Za revitalizaciju pruge Savski Marof – Kumrovec – Imeno, koja je zatvorena još 2000. godine, tijekom protekla dva desetljeća pokrenute su brojne inicijative s hrvatske i slovenske strane. Prometno povezivanje ovog područja, važno kako za lokalno gospodarstvo, tako i za demografske trendove, često se vraća u fokus, posebno nakon ulaska Hrvatske u Schengen. Iako su se problemi sa prelascima granica pokazali kao prepreka (budući da pruga svojom trasom na više mjesta prelazi rijeku Sutlu) bilježe se napori i pomaci u pripremama za modernizaciju ove željezničke pruge, uz osigurana sredstva iz nacionalnog proračuna i EIB-a. 

Presjek inicijative

Načelnik Općine Kumrovec, Robert Šplajt, u listopadu 2022. ponovno je pokrenuo inicijativu za revitalizaciju pruge Savski Marof – Kumrovec – Imeno (SLO), zatvorene 2000. godine. Iako je projekt već godinama ključna tema za sutlanski kraj i turističke destinacije u Hrvatskoj i Sloveniji, ulazak Slovenije u Schengen dodatno ga je zakomplicirao zbog višestrukih prelazaka granice.
Nakon što je i Hrvatska ušla u Schengen, Šplajt je obnovio inicijativu uz podršku lokalnih čelnika, ističući negativan utjecaj zatvaranja pruge na demografiju i gospodarstvo. Iako su postojala obećanja, nije bilo konkretnih pomaka, a Šplajt je izrazio nezadovoljstvo zbog neiskorištenih prilika za financiranje iz europskih fondova.

Župan Željko Kolar također je od 2017. pokušavao oživjeti projekt, naglašavajući važnost pruge za općine poput Kumrovca, Zagorskih Sela i Klanjca, gdje loša prometna povezanost doprinosi iseljavanju. Usprkos tome, sastanak visokih dužnosnika Hrvatske i Slovenije na ovu temu nikada nije održan, a odgovori Ministarstva prometa ostali su nejasni.

Novi koraci dogovoreni na sastanku

Međutim, danas je u Podčetrtku održan 37. sastanak, gdje su dogovoreni konkretni koraci. HŽ Infrastruktura priprema natječaj za izradu studijske dokumentacije za modernizaciju pruge, a sredstva od 3,5 milijuna eura osigurana su iz državnog proračuna i zajma Europske investicijske banke.

Direktor HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, na sastanku je posebno istaknuo kako je njima dovoljno dopuštenje Republike Slovenije ili njenih željeznica da HŽ Infrastruktura može raditi zahvate na području Slovenije. Takvi primjeri već postoje, recimo prema Srbiji i BiH. U tim su slučajevima potpisani međusobni sporazumu o upravljanju graničnim objektima. Da se pruga obnovi, kaže nema šanse.

- Nakon pokretanja inicijativa da bi se ona obnovila rabljenim i novim materijalom, HŽ Infrastruktura je sa svojim stručnim službama obišla tu prugu i zaključila da zbog dotrajalosti objekata, mostova, vijadukata i tunela nije moguće, sukladno propisima i zakonima, pristupiti remontu pruge – objasnio je Kršić. Hoće li se mijenjati trasa, ne zna dok se studija ne napravi i ponude rješenja,a  ne zna ni koliko bi radovi okvirno koštali.

Negativan utjecaj na demografiju i gospodarstvo 

Kumrovečki načelnik pak ističe lošu demografsku sliku i slabiji gospodarski razvoj za što je, kaže, zaslužna slaba povezanost javnim prijevozom. Pruga je bitna za cijeli sutlanski kraj, naglasio je.

- Od kada je ona ukinuta, imamo jako lošu demografsku sliku iz godine u godinu. Sve više ljudi odlazi iz našeg kraja jer je veliki problem javni prijevoz. Svi smo bili vezani za prugu, za rad i školovanje u Zagrebu, a od kad je nema, situacija je sve lošija. Gospodarski smo se, također, unazadili, jer nam nisu došle neke veće investicije na ove prostore, jer nemamo kvalitetnog cargo prijevoza. Ta će pruga, kada profunkcionira, ne samo uljepšati demografsku sliku nego će i pomoći gospodarstvu da se razvije, ali i turizmu. Kada gledate, Kumrovec godišnje posjeti 200 tisuća ljudi, a zamislite kolika bi ta brojka bila da imamo kvalitetan javni prijevoz – rekao je Šplajt, a o sastanku rekao da je bio konstruktivan i da se konačno napravio pomak s mrtve točke.

