Prethodni članak
Sljedeći članak

Sa čak 13 posto invalidnih osoba vodeći smo u državi

Podaci iz studije Svjetske banke pokazali su da je hrvatska populacija neproduktivna, te da u našoj državi ljudi radije


Podaci iz studije Svjetske banke pokazali su da je hrvatska populacija neproduktivna, te da u našoj državi ljudi radije žive od socijale, nego od rada. Neki bi se složili. I sami predstavnici Centara za socijalnu skrb priznaju da se previše odvaja za socijalu, pa neki i nemaju potrebe raditi. To je jedan tzv. generacijski slijed. A kako je u našoj županiji?

Broj korisnika stalne novčane pomoći se smanjuje, ali raste broj korisnika pomoći i njege, te invalidnine. U našoj županiji ima 18.551 invalidnih osoba (13.455 pokretnih, 4.741 ograničeno pokretnih i 865 trajno nepokretnih), što nas čini vodećima u državi. To je čak 13 posto stanovnika. U prošloj je godini 899 Zagoraca (bilo samci, bilo obitelji) koristilo stalnu pomoć od Centra za socijalnu skrb.

Mnogi smatraju da će zbog ekonomske krize i gubitka posla takvih slučajeva biti više, no stručnjaci smiruju strasti i objašnjavaju da neće rasti broj korisnika stalne pomoći iz razloga što će oni ljudi koji ostaju bez zaposlenja uglavnom ostvarivati pravo na naknadu.

Četiri centra, dvije podružnice

Ove godine nabava školskih udžbenika natjerala je većinu roditelja da potraže pomoć u Centrima za socijalnu skrb, a koji dosad nisu bili u tretmanu. Roditelji takav zahjev za pomoć u Centru mogu podnijeti do 1. studenoga.

Na našem području djeluju četiri Centra za socijalnu skrb i dvije podružnice. U Centru za socijalnu skrb Krapina koja po mjeri nadležnosti pokriva Krapinu, Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj (na tom podružju živi 41.964 stanovnika) stalnu pomoć prima 286 korisnika. U Centru za socijalnu skrb Zlatar Bistrica koji pokriva Zlatar, Zlatar Bistricu, Budinščinu, Hraščinu, Konjščinu, Lobor, Mače, Mihovljan i Novi Golubovec (ima ukupno 27.765 stanovnika) stalnu pomoć je u 2008. godini primalo 184 korisnika. U podružnici u Pregradi koja ima u nadležnosti Pregradu, te općine Desinić i Hum na Sutli stalnu pomoć je primao 171 korisnik. U Centru u Donjoj Stubici koja ima u nadležnosti Donju Stubicu, Oroslavje, Gornju Stubicu i Mariju Bistricu (živi 26.860 stanovnika) 118 korisnika. Centar za socijalnu skrb Zabok pokriva Zabok, Bedekovčinu, Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće i Sveti Križ Začretje (54.747 stanovnika), a stalnu su pomoć dobivala 83 korisnika. Podružnica Klanjec koja pokriva Klanjec, te općine Kraljevec na Sutli, Kumrovec, Tuhelj i Zagorska Sela ima 57 korisnika

- Stalnu pomoć može ostvariti samac ili obitelj koji nemaju sredstava za uzdržavanje u visini utvrđenoj u članku 16. Zakona o socijalnoj skrbi, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi način. Osnovicu na temelju koje se utvrđuje visina pomoći za uzdržavanje kao i druga prava određuje Vlada Republike Hrvatske, a trenutno iznosi 500 kuna - pojašnjava ravnateljica socijalne skrbi Zlatar Bistrica Verica Sugnetić, dodajući kako je to samo jedno od osam prava u sustavu socijalne skrbi. - Stalna pomoć je novčana i ona se isplaćuje mjesečno. Tu su još pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, pomoć i njegu u kući, osobna invalidnina, naknada za zaposlenje, skrb izvan vlastite obitelji i status roditelja njegovatelja - rekla je ravnateljica Sugnetić.

Porast broja korisnika invalidnine

Evo nekoliko primjera. Samac koji je radno sposoban, nezaposlen i ne ostvaruje nikakve prihode po drugim osnovama ili nema nekretnina po kojima bi ostvario prihode dobiva 100% osnovice. Ako takva radno sposobna osoba ima obitelj i djecu onda se ta osnovica još povećava 80 posto. Ako je osoba radno nesposobna dobiva 150 posto osnovice (750 kuna), a ako je u težem zdravstvenom stanju još dodatnu pomoć. Primjerice, ako se radi o starijoj osobi dobiva i doplatak za pomoć i njegu, tu je još pomoć za ogrjev iz sredstava KZŽ u iznosu od 950 kuna. No, za svaku se osobu vrsta pomoći ili prava određuje ponaosob, ovisi o slučaju ili statusu. Tako se taj raspon pomoći kreće od 500 do 3.000 kuna.

Doplatak za pomoć i njegu može se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili zbog starosti prijeko potrebna njega i pomoć. Iz godine u godinu takva vrsta pomoći postepeno raste. U 2008. godini takovih korisnika je bilo 2612. Također raste i broj korisnika invalidnine, kao i broj korisnika pomoći i njege u kući, zbog velikog broja staračkog stanovništva. Sve je to vidljivo iz Pokazatelja socijalnog stanja stanovnika na području KZŽ za prošlu godinu čije se izvješće našlo na prošlotjednoj sjednici Županijske skuštine u Krapini.

Centar za socijalnu skrb Donja Stubica brine o 932 korisnika, Krapina o 1.505, Zabok o 1.134, Zlatar Bistrica o 1.387 korisnika, dok podružnica Pregrada na svojoj skrbi ima 578 korisnika, a podružnica Klanjec 393. Sveukupno u prošloj je godini u Krapinsko-zagorskoj županiji neki oblik pomoći od Centra za socijalnu skrb ostvarivalo 5.929 korisnika. Prema popisu stanovnika iz 2001. u Zagorju živi 142.432 stanovnika, što preračunato u postotke znači da je 4,1 posto Zagoraca ovisno o nekoj od vrsta socijalne pomoći. Čak 23.445 stanovnika starije je od 65 godina, a prema broju vode pripadnice nježnijeg spola.

Što učiniti?


Kako raste nezaposlenost i dalje će rasti potreba za programima ublažavanja socijalne ugroženosti. Upravo iz tog razloga donesene su i mjere za poboljšanje sadašnjeg stanja socijalne skrbi. Potrebno je pojačati aktivnosti na razvoju i jačanju gospodarstva, te zapošljavanju, posebno teže zapošljivih skupina osoba, poticati razvoj organizacija civilnog društva, osobito u području socijalne skrbi, provoditi populacijske programe stanovništva na području Županije, podržati osnivanje potrebnog broja domova socijalne skrbi i obiteljskih domova za zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba, poticati osnivanje ustanove za žrtve obiteljskog nasilja na području, poticati razvoj vaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi (udomiteljske obitelji, pomoć i njegu u kući korisnika, dobrosusjedsku pomoć i dr.), pratiti rad jedinica lokalne samouprave glede izvršavanja obveza iz Zakona o socijalnoj skrbi te drugih zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju sustav socijalne skrbi.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook