U sklopu Europske godine kulturne baštine, Muzej krapinskih neandertalaca, jedini nositelj Oznake europske baštine u Hrvatskoj, organizirao je danas prigodnu svečanost povodom 70. obljetnice zaštite Hušnjakova. Nalazište Hušnjakovo u Krapini prvi je puta zaštićeno kao prirodna rijetkost, zbog monumentalnog otkrića Dragutina Gorjanovića - Krambergera, 22. studenog 1948. godine. Točno 70 godina poslije, tog su se važnog datuma prisjetili brojni gosti u krapinskom muzeju, a s zanimljivostima tijekom ovih desetljeća, prisutne je upoznao voditelj Muzeja Jurica Sabol.

Odluku o proglašenju polupećine Hušnjakovo zaštićenom prirodnom vrijednošću donio je tadašnji Zemaljski zavod za zaštitu prirodnih rijetkosti. - To je bilo gotovo 50 godina nakon otkrića Dragutina Gorjanovića Krambergera, a jako je zanimljivo da je već prilikom iskapanja 1901. godine važnost tog lokaliteta među strukom vrlo brzo prepoznata, jer je i sam Kramberger bio jedan od domaćina, nazovimo to tako, međunarodnog skupa antropologa. Već 50 – tih godina, nakon dolaska Ane Töpfer koja je radila u Šumariji, Šumarija je bila prva koja je poduzela konkretne korake u zaštiti Hušnjakova – istaknuo je Jurica Sabol. Zaštitio se radijus od stotinu metara oko iskopina. Mjere su bile pošumljavanje, sađenje različite vegetacije poput mahovina i lišajeva te zanimljiva metoda s pleterima. - To su pleteri koji se ispletu sa šibama, pa se ogoljele stijene štite od erozije odnosno odrona, s obzirom da je problem što su stijene sagrađene od pješčenjaka, porozne stijene i često se dogodi, pogotovo u razdoblju obilnih kiša, da se stijene odrone – pojasnio je Sabol.

Nalazište Hušnjakovo već 1961. godine dobilo je status paleontološkog spomenika prirode, prvog u Hrvatskoj, a 1969. godine registrirano je i kao arheološki lokalitet. Nedavne 2016. godine dobivena je i Oznaka europske baštine, također jedina u Hrvatskoj, a značaj oznake pojasnio je Jurica Sabol. – Oznaka znači jako puno, iako je to jedna mlada inicijativa Europske unije. Za sada je neki uspoređuju s UNESCO – om, no to još nije usporedivo. U EU je gotovo 200 institucija ili nalazišta pod UNESCO – vom baštinom, a oznaku EU baštine nosi tek 39. No, počeli smo se umreživati međunarodno, razmjenjivati izložbe i upravo ove godine krapinski muzej bio je prvi koji se u Europi, baš zbog oznake Europske baštine, povezao s drugim lokalitetom, to je bila ona Partizanska bolnica Franja. S oznakom smo prepoznatljivi na međunarodnom polju i počela su se otvarati vrata europskom novcu, jer ako niste nositelj oznake, ne možete se javljati na natječaje – rekao je Sabol.

Osvrnuo se i na muzealnost čitavog nalazišta. – Krapina već više od 50 godina ima tradiciju muzeja. Muzej Krapina početkom 50 – tih godina bilježio je gotovo 9000 posjetitelja godišnje, što je impresivna brojka za vrijeme nakon 2. svj. rata. Kada je uveden Park skulptura 1968., muzej je obilazilo više od 20 tisuća posjetitelja godišnje, a nakon otvorenja Muzeja evolucije 1971. godine, bilo je 40 tisuća posjetitelja godišnje. To su divni rezultati, izuzetno važni za hrvatsku muzeologiju. Posjetitelji su oduvijek hrlili u Krapinu i to je za ponos i diku – istaknuo je Sabol.

Istaknimo da je tijekom istraživanja prikupljeno oko 900 komada fosilnih ljudskih ostataka, oko 2000 životinjskih kostiju, 1200 komada kamenog oruđa, a starost lokaliteta procjenjuje se na 125 tisuća godina.

O samom Muzeju evolucije govorila je viša muzejska pedagodinja Lorka Lončar Uvodić, koja je istaknula da je Muzej otvoren 11.09.1971. postao turistička atrakcija. U njegovom sklopu otvorila se dvije godine kasnije Galerija Hušnjakovo, 1976. do 1982. održavao se tu međunarodni simpozij kipara Forma prima, a 1993. Muzej postaje vlasništvo RH i jedna od 5 jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja.

U sklopu obljetnice, kroz međumuzejsku suradnju s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom, otvorena je i izložba 'Savršenstvo evolucije – razotkrivanje'. Radi se o izložbi koja spaja umjetničku intervenciju s izlošcima zbirke minerala i stijena Hrvatskog prirodoslovnog muzeja te kornjaša iz Zbirke kornjaša Mikšić, a koja 30 godina nije bila dostupna javnosti. Kukci su povezani s različitim mineralima, pa su izložene 24 fotografije s odgovarajućim preparatima. Autori izložbe su Nives Borčić, Petar Crnčan, Iva Mihoci koji su i prisustvovali događanju te Ivan Razum. Izložba se može razgledati do 3. veljače 2019., kako bi je mogli razgledati i posjetitelji u noći muzeja, zadnjeg petka u siječnju.

Izložbu je otvorila zamjenica župana Jasna Petek, uz čestitke muzeju na svim ovim godinama. – Na nama je da lokalitet čuvamo, njegujemo i popratnim sadržajima učinimo ovo mjesto što atraktivnijim i privlačnijim posjetiteljima – istaknula je Petek. Čestitke su uputili i zamjenik gradonačelnika Krapine Dragutin Kozina te ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović, a izložbu je predstavio jedan od autora, Petar Crnčan. U kulturno – umjetničkom programu nastupio je Ante Radak na gitari.