Izglasane su izmjene čak četiri mirovinska zakona s ciljem povećanja mirovina, naročito iz drugog i trećeg stupa, odnosno po modelu obvezne i dobrovoljne mirovine štednje. Taj je model inauguriran 2002. godine te dosad nije pokazao značajnije učinke za većinu onih koji u njemu participiraju.

Prema posljednjim podacima, čak 80 posto onih koji su ove godine otišli u mirovinu odabralo je opciju po kojoj je prebacilo svu svoju štednju iz drugog stupa u prvi i zatražilo isplatu na taj način. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike stoga nastoji podići atraktivnost kombiniranih mirovina, odnosno navesti ljude da u većoj mjeri odabiru mirovine iz prvog i drugog stupa koje su, barem zasad, uglavnom nešto niže od mirovina koje se dobivaju prelaskom u prvi stup, piše Dnevno.hr.

Prijedlozi izmjena i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima te Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju izglasane su danas nakon duge i žučne rasprave u Saboru, s obzirom na to da je predviđena primjena svih izmjena od 1. siječnja 2024. godine, ali i na završetak jesenskog zasjedanja Sabora.

Polemike su se najviše vodile oko mogućnosti da država jamči za ulog mirovinskih fondova u alternativni investicijski fond jer to smatraju prevelikim uplitanjem države u sustav privatnog kapitala te “nacionalizacijom našeg novca”. Stoga su donekle ispod radara prošle izmjene koje direktnije utječu na iznose mirovina u budućnosti.

“Cilj je predloženih izmjena jačanje trostupnog mirovinskog sustava, s obzirom da imamo evidentan pad broja korisnika dvostupne mirovine zbog veće stope indeksacije mirovina iz prvog stupa”, rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić još tijekom prvog predstavljanja zakona u Saboru.

Pritom se to neće odnositi na sve postojeće umirovljenike, već na malen dio onih koji su se odlučili za primanje kombinirane mirovine. Takvih je, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u listopadu bilo 15.555. Njihova osnovna mirovina, odnosno iznos kojeg primaju iz prvog stupa međugeneracijske solidarnosti, temeljem uplate doprinosa i izdvajanja iz državnog proračuna, u prosjeku iznosi 682,87 eura.

Na to se zbrajaju još i isplate iz dvaju mirovinskih osiguravajućih društava preko kojih je reguliran povrat kapitalizirane štednje, odnosno doprinosa koji su investicijama fondova povećani (ili smanjeni u uvjetima krize, op.a.). U prosjeku se radi o dodatnih stotinjak eura. Dakle, kombinirana mirovina iznosi, u prosjeku, oko 780 eura.

Taj prosjek je podosta povoljniji za većinu onih koji su prebacili svoja sredstva iz drugog u prvi stup. Koliko točno, nije poznato s obzirom na to da HZMO i Registar osiguranika (REGOS) međusobno prebacuju lopticu odgovornosti o tome tko bi trebao voditi tu statistiku. To i ne čudi, s obzirom na to da prebacivanje novca u prvi stup znači svojevrsni poraz ideje o individualnoj kapitaliziranoj štednji. Stoga je razliku između dva modela isplate mirovina država odlučila nadoknaditi zahvatima koje je procijenila na 9,1 milijun eura godišnje.

Prva izmjena se tiče dodatka na mirovinu od 20,25 posto. Taj je dodatak uveden kao kompenzacija 2019. godine, s obzirom na to da mirovinski fondovi u nas još nisu postali isplativi u velikoj mjeri. Tad je odlučeno da će taj dodatak biti umanjen u odnosu na dodatak od 27 posto na mirovine iz prvog stupa, koji je relikt tranzicijskog vremena, kojim je smanjena razlika između mirovina umirovljenih do 31. prosinca 1998. i nakon 1. siječnja 1999. godine.

Sad bi se taj dodatak trebao izjednačiti s dodatkom iz prvog stupa na 27 posto. To bi trebalo donijeti u prosjeku oko 6,5 posto više mirovine iz drugog mirovinskog stupa. Dakle, prosječan iznos iz drugog stupa mogao bi porasti za desetak eura.

Druga izmjena tiče se smanjenja odnosno ukidanja pojedinih naknada u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Ukida se ulazna naknada od 0,5 posto po svakoj uplati u mirovinski fond. Time će doprinosi od pet posto bruto plaće od 1. siječnja ostati u punom iznosu. To znači da će svota na računu svakog pojedinog osiguranika u drugom stupu biti veći, što bi u konačnici trebalo rezultirati većim prinosom pa i kasnijom isplatom, bez obzira na odabrani model.

Uz to, bit će smanjene i godišnje naknade za upravljanje kompletno kapitaliziranim sredstvima, čime će se povećati njihov obujam. Koliko će ove izmjene značiti budućim umirovljenicima tek treba vidjeti. Procjene su nemoguće zbog toga što iznos na računu svakog pojedinca ovisi o visini plaće, odnosno doprinosa, ulaganjima fonda i duljini trajanja štednje unutar drugog stupa.

