Projekt Stubičke Toplice i izgradnja brze ceste Mokrice-Marija Bistrica-Popovec sigurno će uvelike doprinijeti daljnjem razvoju stubičkog kraja. No, kako sve dobro prometno povezati i kakve su perspektive i vizije za stubički kraj u budućnosti, pitali smo gradonačelnike i načelnike Oroslavja, Stubičkih Toplica, Donje i Gornje Stubice, Ivana Tuđu, Vladimira Bosnara, Juraja Srebačića i Željka Lisaka.

Kuda ide razvoj stubičkog kraja, odnosno gradova i općina?

Tuđa: Ono što je prioritet Oroslavja sada je radna zona. Za razliku od drugih imamo tu situaciju da smo slijedom događanja postali gotovo najvažnije čvorište u Zagorju, ako ne u Zagorju onda stubičkog kraja jer kroz Oroslavje prolazi autoput, tu je početna točka brze ceste Oroslavje-Marija Bistrica-Popovec, tu počinje zagorska magistrala. Ako još povežemo, recimo, magistralu od Gornje Stubice skoro do slovenske granice koja isto tako ide kroz Oroslavje možemo reći da smo prometno čvorište. To nam daje mogućnost prije svega razvoja radne zone jer ljudi dolaze tamo gdje su najbolje prometno povezani. Prednost je ta što je radna zona relativno prazna i svi investitori koji trebaju veće površine dolaze u Oroslavje. Centar Oroslavja je vrlo atraktivan za stanovanje i to je ona druga strana, a treća je obrazovanje. U prioritetu je izgradnja novog srednjoškolskog centra jer sadašnji puca po šavovima. Dalje slijede turizam i poljoprivreda, a pošto smo blizu Stubičkih Toplica vjerujemo da će buduća turistička ekspanzija prijeći i do Oroslavja. Pošto imamo još dosta zelenih površina i desetak ljudi koji se profesionalno bave poljoprivredom i poljoprivredna gospodarstva ulaze u prioritet.

Bosnar: S planovima koje smo napravili Stubičke Toplice će biti jedno od najjačih turističkih destinacija, ne samo u Hrvatskoj. Što se tiče samog centra Stubaki koji je investicija od 120 milijuna eura, investicija je krenula, rade se projekti. Između ostalog kod željezničke stanice kreće shopping centar na 5.000 kvadrata, autobusni kolodvor. Stanogradanja je također povezana s autobusnim kolodvorom, a van centra se pomiču stambene zone gdje se gradi 16 stambenih jedinica u Lampuševom. Radit će se kućice u nizu gdje se čeka građevinska dozvola (12 kućica u nizu), a nakon toga kreće se u povezivanje vrha Sljemena, skijališta s hotelima u Stubičkim Toplicama da dobijemo zimski i ljetni turizam. Ljeti kupanje, a na Sljemenu rekreacija i hladovina. Planovi su da se napravi dječji vrtić i da se napravi matična škola u Stubičkim Toplicama za što ne treba puno sredstava jer smo predvidjeli kod izgradnje područne škole temelje za još jedan kat. Kod infrasturukture asfaltirano je 98 posto cesta, 86 posto je kanalizirano, sad idemo na projekt 6,5 km kolektora od Pile do centra Stubičkih da pokupimo sve vode koje se slijevaju u potok. Perspektiva Stubičkih Toplica je izričito na turizmu i maloj poljoprivredi gdje Općina ima u planu sufinancirati stakleničku i plasteničku proizvodnju.

