ZL: Nedavno ste na konferenciji za novinare predstavili rezultate za 2022. godinu. Kako ste zadovoljni godinom iza nas?

Sabol: S rekordnih 301.508 posjetitelja, moram reći da je prošla godina bila odlična za Muzeje Hrvatskog zagorja. Često napominjem da nismo najbolje počeli, jer su početkom godine na snazi još bile korona – mjere i imali smo problem neprihvaćanja grupnih posjeta, koje nisu bile organizirane više od dvije godine. No, u tom razdoblju znatno je povećan broj individualnih i obiteljskih posjeta našim muzejima, a pogotovo Muzeju krapinskih neandertalaca. Poslije Uskrsa, kada su ublažene epidemiološke mjere, krenuli su grupni posjeti, vratila su nam se djeca u muzeje i pokazalo se da su se posjetitelji, kao i mi, zapravo jako zaželjeli tih grupa, radionica, stručnog vodstva i svega što nudimo. Otvorile su se i granice, i, sve u svemu, što se posjećenosti tiče - iza nas je najbolja godina do sada.

ZL: Što mislite, hoće li, bez obzira na vraćanje grupnih posjeta, zaživjeti trend većeg broja obiteljskih i individualnih posjeta?
Sabol: Nadam se da hoće. Bitno je da smo mnogo, sukladno mogućnostima, ulagali u marketing i promociju samih Muzeja. Jednostavno, moramo biti prisutni i vidljivi na tržištu. Ponosni smo na rezultate i poprilično optimistični za 2023. godinu. Nadam se da će se sve krize koje su oko nas stabilizirati, ali sve u svemu, poprilično dobro plovimo.

ZL: Što najviše privlači posjetitelje u Muzeje Hrvatskog zagorja?
Sabol: U Muzej krapinskih neandertalaca, koji nam stalno 'diže' brojke, posjetitelje i dalje najviše privlači stalni postav. Evo, 13 godina od otvaranja Muzeja, njegov stalni postav i dalje je poprilično atraktivan, prošle godine smo, samo što se njega tiče, imali više od 85 tisuća posjetitelja, a onda su tu još i posjetitelji svih ostalih događanja i manifestacija koje su tamo održane. Muzej seljačkih buna se diči prekrasnim prostorom baroknog dvorca, a prošle smo godine konačno uspjeli završiti investiciju vrijednu više od 2 milijuna kuna, uređenje atrija koji je domaćin brojnim događanjima, predstavama, manifestacijama, koncertima... Eto, prošogodišnje Ljeto u dvorcu Oršić zabilježilo je rekordnu posjećenost. Dvor Veliki Tabor je također vrlo zanimljiv prostor koji sam po sebi privlači brojne posjetitelje, a uz to još uspijevamo organizirati mnogobrojne predstave, koncerte, izložbe, gostovanja, predavanja. Kolege se trude biti kreativni, ponuditi nove, drugačije programe i sve to zajedno dobitna je kombinacija. Bitno je da su muzeji dostupni i zanimljivim svim strukturama i dobnim skupinama posjetitelja. A naši su muzeji prekrasni i idealni za razna događanja. Upravo zato smo i u pandemiji dobro poslovali, jer smo 'veliki', imamo muzej na otvorenom u Kumrovcu, dva velika dvorca, zatim krapinski Muzej koji je također velik površinom i u kojem je ulaz odvojen od izlaza. Dakle, sve su to prednosti, a uz to, imali smo sreće što naši objekti nisu jako oštećeni u potresu, kao napr. u Zagrebu, gdje su zbog toga neki muzeji još uvijek zatvoreni.