“Koliki će stvarni efekt ovih mjera biti pokazat će sljedeće godine. Dobro je da su konačno smanjene ulazne i druge naknade, koje su primjerice kod uplata u treći stup bile čak 25 posto (na uplate od 663,61 euro ulazna naknada je bila 165,90 eura). Dobro je i da korisnici mogu tijekom cijele godine promijeniti kategoriju i što nema obaveze pet zadnjih godina rada biti u kategoriji C, koji su značajno oštećeni, ako su u mirovinu odlazili neposredno nakon krize”, istaknuo je analitičar mirovinskog sustava i bivši saborski zastupnik, Željko Šemper.

Treća bitna izmjena je povećanje iznosa kojeg je moguće jednokratno povući iz fondova s 15 na 20 posto ukupne individualne kapitalizirane štednje. Kako je lani, prema pisanju Večernjeg lista, prosječni iznos štednje za one koji su se vratili u prvi stup iznosio oko 117.000 kuna (15.528,57 eura), a onih koji su odlučili primati kombiniranu mirovinu oko 243.000 kuna (32.251,64 eura), nekakav prosjek između te dvije skupine bi iznosio oko 23.890 eura. No, kako je riječ o podacima iz prošle godine, daljnjim mjesečnim uplatama tijekom ove godine, pod uvjetom da nisu otišli u mirovinu, osiguranici su u prosjeku skupili oko 25.000 eura.

Dakako, nije isto uzeti odjednom 3750 ili 5000 eura. Mnogima to služi za pokrivanje financijskih troškova, dugovanja ili kredita koji bi im na naplatu stigli u mirovini. Država je ovim potezom nastojala omogućiti kratkoročnu financijsku stabilnost, no odabir ovog modela može utjecati na isplatu preostalih sredstava s računa, što znači da će oni koji se odluče za ovaj model dobivati nešto manje novca tijekom vremena.

“Predložene promjene zakona donose mogućnost podizanja 20 posto sredstava, umjesto dosadašnjih 15 posto, što omogućava korištenje gotovinskih sredstava odmah po odlasku u mirovinu. Svakako je važno napomenuti da su sredstva u obveznim mirovinskim fondovima osobna mirovina i predmet nasljeđivanja”, poručili su iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), ističući kako su zadovoljni svim mjerama kojima će se podići mirovine.

Posljednja bitna promjena je mogućnost slobodnije promjene kategorija mirovinskog osiguranja. Podsjetimo, postoje kategorije A, B i C. Kategorija A namijenjena je onima koji tek ulaze u svijet rada i u pravilu se u njoj zadržavaju 10 godina. Ona je po strukturi ulaganja najrizičnija i u njoj se u ovom trenutku, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), nalazi oko 301.000 ljudi. U kategoriji B nalazi se čak 82 posto od ukupnog broja osiguranih u obveznim mirovinskim fondovima, odnosno više od 1.832.000 osoba. Kategorija C je najkonzervativnija i služi osobama kojima je ostalo najviše pet godina do mirovine, a takvih je prošlog mjeseca bilo malo više od 100 tisuća.

Dosad su se kategorije mogle mijenjati samo u mjesecu rođenja osiguranika. Uz to, boravak u kategoriji A bio je limitiran do 55. godine života, a sad će biti moguć do 60. rođendana. Predviđa se i ukidanje automatskog prelaska u kategoriju C.

Treba reći kako su mirovinski fondovi lani zabilježili najveće gubitke upravo u kategoriji C. Procjenjuje se kako je izgubljeno oko 800 milijuna eura. Problematično je to bilo za one koji su otišli u mirovinu tijekom prošle i prve polovice ove godine. No, fondovi su vratili izgubljeno i trenutno sve kategorije posluju s dobicima. Građani bi mogli profitirati, ali samo ako prate kretanja na financijskom tržištu, pa se prebacuju iz kategorije u kategoriju, ovisno o potencijalnim prinosima.

Dok iz UMFO-a pozdravljaju izmjene četiriju zakona koje idu “u smjeru daljnje liberalizacije ulaganja, kao i daljnje diverzifikacije imovine”, Šemper, koji je i sam umirovljenik nije zadovoljan zbog toga, ali i brojnih drugih stvari.

“U ovoj ‘reformici’ nije ni dotaknut problem i šteta koja nastaje kod usklađivanja ovih mirovina, jer se njihove mirovine usklađuju samo prema stopi rasta potrošačkih cijena. To je čak bilo povoljnije početkom 2022. i 2023, jer su stope rasta inflacije bile značajno veće od stope rasta bruto plaća, ali je od 1. siječnja 1999. od 50 usklađivanja bilo tek 10 u kojima je inflacija bila veća od rasta plaća”, upozorio je Šemper te dodao još jedan problem koji se tiče trećeg stupa, odnosno dobrovoljne štednje:

“Na godišnju uplatu od 663,61 euro u treći stup, sada u prosincu se dobivaju državna poticajna sredstva za 2022. godinu od 99,54 eura, a onda u veljači Porezna uprava natrag uzme 66,36 eura. Kad za radnika uplatu plati poslodavac, njemu je to porezno priznati trošak. Koja je razlika oko uplate, ima li tu barem malo diskriminacije”, pita se Šemper, prenosi Dnevno.hr