Srebačić: Kud Donja Stubica sutra? Prvenstveno kreće s turizmom, malom privredom i stanovanjem, a tek onda ide jaka privreda, velike hale. Mi te mogućnosti oko samog centra nemamo. Ta mogućnost je u perspektivi eventualno s izgradnjom brze ceste Oroslavje-Popovec i u tom području bi eventualno nešto mogli graditi ovisno koliko bude interesa. Da bi uopće ostvarili turizam, malu privredu i stanovanje, moramo riješiti pitanje fekalnih voda. Sada intenzivno na tome radimo. Radimo kanalizaciju u centru te po ulicama da one zone koje su zanimljive za stanovanje, a malu privredu ili turizam možemo riješiti ako imamo čistu okolinu. Što se tiče samog turizma mi smo napravili urbanistički plan uređenja Jezerčica-Zaluke, prema Stubičkim Toplicama. Traži se investitor da bi se realizirao taj projekt. Kod stanovanja imamo neke pregovore oko izgradnje više stambenih objekata. Kad to ostvarimo obavijestit ćemo javnost. Mala privreda je u zoni sjeverno ispod pruge gdje i sada postoje hale. Možemo napraviti nekoliko manjih hala i time se za Stubicu završava priča. Ništa više ne bi trpali u sami centar jer bi napravili katastrofu. Ne želimo ni u jednom momentu da bi sa svojim razvojem štetili ostalim općinama i gradovima jer smo povezani i ljudski i prirodno i prometno. Trebamo razmišljati da jedni drugima ne štetimo, da se svatko za sebe razvija prema mogućnostima i potrebama građana. Blizu smo, unutar 5 km i to je za jedan npr. Zagreb ništa. Moramo razmišljati da se zajednički razvijamo. Nuđeno nam je dosta investicija koje nismo željeli prihvatiti da ne bi štetili niti sebi niti Stubičkim Toplicama niti Oroslavju. Moramo razmišljati da ova kotlina bude poželjna za svakog da ovdje živi.

Lisak: Prije svega ono što muči prostor Gornje Stubice je komunalna infrastruktura. Zapravo br. 1 je vodoopskrba jer imamo 15 lokalnih vodovoda koji funkcioniraju svaki na svoj način i to je jedan od prioriteta u rješavanju u sljedećem periodu. Drugi prioritet je asfaltiranje 5 km nerazvrstanih cesta koje zapravo ljudima život znače svakodnevno. Treći je najskuplji, najteži i najzahtjevniji projekt, a to je izgradnja spojnih kanalizacijskih kolektora. Imamo 4 km projektirana, dva su realizirana u dijelu postavljanja cijevi. Najveći problem je prometna izoliranost. Nemamo prave prometnice za razvoj našeg prostora u bilo kojem smislu. Tu smo i gradovi i općine u traženju jedne stubičke zaobilaznice koja će dati adekvatno rješenje da izađemo iz prometne izoliranosti. Gornja Stubica je u onom dijelu račve prema Mariji Bistrici prema nacionalnom svetištu, isto generatoru razvoja turizma kao i Stubičke Toplice i Donja Stubica u smislu zdravstvenog i termalnog turizma i Gornja Stubica u smislu povijesnog turizma. To su stvari na kojima moramo raditi, na prometu, otvoriti taj prostor i zajednički doći do rješenja uz pomoć Županije. To je u toku i nadamo se da će u prvoj polovici godine biti nekih konkretnih zaključaka oko projektiranja i daljnje realizacije projekta. Kad govorimo o gospodarstvu mi imamo jednu veliku postojeću industrijsku zonu (Dona), a koja je sad djelomično iskorištena, proizvodni kapaciteti i objekti. Pored Done širio bi se još jedan dio gospodarskog dijela, prije svega u smislu uslužnih djelatnosti. Ići ćemo u izradu detaljnih planova. Imamo i bivše pogone Risa gdje postoje projekti za daljnje proširenje i povećanje opsega proizvodnje koje će najvjerojatnije uslijediti sljedeće godine. To je tvrtka Monaris i oni sa svojim ino partnerima zajednički ulažu u taj projekt. Hoće li to uspjeti reći će ova godina. Kad govorimo o prometu, da se vratim, tu je brza cesta prema Mariji Bistrici koju smo usaglasili s Bistricom, tu je i nizinski dio brze ceste koji bi trebalo spojiti prema istočnom dijelu Zagreba, točnije Kašini i Sesvetama. Treba ući i u ozbiljnije projektiranje i izgradnju retencije za zaštitu stubičkog područja od poplava. To je značajan objekt koji je dobio građevinsku dozvolu i može početi izgradnja, a on štiti područje do Oroslavja od neželjenih poplava koje nam zadnjih godina stvaraju dosta problema. Vezano uz Donu treba graditi poljoprivredu, od voćarstva i povrtlarstva, imamo nekih pomaka u proizvodnji mlijeka koji su ohrabrujući. Kad govorimo o ruralnom dijelu treba obnoviti stare zaselke, zagorske hiže i staviti ih u funkciju turizma pored Gupčeve lipe i Muzeja seljačkih buna, a tu je i Spomen park Rudolfa Perešina.

