Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu dugo je vremena u medijskoj tišini pripremao novi studij koji bi lako mogao postati prava senzacija, piše Slobodna Dalmacija. U pitanju je samofinancirajući diplomski sveučilišni studijski program na engleskom jeziku, a pokreću ga u suradnji sa Sapir Accademic College iz Izraela.

Studijski program se zove Democracy and Resilience in Modern Society (Demokracija i društvena otpornost suvremene države), a na Filozofskom fakultetu očekuju da će, uz domaće, privući i strane studente.

Na njemu će se već od ove jeseni školovati budući stručnjaci u diplomaciji i politici koji će nakon diplome steći zvanje magistra javnih politika i diplomacije, a predavat će im brojni domaći i strani stručnjaci. Među njima je najpoznatija Kolinda Grabar-Kitarović, bivša hrvatska predsjednica.

Dakle, nakon što je bila veleposlanica RH u SAD-u, pa pomoćnica glavnog tajnika u NATO-u, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, a onda i predsjednica RH... Grabar-Kitarović dolazi u Split predavati na kolegiju Moderna diplomacija i odnosi s javnošću. Zajedno s njom isti će kolegij držati i istaknuta profesorica splitskog Ekonomskog fakulteta Ivana Bilić, ali i James Brendan Foley, bivši veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj.

– Ovaj studij predstavlja novinu u visokoobrazovnom prostoru i to ne samo u Hrvatskoj nego i mnogo šire. Riječ je o posve inovativnom interdisciplinarnom dvogodišnjem diplomskom studiju, a izradili smo ga u suradnji s kolegama iz Izraela. To je prva konkretna suradnja naše zemlje s Izraelom u području visokog obrazovanja, konkretno u kreiranju studijskog programa. Sa znanstveno-nastavnog aspekta ovaj studij nudi ono najbolje iz Hrvatske i Izraela i to s ciljem daljnjeg osnaživanja prijateljskih odnosa između dviju država. S druge strane, on nudi kvalitetnije pozicioniranje budućih mladih stručnjaka na globalnom tržištu – uvjerena je dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Gloria Vickov, koja je, ujedno, i inicirala stvaranje ovakvog studija.

Profesorica Vickov također ističe njegov širi međunarodni karakter jer, osim izraelskih kolega, na studiju je ostvarena suradnja i s kolegama iz Švedske i Poljske. Tako će, vrijedi naglasiti, budućim diplomantima predavati i renomirana švedska stručnjakinja za umjetnu inteligenciju, profesorica Virginia Dignum (Umeå University) koja je članica Švedske kraljevske akademije inženjerskih znanosti (IVA) te članica Europske udruge za umjetnu inteligenciju (EURAI).

Vrijednost i revolucionarnu važnost ovog studijskog programa za našu zemlju, ali i za širi međunarodni kontekst prepoznali su i drugi brojni istaknuti predavači poput profesora Dragana Primorca i bivšeg izraelskog veleposlanika Ilana Mora.

Uz profesore s Filozofskog fakulteta, tu je još i cijeli niz istaknutih sveučilišnih profesora s raznih sastavnica Sveučilišta u Splitu poput Ane Marušić s Medicinskog fakulteta, Željka Radića i Petra Bačića s Pravnog fakulteta, Ivane Tomić Ferić s Umjetničke akademije, Snježane Pivac, Maje Mihaljević Kosor i Vladimira Šimića s Ekonomskog fakulteta. Angažirani su i stručnjaci s fakulteta drugih hrvatskih sveučilišta.

Profesorica Vickov kaže kako će studij moći upisati svi studenti koji imaju 180 ECTS bodova, odnosno svatko tko ima prvostupničku diplomu.

Studij će trajati dvije godine, odnosno četiri semestra, a školarina će koštati ukupno 12 tisuća eura, za svaku godinu studija po šest tisuća eura. Na Filozofskom očekuju da će se studenti nakon diplome zapošljavati u institucijama državne i lokalne uprave, međunarodnim poslovima, diplomaciji, kulturi, turizmu, upravljanju i rukovođenju, administraciji, trgovini, novinarstvu i izdavaštvu, odnosima s javnošću...

Tvrde kako je sadržaj studija usklađen s potrebama hrvatskog i inozemnog tržišta rada, procesom internacionalizacije i globalizacije gospodarstva, ulogom Hrvatske u EU-u, odnosa Izraela prema EU-u i, općenito, njegove međunarodne pozicije.

Studenti će učiti o hrvatskoj i izraelskoj nacionalnoj povijesti, kao i povijesti i razvojnom kontekstu hrvatsko-izraelskih odnosa, nacionalnom identitetu, teorijskim principima i ključnim pitanjima upravljanja u europskom, hrvatskom i izraelskom kontekstu, zatim o kibernetičkoj sigurnosti, umjetnoj inteligenciji, velikoj bazi podataka (big data) i GDPR-u,͵ migracijama i ljudskim pravima, društvu i religiji, hrvatskoj i izraelskoj umjetnosti, multikulturalizmu, obrazovnim politikama, znanstvenoistraživačkim pitanjima u društvenim i humanističkim znanostima.

Riječ je, dakle, o interdisciplinarnom diplomskom studiju kojim će budući diplomanti steći kompetencije i znanja koja su i univerzalna i specifična, a koja bi im omogućila rad u zemljama EU-a i šire. Različitost ponuđenih kolegija omogućuje sinergiju glavnih ciljeva programa: obrazovanje kvalificiranih i kompetentnih stručnjaka koji prepoznaju i poštuju načela demokracije te prijenos znanja studentima o pitanjima demokratskih vrijednosti i otpornosti, omogućujući im da, kad postanu dio tržišta rada, brzo prevladaju i prilagode se različitim izazovima koje donosi suvremeno društvo, piše Slobodna Dalmacija.