Sezona krpelja je u punom zamahu, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 24sata kažu kako je od početka godine do danas zabilježeno 110 slučajeva Lajmske bolesti (borelioze), koju krpelji prenose, kao i dva slučaja krpeljnog meningoencefalitisa. Krpelji su najaktivniji od travnja do kraja lipnja, i nešto manje u ranu jesen. U HZJZ ne žele nagađati što nas do kraja sezone očekuje, no moguće je, kažu, da će uz obilne kiše i visoke temperature i broj krpelja biti velik.

Cijele je prošle godine zabilježen 271 slučaj Lajmske bolesti te devet slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa (KME), navodi HZJZ. Dodaju kako je važno zaštititi se.

Dr.sc. Marko Kutleša, voditelj intenzivne skrbi u Zavodu za intenzivnu medicinu i infektologiju Klinike dr. Fran Mihaljević u Zagrebu napominje kako su ove godine imali nekoliko pacijenata hospitaliziranih zbog ugriza krpelja.

- Bili su to slučajevi krpeljnog meningoencefalitisa, nije bilo težih simptoma, svi su se oporavili, napominje dr. Kutleša. Rizičnim skupinama - šumskim radnicima, planinarima, izletnicima i slično - savjetuje cijepljenje.

Kako pojašnjavaju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", inkubacija krpeljnog meningoencefalitisa u prosjeku traje tjedan do dva, i u početku simptomi nalikuju gripi: umor, visoka temperatura, glavobolja, opća klonulost, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima. Ta, prva faza, traje od jednog do dvadeset dana, i samo kod manjeg broja zaraženih prelazi i u drugu fazu, koja nastupa naglo s jako visokom temperaturom i upalom moždanih ovojnica - meningitisom. Javljaju se jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata, fotofobija - nepodnošenje svjetlosti. Bolest može, makar rijetko, dovesti do upale mozga (encefalitisa), koji se manifestira pospanošću, vrtoglavicom, drhtavicom, poremećajem svijesti, nesvjesnim trzanjem očnih jabučica, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca. KME se mora liječiti u bolnici. Preventivno cijepljenje u tri doze najbolje je započeti zimi, da se do proljeća stekne imunitet. Nakon ugriza se ne cijepi, napominju u "Štamparu".

Ako se radi o boreliozi, Lajmskoj bolesti, kaže dr. Kutleša, simptom je osip, okrugao kao meta, i temperatura, koje može biti i bez osipa. Drugi mogući znakovi pokazuju zahvaćanje središnjeg živčanog sustava, i to su glavobolja, tremor, motorički ispadi i slično.

Lajmska bolest, navode u "Štamparu", kod čovjeka najčešće prolazi neprimijećeno. U većini slučajeva se manifestira kao prstenasta kožna promjena na mjestu uboda, također tjedan do dva nakon ugriza, i širi prosječno centimetar dnevno. Sredina kruga postaje sve bljeđa. Može doći do pogoršanja, zbog čega se preporučuje liječenje antibioticima u ranoj fazi kako bi se izbjegle komplikacije na ostalim organima. Lajmska borelioza se javlja uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, pri čemu je najviše oboljelih od svibnja do srpnja.

U HZJZ upozoravaju da se krpelji nalaze na grmovima i raslinju visine do jednog metra, zbog čega ih djeca najčešće pokupe na glavi. U prirodu treba ići u dugim rukavima i hlačama s nogavicama zataknutim u čarape, i u zatvorenoj obući. Izbjegavati treba vunu i flanel, na koje će se krpelji lakše zakvačiti, preporučuje se općenito svijetla odjeća, da se nametnika lakše uoči. Treba izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjeće na grmlje ili tlo. Repelente za odbijanje krpelja treba poprskati na na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću, a nakon povratka iz prirode se treba istuširati, oprati kosu i dobro pregledati je li se krpelj negdje primio, posebno tamo gdje je koža tanja - iza uha, na zatiljku, vratu, u preponama, na dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak.

Krpelj po tijelu šeta i nekoliko sati prije uboda, i treba ga izvaditi čim ga primijetimo. Potrebno je dezinficirati pincetu, i njome nametnika primiti što bliže glavici, uz kožu. Izvlačiti ga treba laganim pokretom, ne naglo, a onda dezinficirati kožu. Liječniku se nije potrebno javljati osim ako se u roku mjesec dana pojave opisani simptomi.

Nije svaki krpelj zaražen niti nakon svakog uboda/vađenja krpelja treba ići liječniku. To je nužno u slučaju pojave simptoma. Oni koji često borave u šumi trebaju se cijepiti - tri doze protiv krpeljnog meningoencefalitisa jamče zaštitu kroz tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom. O cijepljenju se treba posavjetovati s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili HZJZ-u, pišu 24sata.