Hrvatski sabor jučer je izglasao izmjene šest poreznih zakona, koji na snagu stupaju 1. siječnja. Njima se uvodi porez na nekretnine, propisuju novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu i novi rasponi stopa poreza na dohodak te se povećavaju osnovni osobni odbitak i prag za ulazak u sustav PDV-a. Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim poreza na dohodak, doprinosa, poreza na dodanu vrijednost (PDV), Općeg poreznog zakona te Zakona o Poreznoj upravi, piše Indekx.

Porez na nekretnine

Dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje se porezom na nekretnine. Taj porez iznosit će od 0.6 do osam eura po četvornom metru, pri čemu postaje obavezan za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza. Obveznikom poreza na nekretnine postaje i država. Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripast će 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.

Porez na nekretnine vlasnici neće plaćati za one nekretnine koje koriste za stalno stanovanje (za prvu nekretninu), za nekretninu u kojoj živi netko iz obitelji, kao ni za one koje su u dugotrajnom najmu (najmanje 10 mjeseci u godini ). Od poreza će biti oslobođene i derutne, neuseljive nekretnine, a oslobođenje će se moći dobiti i prema socijalnim razlozima.

Od plaćanja novog poreza na nekretnine bit će oslobođeni i "domaćini", osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja. Baza za naplatu novog poreza bit će evidencija po kojoj se obračunava i plaća komunalna naknada.

Novi paušalni porezi

Također, novim poreznim izmjenama propisuju se i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta turistima.

Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi donosit će odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u propisanim granicama. Taj će raspon iznositi između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 70 do 200, trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Nove stope poreza na dohodak

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak propisuju se novi rasponi više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Zagreb 33 posto. Pritom donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Od plaćanja poreza na dohodak od plaće na pet godina bit će oslobođeni hrvatski državljani koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.

Povećava se osobni odbitak, ukida se olakšica za prvo zaposlenje

Povećava se i osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, a u skladu s tim, povećavaju se i iznosi osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost. Prag za primjenu više stope poreza na dohodak povećava se s 50.400 na 60.000 eura.

Kad je riječ o doprinosima, poslodavcima se ukida oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina. Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se samo na radnike koji prvi put ulaze u svijet rada, odnosno dobivaju svoj prvi radni odnos.

U sklopu izmjena Zakona o PDV-u za poduzetnike se predlaže podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40.000 na 60.000 eura.

Povećava se novčana naknada za nezaposlenost nakon 90. dana

Izmijenjen je i Zakon o tržištu rada prema kojem se naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže s 30 na 35 posto osnovice.

Novost je i da se za mlade smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu na šest mjeseci u dvije godine kako bi ostvarili pravo na naknadu te se učenička satnica izjednačava s onom studentskom.

Osim toga, nezaposleni uključeni u obrazovanje moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također, naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka.

Sabor je jednoglasno donio izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojim se naše zakonodavstvo usklađuje s EU direktivom, prema kojoj se adekvatnim iznosom minimalne plaće koja se smatra primjerenom smatra iznos od najmanje 50 posto bruto prosječne plaće odnosno 60 posto bruto medijalne plaće u državi članici. Uvode se i dva nova kriterija, produktivnost i bolje definiranje kupovne moći, koja se uzimaju u obzir pri definiranju minimalne plaće.