ZL: 2023. godina nosi tri velike obljetnice za naše muzeje.
Sabol: Da, prva je 450. obljetnica Seljačke bune. Centralno događanje desit će se na području grada Donje Stubice, međutim u obilježavanje se uključuje i Muzej Seljačkih buna različitim događanjima. Zatim, 9. veljače otvaramo izložbu Seljačka buna u djelima Zorislava Drempetića Hrčića, koji je bio dugogodišnji zaposlenik i prvi direktor Muzeja Hrvatskog zagorja. Muzej seljačkih buna slavi svoj 50. rođendan, a izložba će dati presjek tih pola stoljeća rada stubičkog muzeja. Bit će otvorena u listopadu. Kolege u Stubici zaista su se potrudile da skoro svaki mjesec imamo tribine, debatne klubove, predavanja i druga prigodna događanja. Ostvarili smo i međunarodnu kulturnu suradnju sa Slovenijom, pa će tako u muzeju u Brežicama 24. veljače biti otvorena gostujuća izložba o Matiji Gupcu. Muzeji Hrvatskog zagorja slave 30. obljetnicu. Počeli smo s radom 1.1.1993., a svečanost središnjeg obilježavanja obljetnice bit će u atriju Dvorca Oršić, gdje je i uprava Muzeja, na Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja. Upriličit ćemo glazbeni i kulturni program te prezentirati ukratko kroz zanimljiva digitalna rješenja sve ono što se zbivalo tih 30 godina u našim muzejima. A zbivalo se mnogo toga. Možda 30 godina nije puno, ali, s obzirom na to da se u tih 30 godina kompletno obnovio Dvor Veliki Tabor, izgradio cijeli jedan novi Muzej krapinskih neandertalaca, osuvremenio postav u Oršiću, otvorio Studio Galerije A. Augustinčića u Klanjcu, ipak se jako puno toga ostvarilo. Neki muzeji nemaju tu sreću da i u 100 godina tako nešto dožive. Mi zaista imamo velike kapitane investicije poprilično često, a pred nama su i novi planovi za nove velike investicije. Muzeji trenutno zapošljavaju 56 stalno zaposlenih djelatnika, od ravnatelja, pa do voditelja muzeja, kustosa, muzejskih pedagoga, pomoćnog muzejskog osoblja te tehničkog i administrativnog osoblja. To je veliki i kompleksan sustav s Upravom u Gornjoj Stubici. Na području Hrvatske zaista ne postoji nešto slično. Mi smo na području cijele županije, s više od 200 tisuća kvadratnih metara površine o kojima brinemo, više od 60 objekata je pod ingerencijom Muzeja Hrvatskog zagorja i smatram da je to veliko blago i biser hrvatske kulturne baštine.

ZL: Ono najteže za provođenje, rekli ste, su kapitalne investicije. Što vam predstoji?
Sabol: Priprema se javna nabava za postupak konstrukcijske obnove dvorca Oršić koja će se vrlo brzo realizirati. Uz konstrukcijske i građevinske radove prve faze tu je i opremanje i uređenje muzejske čuvaonice, što nam je jako bitno, jer ćemo time dobiti nov, moderan prostor za pohranu muzejske građe koji nam je neophodan. Iz Fonda solidarnosti EU osigurano je nešto manje od 32 milijuna kuna, no potrošit ćemo manje novaca jer nećemo ići u cijelu konstrukcijsku obnovu dvorca, s obzirom da nemamo sredstava za drugi dio, završnu fazu uređenja kroz stalni postav, pa ćemo pričekati neki drugi fond EU. Završena je i projektna dokumentacija za nadogradnju Muzeja krapinskih neandertalaca odnosno za visitor centar. U suradnjim sa Zagorskom razvojnom agencijom prijavljujemo taj projekt na Ministarstvo turizma i sporta. Njime će Muzej dobiti ono što jako treba - tu će biti jedan manji kafić i restoran, izložbena galerija od 100 kvadrata za povremene izložbe i edukativna učionica za edukativne programe i radionice također od 100 kvadrata, sve to na krovu muzeja. Bit će tu i amfiteatar, vanjski uređen prostor, dječje igralište s replikama nosoroga... Želja nam je da posjetitelj uz posjet Muzeju i nalazištu dobije jednu cijelu, zaokruženu priču, da može nešto pojesti, popiti, ostaviti dijete na radionici dok razgledava, a preduvjeti su za tu priču odlični, jer je prostor izvrstan, ambijent je prekrasan, odvojen od prometa. Nadam se da ćemo brzo uspjeti privući sredstva na nekom od natječaja i početi s izgradnjom. Tu je i Kneippova zgrada, koja je u vlasništu Grada Krapine. U završnim smo dogovorima oko upravljanja, vjerujem da će Muzeji preuzeti projekt izgradnje nove zgrade prema konzervatorskim smjernicama, jer ona je u izrazito lošem stanju, narušena je statika, puna je vlage i zapravo je namjera vratiti je u početnu fazu, odnosno dati joj vizuru kakvu je zgrada imala početkom 20. stoljeća, kao Kneippovo lječilište.