Kako sve to što ste naveli povezati? Razina prometa raste iz dana u dan, gradovi i općine se šire i razvijaju. Trebala bi krenuti izgradnja brze ceste, kako da se svi spoje na nju?

Bosnar: Sa Županijom smo potpisali sporazum da se izradi prometna studija. Natječaj je otvoren. Vjerujem da će kroz dva-tri mjeseca biti na javnom uvidu. U principu ta bi studija trebala preseliti teretni promet van središta gradova i općina.

Srebačić: Već sam rekao da smo mi povezani, ali za lagani promet. Kao što je rekao gosp. Bosnar, moramo riješiti pitanje teretnog prometa zaobilaznicama. Ne bih volio da nekima napravimo štetu i da sav promet gurnemo prema Stubičkim Toplicama i Oroslavju jer onda smo napravili ništa. Po meni, Oroslavje i Stubičke imaju jednu mogućnost jer imaju otvoreno polje i mogu riješiti takve situacije, a Gornja i Donja Stubica bi trebali to riješiti preko stubičke doline do Stubice, pa preko naselja Vukšinec malim tunelčekom da se to spoji na petlju u Bračku. To su neka rješenja po meni za teretni promet. Tu ćemo se vjerujem složiti i takva smo rješenja dali KZŽ koja je nosilac projekta.

Lisak: Što se tiče neke zaobilaznice za teretni promet kroz prostor Gornje Stubice, ta ruta postoji i ona je u prostornom planu zacrtana i spoj na istočni dio Zagreba je moguć. To bi bio veliki poticaj u smislu razvoja protoka roba i ljudi. Promet je problem br. 1 koji nas muči, pogotovo Gornju i Donju Stubicu. Mi nismo tako blizu čvorišta Mokrice i sav promet pretvorio nas je u jednu ulicu. Taj promet ni izdaleka ne zadovoljava ono što traži privreda i svi ostali.

Tuđa: Mi u prostornom planu imamo definiran spoj prema Stubičkim Toplicama i to s ove strane prema centru i s druge strane, izlaz prema Igrišću, odnosno ulaz u Stubičke sa slatinske strane. Mi smo svi zaboravili da imamo i prugu koja povezuje sve nas i trebali bi postići konsenzus da se ona više koristi. Samim tim moglo bi se na prostoru gdje se čvorište i pruga u Andraševcu gotovo dodiruju napraviti jedan centar za pretovar roba. Možda je ideja futuristička, ali ako imamo intenciju biti turistički kraj, definitivno ne možemo dopustiti da nam se šleperi voze kroz mjesta zbor sigurnosti, buke ili zagađenja. Trebali bi ograničiti takav promet, a u ovom trenutku je pruga jedna od alternativa. Izgradnjom ove brze ceste smo podijeljeni, što i nije loše jer iz čvora Mokrice neće se trebati ići po državnoj cesti već će se Donja i Gornja Stubica uključiti na brzu cestu i tu će doći do rasterećivanja. Tu još ima nekih pravaca koji su u pripremi, cestu koja bi centar Stubičkih povezala s brzom cestom po jednom nenaseljenom dijelu.

