Europski sud za ljudska prava objavio je danas da je pokrenuo postupak protiv Republike Hrvatske zbog sumnje da bivšem premijeru Ivi Sanaderu u aferi Planinska nije sudila pošteno. Upitno je, naime, je li u tom procesu smio sudjelovati sudac koji je svojevremeno zastupao jednog od Sanaderovih suoptuženika.

Sanader je zbog slučaja Planinska pravomoćno osuđen na šest godina zatvora, te je u travnju 2019. uhićen i odveden na izdržavanje kazne. Od tada su mu dosuđene još dvije pravomoćne kazne – sedam godina zatvora u aferi Fimi media, te šest godina zatvora zbog korupcije u slučaju Ina-MOL.

U slučaju Planinska, piše Telegram, uz Sanadera su osuđeni i Stjepan Fiolić, nekoć moćni mesar, Petar Čobanković, bivši ministar u Sanaderovoj vladi, te Mladen Mlinarević, vlasnik tvrtke Inženjerski biro. Mlinarević je proglašen krivim za fabriciranje vrijednosti zgrade u Planinskoj ulici koju je od Fiolića i uz Sanaderovo posredovanje Čobanković kupio za Ministarstvo. Poznato je da se Čobanković još na početku procesa nagodio s USKOK-om i dobio kao kaznu rad za opće dobro. Radom za opće dobro kažnjeni su i Fiolić i Mlinarević.

Moraju državi vratiti milijune

Prema pravomoćnoj presudi, Sanader državi mora vratiti i 10 milijuna kuna, te milijun eura provizije koju je, tvrdi se, dobio kod prodaje zgrade u Planinskoj, dok s Fiolićem i Mlinarevićem mora u proračun uplatiti 14,9 milijuna kuna za koliko je precijenjena nekretnina koju je kupio Čobanković.

Ovu presudu, koja je pravomoćna postala u travnju 2019., Sanader je pokušao srušiti na Ustavnom sudu RH. U ustavnoj tužbi tvrdio je također da mu suđenje nije bilo pravedno. Uvjeravao je ustavne suce da ga je Fiolić, koji je kao i Čobanković priznao krivnju, lažno optuživao. Još je isticao da mu je većina dokaznih prijedloga odbijena, među ostalim i novo vještačenje kojim je tražio da se utvrdi stvarna vrijednost zgrade u Planinskoj. No, Ustavni sud u prosincu 2020. odbija mu tužbu.

Sanader je zbog toga odlučio pokrenuti postupak pred Europskim sudom za ljudska prava. Tužbu je, kako proizlazi iz današnjeg priopćenja suda u Strasbourgu, podnio i Mladen Mlinarević, Obojica tvrde da im postupak u Hrvatskoj nije bio pravedan.

Evo zašto su tužili Hrvatsku

Ključni argument protiv Hrvatske i njezinog pravosuđa, koje ih je proglasilo krivima, Sander i Mlinarević vide u činjenici da je odluku Ustavnog suda potpisao ustavni sudac Rajko Mlinarić, inače rođeni Zagorec iz Hrašćine. Učinio je to kao zamjenik predsjednice vijeća koje je odbilo ustavne tužbe u aferi Planinska.

No, prije nego što je došao na Ustavni sud, Rajko Mlinarić bio je odvjetnik te je u aferi Fimi media zastupao Mladena Barišića, Sanaderovog suoptuženika. Barišić je tijekom procesa za izvlačenje novca preko Fimi medije teretio Sanadera i njegov je iskaz na prvom suđenju čak bio korišten kao glavni dokaz protiv bivšeg premijera. Inače, Barišić je do uhićenja bio šef Carinske uprave i jedan od najbližih suradnika ondašnjeg šefa HDZ-a i predsjednika Vlade RH.

U tužbi Europskom sudu za ljudska prava Sanader podsjeća da ga je Rajko Mlinarić, zastupajući Barišića u svom završnom govoru, prozvao za kriminal. U izvještajima s tog nastavka suđenja objavljeno je da je Mlinarić kazao da je Barišić zapravo bio Sanaderov ‘specijalac’. “Sanader je postavio Barišića u želji da kontrolira stranačke financije. S vremenom su postali prijatelji, što mu je Sanader u nekoliko navrata i rekao. Barišić je zbog toga bio ponosan. Kod Barišića nisu pronađeni ni novac, ni kuće. Živi u malom stanu. Potpuno je jasno da je predavao novac Sanaderu. Njih dvojica su postupali po principu tako ili nikako. Sanader ga je zloupotrebljavao radi vlastitog interesa”, rekao je tada Mlinarić inače vrhunski pravnik.

Čeka se odgovor hrvatske

Osim toga, Sanader i Mlinarević ukazuju kako su Mlinarićev odvjetnički ured, nakon što je on postao ustavni sudac, preuzeli odvjetnici koji su zastupali suokrivljenike u aferi Planinska.

“Njima je bilo u interesu da i ja budem osuđen, te da zajedno moramo platiti odštetu”, navodi Mlinarević u tužbi Strasbourgu. Ističe i da Mlinarićev sin radi u tom istom odvjetničkom uredu.

Na osnovu svih tih navoda iz tužbi Sanadera i Mlinarevića Europski sud za ljudska prava odlučio je kako ima osnova za pokretanje postupka protiv Hrvatske. Od predstavnice RH na sudu u Strasbourgu Štefice Stažnik sada se očekuje očitovanje, odnosno odgovor na pitanje jesu li Sanader i Mlinarević imali nepristrani postupak na Ustavnom sudu RH kada je u njemu sudjelovao Rajko Mlinarić koji je ranije bio uključen u procese protiv njih. U pitanju je zaštita prava na nepristrani sud što ga garantira Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava. Ukoliko u Strasbourgu dokažu da nisu imali pravedno suđenje Sanader i Mlinarević mogli bi nakon toga pokušati srušiti pravomoćnu presudu u slučaju Planinska i na hrvatskim sudovima, odnosno tražiti obnovu procesa.