ZL: Koje su još uspješne akcije i aktivnosti provedene prošle godine?
Sabol: Uz najljepšu terasu u Zagorju, Oršić je dobio i grofovski vinograd. Taj je projekt realiziran u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom komorom Krapina i Trgocentrom, posađeno je oko 500 sadnica autohtonih sorti starohrvatske beline i sokola. Priča ide dalje, imamo planove oko daljnje revitalizacije vinograda i muzejskog vina. Ponosni smo i na akciju 'Na konju u Muzeje'. Pozitivno smo iznenađeni rezultatima tog projekta i odazivom djece i roditelja. Naš partner Centar Ritam s konjem osigurao je školu jahanja kao glavnu nagradu najsretnijem dobitniku, a nastavljamo s projektom i ove godine u sličnom terminu. Zanimljivo je da se u Krapini priprema i prva dječja izložba, kolegice Lorke Lončar Uvodić, koja će biti prilagođena baš za djecu i na interaktivan i zanimljiv način govoriti o pravpovijesti. Na poseban način obilježit ćemo i 13. rođendan Muzeja krapinskih neandertalaca, 27. veljače. Naime, Večernji list prvo je izdao Specijal o neandertalcima, a potom su i snimili dokumentarni film na tu temu. Promocija filma bit će baš 27. veljače u Krapini, a na njemu su surađivali najpoznatiji stručnjaci u Hrvatskoj i svijetu te jednostavnijim prikazom i pristupom pokušali približiti svijet neandertalaca, a Krapina i Muzej neizostavni su dio u toj svjetskoj globalnoj priči o kamenodobnim stanovnicima. Potom, krapinski pračovjek nastavlja putovanje, 9. ožujka gostujemo u Vukovaru, a zatim su u planu Brač i Pula. Neće nedostajati koncerata, kulturnih događanja, a novost je i da smo s Glumačkim festivalom u Krapini dogovorili Ljetno izdanje GFUK – a u 5 naših muzeja. Vratio nam se i Dan mladosti u Kumrovec, kao i Martinje, a ta događanja privlače velik broj posjetitelja. Nadam se da će nam u prilog ići i Schengen te da će turisti koji ljeti dolaze iz Slovenije, Austrije i centralne Europe svratiti i muzeje. Tu moram spomenuti iznenađujući broj posjetitelja iz SAD – a Kumrovcu i Klanjcu. Imamo ugovor s jednom američkom turističkom agencijom i gotovo svaki dan dođe autobus Amerikanaca, više od 6000 u godinu dana. Krapinu više posjećuju Slovenci, no brojke stranih posjetitelja još su znatno manje nego prije korone.

ZL: Stječe se dojam da su muzeji 'oživjeli' u posljednje vrijeme?
Sabol: Da, posjetitelji još uvijek otkrivaju naše muzeje, ali se i muzeji sve više otkrivaju njima brojnim aktivnostima. Otvaramo se, okrećemo se i slovenskom tržištu i radimo na promociji po Sloveniji te surađujemo sa slovenskim muzejima, kako bismo još više osvijestili naše susjede o tome što imamo, obzirom da smo zapravo tako blizu. Istina, možemo reći da su muzeji oživjeli, puno je ideja, kreativnosti, otvoreni smo za puno suradnji, pripremamo mnogo novosti, no ne smijemo sve odmah odati.