreli ili se pak ovih nametnika tek slabije sjećaju iz djetinjstva, uši su sitni ektoparaziti koji se hrane krvlju vlasišta, no kada se razmnože u većem broju, izazivaju svrbež glave. Pregledom vlasišta, mogu se otkriti žive pokretne uši ili gnjide, odnosno sitna jajašca prilijepljena za kosu, iz kojih se, ako se ne odstrane, za 7 do 10 dana razviju nove uši, koje polažu nova jajašca.

Zbog toga je, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije, izuzetno važno pravilno provoditi terapiju. – Ako se u obitelji ili kolektivu (dječji vrtić, škola, domovi za starije i nemoćne, vojarne) otkrije da jedan član ima uši, preporuča se terapiju provesti kod svih članova istovremeno, bez obzira na simptome. Primjerice, svi ukućani trebaju oprati kosu istim šamponom, promijeniti i oprati češljeve, četke, odjeću i posteljinu, jer je moguće da imaju uši, a da to nisu primijetili – pojasnila je epidemiologinja Gordana Popijač – Cesar, napomenuvši kako se uš prenosi dužim bliskim kontaktom s oboljelog djeteta ili odrasle osobe na zdravu, a može se prenijeti korištenjem zajedničkih češljeva i četi za kosu, kapa, ukrasnih traka za kosu, jastuka i jastučnica, ručnika i slično. Važno je za spomenuti da izvan vlasišta uš može preživjeti do 48 sati, nakon čega bez hrane ugiba.

Kad se ušljivost pojavi u nekom kolektivu, izuzetno je bitna maksimalna suradnja, kako ne bi došlo do širenja među djecom. Zbog toga u dječjim kolektivima najčešće mole roditelje da prijave slučajeve bez srama, kako bi se na vrijeme spriječilo širenje. Naravno da dijete koje ima uši ili gnjide ne smije u kolektiv dok se bolest ne izliječi, a potrebno je pregledati i ostale ukućane.

Svrab se prenosi direktnim kontaktom

Svrab (ili šuga) je također zarazna bolest kože, koju uzrokuje grinja nazvana Scrcoptes scabiei var. Hominis. Izvor zaraze je osoba pri kraju inkubacije ili bolesnik sa jasno izraženim znakovima bolesti. Svrab se prenosi s oboljele na zdravu osobu duljim direktnim dodirom kože na kožu, spolnim odnosom, rubljem, odjećom, ručnicima i posteljinom.

Nakon kontakta s bolesnom osobom simptomi se pojavljuju u razdoblju od 2-6 tjedana, koliko traje inkubacija. - Glavni simptomi svraba su intenzivan svrbež kože koji se pojačava noću i u toplini i pojava crvenog osipa na mjestima grebanja, kanalići u obliku tankih zavojitih i ljuskastih linija dugački nekoliko milimetara koji na krajevima imaju male crne točkaste promjene, a to su same grinje (najčešće između prstiju šake, ručnom zglobu, podlakticama, laktovima, pazuhu, području spolovila) – pojasnila je Popijač – Cesar.

Istaknula je i kako se iznimno kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom može se razviti rjeđi, ali ozbiljniji oblik svraba – norveški ili krustozni svrab, koji zahtjeva bolničko liječenje. Kod djece su najčešće zahvaćeni glava, lice, vrat, dlanovi i tabani, a moguć je nastanak i sekundarne bakterijske infekcije koja nastaje grebanjem kože. - Svrab se češće javlja u zimskim mjesecima kada se osobe više zadržavaju u zatvorenim prostorima te su više u bliskom kontaktu. Sumnja na ovu bolest postavlja se uočavanjem kanalića ili osipa, a potvrđuje se pronalaskom grinja, jaja ili fekalnog materijala larvi mikroskopskom analizom strugotina kože – kaže epidemiologinja.

Što se pak liječenja tiče, kaže kako se svi koji su bili u kontaktu s oboljelima od svraba, bez obzira jesu li razvili simptome svraba ili ne, trebaju tretirati skabicidnom emulzijom koju propisuje liječnik. Tretman traje 5 dana, a maže se cijelo tijelo, ne samo zahvaćena mjesta te ga treba ponoviti za 10-ak dana. - Uz odgovarajuće lijekove vrlo je važno dan nakon početka terapije oprati u vrućoj vodi svu odjeću, posteljinu i ručnike koji su bili u upotrebi posljednjih nekoliko dana te ponoviti postupak nakon tjedan dana. Svi predmeti koji se ne mogu tretirati pranjem stavljaju se u crne vreće i ostavljaju se izvan upotrebe 14 dana. Za sprječavanje ponovne zaraze, nužno je da se svi članovi obitelji i spolni partneri istodobno liječe.

Liječenje bolesti zahtijeva strogo pridržavanje svih uputa vezanih za bolesnika, bliske kontakte i predmete u njegovoj okolini te provođenje mjera prevencije nakon liječenja – naglasila je epidemiologinja.

Širenje bolesti

U svijetu godišnje od ovih parazitoza oboli 200 milijuna ljudi. Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, svrab i ušljivost se trebaju redovito prijavljivati od strane zdravstvenog osoblja koje dijagnosticira bolest i liječi je. - Po prijavama epidemiološka služba ZZJZ KZŽ provodi nadzor, anketu te preporuča preventivne mjere u obiteljima i kolektivima gdje se bolest pojavljuje – kaže Popijač – Cesar, dodavši kako se ove bolesti javljaju bez obzira na rasu i socijalni status, jer je glavni razlog širenja ovih bolesti bliski kontakt s bolesnom osobom u prenapučenoj okolini. Što se tiče slučajeva u našoj županiji, iz Zavoda kažu kako je 2019. prijavljeno 30, a 2022. 6 slučajeva svraba te 7, odnosno 3 slučaja ušljivosti. Tijekom prva dva mjeseca ove godine prijavljen je svega jedan slučaj svraba, dok prijava za ušljivost za sada nije bilo.