- Nije ta inicijativa počela danas, ni jučer, nego prije 24 godine. Pomaknuli smo se s mrtve točke, pripremamo se za kompletnu rekonstrukciju. Nadam se da to neće ostati samo na papiru nego da ćemo pronaći zajednički jezik. Teško je već i ljudima govoriti da će 'Kumrovečka pruga' biti realizirana jer kada im puno to govoriš i puno puta ponavljaš, a ništa se ne događa, onda misle da izmišljaš i lažeš. No, nije samo do jedinica lokalnih samouprava, prvenstvo ovisimo o vanjskim poslovima i državnoj granici, ali i o arbitraži koja se nikad nije riješila – poručio je Šplajt.

Županova vizija 

Župan Kolar na sastanku nije prisustvovao do samog kraja, no prije svog odlaska, sam je donio zaključak na što su sudionici sastanka klimali glavama pa se župan ''našalio'' kako mu to daje potvrdu da je u pravu - kao i obično.

- Nakon 20 godina promišljanja, došlo se do zaključka da se ova pruga ne može revitalizirati već da se mora krenuti s kompletnom obnovom. Predlažem da se primi na znanje odluka HŽ Infrastrukture i resornog ministarstva da se ide u izradu studije,  nakon toga projektne dokumentacije. Predložiem i da HŽ Infrastruktura odmah uspostavi kontakt sa slovenskim željeznicama i da krenu pregovori o načinu upravljanja prugom, da resorno ministarstvo kontaktira svoje kolege u ministarstvu Slovenije i da s njima započnu razgovore. Isto tako, predlažem da se obavijesti Ministarstvo vanjskih poslova i da oni pokrenu razgovore. Mi znamo da nemamo riješenu ni kopnenu, ni granicu na moru, ali i znamo da postoji niz pozitivnih primjera kako se može doskočiti tom problemu da se ne prejudicira granica i da se projekti realiziraju. Ako postoji dobra volja i želja, onda se to može riješiti s jednim dogovorom, ugovorom... Ako će se to pokušati iskoristiti da se radi obostrani pritisak za rješavanja granice u cijelosti, onda ćemo biti u problemu – objasnio je Kolar.

- Moramo govoriti o pruzi Savski Marof - Kumrovec preko Zagorskih Sela do Imena jer to jedino ima smisla. Ako napravimo prugu samo do Klanjca, a ne produžimo je, nismo napravili skoro pa ništa. Nadam se da će biti dovoljno pameti. Trebamo biti dovoljno fleksibilni i slušati ljude s terena – dodao je, a na pitanje o realnom roku završetka radova rekao je: - Do 2030. godine mislim da bi bio realan rok, ali da ja to vodim bilo bi i dvije, tri godine ranije.

Granična pitanja i političke prepreke 

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, sastanku je prisustvovao državni tajnik Žarko Tušek koji je u više navrata istaknuo kako je 'Kumrovečka pruga' jedan od ključni projekata.

- Ta je pruga dio naših strateških projekata, našeg kataloga ključnih projekata koji su s pozicije revitalizacije željezničke infrastrukture kroz EIB-ov zajam i oni će se u perspektivi sigurno graditi. Tu postoje određeni izazovi, prije svega, oni s granicom. Njih treba, rekao bih, iznivelirati i iskomunicirati prije samih radova. U tom periodu, od narednih godinu, dvije, dok će se raditi projekti i studije, vrijeme je da se uključe i drugi resori i da se uz blagi pritisak problemi riješe – poručio je Tušek.

Župan Občine Podčetrtek Peter Misja je pak poručio kako granice u 21. stoljeću ne bi trebale biti glavna tema.

- Borba Občine Podčetrtek za revitalizaciju pruge traje više od 25 godina, nama je važna povezanost za Zagrebom. Svi krajevi povezani željezničkom infrastrukturom rastu u svim područjima. Govori se o problemima s granicom, a mislim da u 2024. godini to ne bi trebali biti problemi, vrijeme je da se to razriješi. Mi ćemo se boriti, sa slovenske strane, te malenkosti se daju razriješiti.  Za sada imamo novac za studiju, birokracija s jedne i s druge strane lako ''zaštrika'', ali se nadamo najboljem – poručio je Misja.

Igor Prinčić iz Ministarstva za infrastrukturo Republike Slovenije, ipak, nije toliko optimističan. Kaže kako iz iskustva projicira da pruga neće biti gotova do 2030. godine.

- Nama granice nisu područje djelovanja već javna željeznička infrastruktura. Stanovnici na obje strane ovisni su o toj pruzi i taj promet mora biti živ. Cijela demografska slika je pala radi pruge. Mi lako pripremimo strukovno rješenje, a na koncu tu je politika s obje strane o kojoj puno toga ovisi – zaključio je Prinčić.

Politička volja kao ključ?

Činilo se da projekt napokon dobiva potreban zamah. Međutim, ostaje pitanje hoće li politička volja s obje strane granice biti dovoljno snažna da se napokon probije kroz birokratske prepreke i omogući stanovnicima ovog kraja bolju povezanost, ekonomski napredak i demografsku stabilnost. Tek će budući koraci pokazati hoće li ovaj projekt konačno uroditi plodom ili ostati još jedno neispunjeno obećanje.