Krapinsko – zagorska županija za ovu je školsku godinu dodijelila 225 učeničkih stipendija u tri kategorije: nadareni učenici, prema socijalnoj osnovi te za deficitarna zanimanja, u koja spadaju autolimar, autolakirer, zidar, instalater grijanja i klimatizacije, strojobravar, keramičar, vodoinstalater, stolar, konobar, kuhar, tesar, soboslikar, elektroinstalater i vozač motornih vozila.  - U ovih 14 deficitarnih zanimanja upisalo se ove godine 136 učenika u naše srednje strukovne škole, 86 njih je dobilo stipendiju – naglasio je tom prigodom župan Željko Kolar, dodavši kako Županija pažljivo prati tržište rada, da reagira na vrijeme da bi se osigurao kvalitetan kadar koji može odgovoriti potrebama gospodarstva u našoj županiji.

Velika potražnja u sektoru strojarstva

Obzirom na broj stipendija koje je županija dodijelila učenicima koji se školuju za deficitarna zanimanja, kao i broj učenika koji je ove godine upisao te programe, nekako se čini da se osnovnoškolce ipak potaknulo da se više zanimaju za strukovne zanate. U Srednjoj Školi Oroslavje, prema preporuci Zavoda za zapošljavanje, učenici upisuju sljedeća deficitarna zanimanja: CNC operater, strojobravar, bravar, vodoinstalater i stolar. Sva su ta zanimanja popunjena u prvom upisnom krugu prema planu, rekla nam je ravnateljica škole Natalija Mučnjak. Osim što Županija deficitarna zanimanja podržava stipendijama, isto čini i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, dodala je. - Nakon 2015., kada se nije upisao ni jedan stolar, redovito upisujemo učenike u to obrtničko zanimanje, ove godine 10 učenika, kako smo planirali. Velika potražnja na tržištu rada postoji u sektoru strojarstva. Strojobravare kontinuirano upisujemo svake godine (6-8 učenika) bez oscilacija u interesu. Za bravare nije bilo interesa prošle godine, pa ih ove godine nismo ni planirali upisivati. Do 2017. imali smo problema s upisom vodoinstalatera, nije bilo interesa. Ali od 2018. do 2021. upisujemo grupu od 5-6 učenika i vidljiv je blago povećan interes za upis u to zanimanje. Plan upisa se donekle usklađuje među školama tako da je ponuda upisnih mjesta i programa ujednačena u županiji i prema broju učenika koje imamo svake školske godine – pojasnila nam je ravnateljica, dodavši kako upisuju i deficitarno zanimanje CNC operater, i to svake godine jedan razred od 22 učenika, jer je interes vrlo velik, obzirom da se radi o traženom zanimanju na tržištu. Posjetili smo i stolarsku radionicu u školi, gdje učenici tog smjera odrađuju praktični dio nastave.

Antonio Cesarec, učenik 2.d razreda, upisao je to zanimanje, kaže, jer mu se čini zanimljivim. – Posao se čini dosta teškim fizički, ali sve je lagano kad se to voli. Kad završim školu, prvo se planiram negdje zaposliti, a onda bih rado otvorio svoju radnju – rekao nam je Antonio.

