Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina u suradnji s Gradskom knjižnicom Krapina, Rotary klubom Krapina i Poduzetničkim klubom žena KZŽ organiziralo je u Krapini u srijedu, 31. svibnja 2023. predavanje o poznatom hrvatskom slikaru Otonu Ivekoviću (1869. – 1939.) iz Klanjca.

Nenad Sikirica, dekan Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina i predsjednik Rotary kluba Krapina uz pozdrave prisutnima poželio je dobrodošlicu dr. sc. Snježani Pintarić te zahvalio svim suorganizatorima na suradnji.

- Zajednička misija Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina i  Gradske knjižnice Krapina kao i Rotary kluba Krapina te Poduzetničkog kluba žena KZŽ je služiti zajednici. Danas nastavljamo niz raznih događanja ovim predavanjem o izuzetno važnom slikaru iz Hrvatskog zagorja koji je obilježio hrvatsku umjetnost. Zahvaljujem profesorici Miri Hercigonja-Szekeres koja je inicirala ovo predavanje te nam svima skrenula pozornost kako je umjetnost važna, umjetnost odražava naš život te je neodvojiva od nas, bez obzira kojim poslom se bavili – kazao je Sikirica.

Pročelnica Zavoda za informatiku VHZK, dr. sc. Mira Hercigonja-Szekeres, prof. v. š. najtoplije je zahvalila na dolasku dr. sc. Snježani Pintarić, koja se već čitav niz godina bavi radom i životom slikara Otona Ivekovića te je pripremila nadasve zanimljivo predavanje.

- Meni je izložba bila predivna i bila mi je otkriće, jer je najveće i najopsežnije predstavljanje ovog zanimljivog i važnog slikara prve hrvatske moderne. Ako vas put nanese u Zagreb svakako posjetite retrospektivu Otona Ivekovića u Galeriji Klovićevi dvori, izložen je veliki opus, a za dio slika mogu slobodno reći da su mi bila životna otkrića – rekla je Hercigonja-Szekeres dodavši kako joj je rad Otona Ivekovića bio poznat, ali je opet naučila nešto novo.

Maja Vukina Bogović, ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, članica Rotary kluba Krapina i Poduzetničkog kluba žena KZŽ zahvalila je svim suorganizatorima na suradnji, kao i dr. sc. Snježani Pintarić na predavanju o Otonu Ivekoviću, koji je imao utjecaj i na njezin umjetnički rad kao slikarice te napomenula da je i ona Klanjčanka.

-Oton Iveković je meni pokazao, uz Ljubu Babića kako slikati Zagorje. To mi je bio najveći problem kao umjetnici, nije bio problem ni što se tiče portreta, ni aktova, ni bilo čega, ali slikati moje Zagorje bio mi je stvarno problem. Onda sam gledala na koji način su ti veliki slikari birali motive i stvarali slike i to mi je pomoglo jer Zagorje je teško slikati jer je jako, jako zeleno i od tih silnih nijansi zelenog slika može biti i strašno dosadna - naglasila je Vukina Bogović te dodala kako je u Klanjcu osnovala i likovnu udrugu „Oton Iveković“  koja djeluje već godinama.

O veličini i važnosti Otona Ivekovića doznali smo iz nadasve zanimljivog predavanja dr. sc. Snježane Pintari, koja je naglasila kako je Oton Iveković jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće te prve polovine 20. stoljeća.

-Posebno nam je drag jer je rođen u Klanjcu, u Hrvatskom zagorju, a 1919. godine kupio je Dvor Veliki Tabor i spasio ga od propadanja. Dakle, zaslužan je i zbog toga. Oton Iveković jedan je od vodećih umjetnika hrvatske moderne te najplodniji i najistaknutiji autor povijesnoga slikarstva. Bavio se i portretima, žanr scenama, pejzažima, oblikovao je časopise, književna djela, radio je ilustracije, radio je scenografije, kostimografije za kazalište, bio je doista svestran umjetnik – istaknula je Pintarić dodavši da je bio i putopisac, novinar i kritičar.

-Iveković je bio jedan od osnivača likovnog života u Hrvatskoj na početku 20. stoljeća, a djelovao je i kao nastavnik na Obrtnoj školi, a kasnije i kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Uz ostale važne sudionike tadašnje zagrebačke likovne scene, kao član likovnog udruženja „Lada“ gostuje na brojnim svjetskim izložbama. U tom razdoblju nastaju i njegovi  najpoznatiji povijesni prikazi – istaknula je Pintarić koja je i autorica retrospektivne izložbe Otona Ivekovića u Zagrebu.

Izložba Oton Iveković – retrospektiva otvorena je u Galeriji Klovićevi dvori do 11. lipnja ove godine. Za ovu veliku izložbu  posuđena su i Ivekovićeva djela u vlasništvu Franjevačkog samostana u Klanjcu, Kulturnog centra Klanjec, ali i privatnih vlasnika iz Klanjca.