Paket izmjena poreznih zakona koje bi na snagu trebale stupiti početkom iduće godine, Vlada je poslala u drugo saborsko čitanje.

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić podsjetila je da će dosadašnji porez na kuće za odmor biti zamijenjen porezom na nekretnine. Prema prijedlogu, on bi iznosio od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu jedinice lokalne samouprave same mogu određivati visinu tog poreza, piše HRT.

U odnosu na prvo čitanje, dodana je odredba prema kojoj se porez neće plaćati na nekretnine koje domaćinu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. Obveznikom poreza na nekretnine postaje i Republika Hrvatska, u skladu s propisanim kriterijima.

Izmijenjena donja granica paušala po krevetu

Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripalo bi prema današnjem prijedlogu 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.

U odnosu na prvo čitanje, promijenjeni su i prijedlozi raspona paušalnog poreza na dohodak tako da su predložene niže donje granice, pa sadašnji rasponi iznose za prvu zonu od 100 do 300, za drugu zonu 70 do 200, za treću zonu 30 do 150, za četvrtu i nultu 20 do 100 eura.

Kako će izgledati i tko će plaćati porez na nekretnine?

Porez na nekretnine trebao bi se uvesti prvoga siječnja iduće godine

Povećanje osobnog odbitka

Što se tiče izmjena porezna na dohodak, predloženo je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a u skladu s time povećava se i osobni odbitak za uzdržavane i članove invalidnost, kao i iznos određenih neoporezivih primitaka koji se izračunavaju pomoću koeficijenta osnovnog osobnog odbitka. Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak, a smanjuju se i maksimalna visina niže i više stope s ciljem dodatnog rasterećenja dohotka. Tu nije bilo promjena u odnosu na prvo čitanje.

Kada je riječ o poticanju povratka iseljenika, predložena je mjera oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaća u razdoblju od pet godina za sve porezne obveznike koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine. Oslobođenje bi se primjenjivalo od prvog siječnja, nakon godine u kojoj su ispunjeni uvjeti i to kroz godišnji obračun poreza na dohodak. Povrat poreza provodit će se bez podnošenja posebnog zahtjeva.

Ostaju stečena prava

Kod poreza na dodanu vrijednost, podiže se prag za ulazak u sustav poreza s 40 na 60 tisuća eura. Tome se broj obveznika koji trenutno moraju biti u sustavu poreza na dodanu vrijednost smanjuje za 14.200. Što se tiče izmjena zakona o doprinosima, u odnosu na prvo čitanje redefinirana je postojeća olakšica za prvo zapošljavanje. Novu redefiniranu olakšicu mogu koristiti poslodavci za sve osobe, uključujući i mlade koji se prvi put zapošljavaju na neodređeno vrijeme.

Olakšica za zapošljavanje mladih

Vlada pritom naglašava da upisan staž neće biti zapreka za korištenje te olakšice, kao i da se nijedno stečeno pravo neće smanjiti niti oduzeti. Prijedlogom zakona je predviđeno prijelazno razdoblje, što znači da svi oni koji su počeli koristiti olakšicu za mlade, moći će je koristiti do isteka zakonskog razdoblja od pet godina.

Svi poslodavci koji nakon korištenja olakšica imaju obvezu obračuna i plaćanja doprinosa, iznose plaćenih doprinosa iskazuju kao priznate troškove poslovanja, dakle kao porezno priznate rashode i umanjuju osnovicu za plaćanje poreza.

Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade

Ostaje i dalje mjera umanjenja godišnjeg poreza na dohodak kod nesamostalnog rada fizičkim osobama i to do 25. godine života za 100 posto iznosa razmjernog dijela porezne obveze, a od 26. do 30. godine života umanjuje se za 50 posto.

Vlada smatra da je olakšica za sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme ključna za uključivanje mladih na tržište rada, a veže se u zadržavanje mjere povrata poreza po godišnjem obračunu poreza na dohodak za mlade do 30 godina.

Državna tajnica Rogić Lugarić kaže da su ove mjere su vezane uz niz drugih, prije svega uz nacionalni plan stambene politike i prioritet priuštivog stanovanja u kojem su također osmišljene dodatne mjere.

Premijer Andrej Plenković rekao je da vlada želi kroz veće plaće jačati kreditnu sposobnost mladih, kako bi mogli biti u poziciji da rješavaju svoje stambeno pitanje, bilo kroz najam ili kupnju prve nekretnine. "To je cijeli smisao cjelovitosti ovih mjera, porezne reforme i nacionalnog plana stambene politike", rekao je.

Jednokratni božićni dodatak umirovljenicima

Vlada je na sjednici donijela odluku o isplati jednokratnog dodatka od 80 eura svim umirovljenicima i korisnicima nacionalne naknade za starije osobe uoči Božića, za što će se osigurati oko 100 milijuna eura, a premijer Andrej Plenković poručio im je da država brine o njima.

Umirovljenicima jednokratno 80 eura. Je li pravedno dati svima isto?
arhivska fotografija
Bolnicama 142 milijuna eura za podmirivanje duga dobavljačima lijekova

Ukupno nešto više od 142 milijuna eura bit će doznačeno bolnicama kojima je osnivač država i kojima su osnivači županije za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, temeljem odluke Vlade sa sjednice u četvrtak.

Nešto više od 92 milijuna kuna Ministarstvo zdravstva će doznačiti u sedam zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država, a nešto više od 50 milijuna eura HZZO će kao namjensku pomoć doznačiti u devet zdravstvenih ustanova kojima su osnivači županije (2,5 milijuna eura) te u 21 zdravstvenu ustanovu kojima je osnivač država (47,6 milijuna eura).

U obzir su uzeti kriterij ročnosti dospjelih obveza od 120 dana na dan 31. listopada i kriterij izvršenosti rada zdravstvenih ustanova za razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada 2024.

Potpora poljoprivrednicima

Donesen je i Program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2024., vrijedan šest milijuna eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro je kazao kako štete na prinosima poljoprivrednih kultura uzrokovane prirodnim nepogodama uzrokuju smanjenje ili gubitak očekivanih prihoda u proizvodnoj godini te utječu na nestabilnost proizvodnih procesa. Mogu uzrokovati i odustajanje proizvođača od poljoprivredne proizvodnje.