Veliki problem radne snage

Iako je vidljiv porast interesa za strukovna zanimanja, obrtnici se i dalje slažu kako kvalificiranih radnika nema, a niti onih koji bi bili spremni izučiti te poslove i zanate. Milan Leštek, vlasnik Metalne galanterije Leštek iz Oroslavja, kaže kako je problem radne snage vrlo velik. – Tokara recimo uopće nema, to je nama veliki problem, to zanimanje nestaje. Primjećujem da danas svi mladi dečki odustaju od tog posla, prije ili kasnije, a i sistem školovanja nije dobar, premalo je prakse. Pa ko bude uopće za par godina znal napraviti brojčanik – rekao nam je u razgovoru Leštek. Nedavno smo pisali o problemu nedostatka konobara i kuhara, kada su nam naši ugostitelji rekli kako se s dostupnom radnom snagom jedva snalaze, jer mladi jednostavno nisu spremni raditi u ugostiteljstvu na način na koji to ta branša iziskuje. Oglasi za konobare, kuhare, spremačice i druga radna mjesta u ugostiteljstvu stalno se vrte, osobito u ljetnoj sezoni. Ove i prošle godine tražilo se 389 konobara i 234 kuhara. Ne bi trebale biti, kažu ugostitelji, problem niti plaće, jer se one kod konobara kreću oko tisuću eura. No, taj posao i dalje gotovo nitko ne želi raditi. Slično je i u građevini. Na Zavodu za zapošljavanje tijekom 2020. i 2021. tražilo se 146 zidara, 111 vodoinstalatera, 111 montera suhe gradnje, 58 tesara, 83 soboslikara, 30 keramičara. Kada smo na temu nedostatka radnika u građevini razgovarali s Vanjom Brundulom, vlasnikom donjostubičke građevinarske tvrtke Vodolim, rekao je kako je pronalazak stručnih kadrova za obrtnička zanimanja postao izazov. – Nedostaju nam vodoinstalateri, instalateri centralnog grijanja i klimatizacije, varioci, zidari, tesari te strojari – rekao je Brundula.

Sve je manje majstora

Nedostatak kvalificirane radne snage je sve više izražen, jer je sve manje majstora, onih koji su verificirani i imaju strukovnu naobrazbu, istaknuo je predsjednik Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije Darko Varga.

 – To je problem s kojim ćemo se sretati i dalje u budućnosti. Naši se obrtnici, teško, ali nekako snalaze, prekvalifikacijama i slično, mnogi uče svoje radnike tom poslu skroz iz početka, a da bi se stvorio kvalitetan radnik treba proći i par godina. Problem je tu zapravo i blizina Slovenije, Austrije. Vidljiv je odljev radne snage u te zemlje, a pandemija pak donosi jednu neizvjesnost obrtništvu, energenti i sirovine poskupljuju… - rekao je Varga, no isto tako je i dodao kako potražnjom na tržištu rada u obrtništvu rastu i plaće.

 Iz Obrtničke komore kažu kako su izuzetno zadovoljni i podržavaju koliko Županija izdvaja za stipendije, osobito deficitarnih zanimanja, koja su definirali zajedno, kroz Partnerstvo za razvoj. - Preko tog programa smo vršili, zajedno sa Zavodom za zapošljavanje, prezentacije deficitarnih zanimanja sedmim i osmim razredima. Te su prezentacije polučile uspjeha, a to je porast broja upisanih učenika u strukovna zanimanja. Zbog pandemije sada smo s prezentacijama u školama stali, no napravili smo promo filmove deficitarnih zanimanja, preko kojih učenici mogu saznati sve o tom školovanju i poslovima koje kasnije mogu raditi. Naime, zapravo će učenici koji upišu programe deficitarnih zanimanja nakon završene škole vrlo lako pronaći posao, i to dobro plaćen posao, a nakon stjecanja iskustva u toj branši, tu je i mogućnost za otvaranje vlastitih obrta – rekla je Renata Vranić iz OK KZŽ, dodavši kako je manjak upravo ovih zanimanja koja su definirana kao deficitarna krucijalni problem za obrtništvo, koji se neće tako brzo riješiti. No, stvari su se ipak polako počele mijenjati, jer se ipak nešto veći broj učenika počeo zanimati za upis programa deficitarnih zanimanja u zagorskim srednjim školama.

Iz statistike koju nam je ustupio Zavod za zapošljavanje, Područni ured Krapina, vidljivo je kako je naspram 2020. za mnoga zanimanja koja se navode kao deficitarna povećana potražnja ove godine. Tako se u 2020. i 2021. tražilo 14 autolimara, 32 autolakirera, 146 zidara, 90 instalatera grijanja i klimatizacije, 32 strojobravara, 30 keramičara, 111 vodoinstalatera, 102 stolara, 389 konobara, 234 kuhara, 58 tesara, 83 soboslikara, 99 elektroinstalatera te 212 vozača motornih vozila, a tražile su se još i krojačice, pekari, mesari, monteri suhe gradnje, CNC operateri