Lisak: Mi smo stubičku prugu spasili od zatvaranja zajedničkom akcijom četiri jedinice lokalne samouprave i Županije koja se uključila zajedničkim sufinanciranjem karata i to je poticaj da zajednički damo do znanja HŽ-u da računamo s tom prugom. Ona je pretpošle godine rekonstruirana i ona je dragulj koji nam treba, pogotovo kad znamo predratnu proizvodnju Done i u kojoj mjeri se ta pruga koristila za prijevoz robe i gotovih proizvoda.

Srebačić: Sve se svodi na to da bez planskih dokumenata nema ništa. Međusobno ih trebamo usuglasiti i svima će nam biti bolje. Imat ćemo razvoj, ljepotu, lijepo življenje.

Tuđa: U principu se nikad nismo ovako našli zajednički, vi ste nas kao novinari skupili na jednom mjestu.

Lisak: Jesmo jedno prije tri godine.

Tuđa: Meni se sviđa ideja da se češće družimo. Sad sam vidio da ne treba svatko imati hotel, radnu zonu, aerodrom ili ne znam što. Idemo vidjeti što zajednički možemo napraviti i zajednički nastupiti prema Županiji i šire. Svi smo orijentirani za turizam, rubni dijelovi grada Oroslavja bi bila industrija, sport i rekreacija od vrha Sljemena, preko hipodroma, budućeg centra u Stubičkima. Trebali bi zajednički osmisliti politiku i parcijalno se dijeliti. Sviđa mi se ideja gosp. Srebačića da oni svojim razvojem ne žele naštetiti razvoju drugih u susjedstu. Nijedan dokument nije mrtvo slovo i može se prilagoditi drugima.

Zašto se onda češće ne sastajete? Zbog toga što je Tuđa iz SDP-a, Bosnar iz DC-a, Srebačić nezavisni podržan od HDZ-a, a Lisak iz HSS-a.?

Bosnar: Po meni politika u ovom slučaju ne igra nikakvu ulogu. Bez obzira što nosim predznak stranke nikad nisam politiku miješao u gospodarstvo. To je najveći problem općenito. Kod nas zadnjih godina nije, ali u drugim sredinama kad se politika miješa u gospodarstvo ono ne može naprijed i propada. Mi radimo na dobrobit građana ne miješajući političke ciljeve. Oni su samo u onom momentu kad se može doći brže do financija da se pokrene projekt. Kod stvaranja jednog ovakvog plana razvoja doline, politika ni u kom slučaju ne bi trebala imati neke važnosti, svi bi trebali ići prema jedinstvenom kompromisu da bude dobro svima.

Lisak: U svom drugom mandatu o svemu što smo govorili, pruzi, prometnicama, mi se sastajemo, a da je češće bilo bi bolje. Oni najvitalniji projekti koji nas povezuju bez obzira na stranačke rakurse moramo se dogovarati, kontaktirati da bi ih ostvarili. Hoćemo-nećemo mi smo od Gornje Stubice do Oroslavja vezani jedni na druge, hoćete prometno, komunalnim objektima koje smo zajednički financirali poput kolektora koji je završio u Oroslavju. Zajedničke projekte smo dogovarali i na kraju realizirali. Nadam se da ćemo i nastaviti. Ta stubička obilaznica je ono što nas tišti i trebamo uprijeti sve snage zajednički da se to realizira.

Srebačić: Kad govorimo da smo iz različitih stranaka, ja kao nezavisni mogu s kim hoću. No, moraš se držati onoga gdje jesi. Naše političko tijelo, građani, pomalo su počeli gledati na osobe. Više se ne gleda toliko politička stranka, već osoba koja će prezentirati i zastupati te ljude i to je dobro. Trebalo je proći vremena jer smo iz jednostranačja prešli u višestranačje i da ljudi to shvate što se na političkoj sceni događa. Ono što su ljudi rekli trebamo priznati i ne suprotstavljati se. Politiku ne treba miješati u privredu, nema od nje sreće jer se politika mijenja svake četiri godine, negdje duže, i imaš onda nove planove, a to jednostavno privredu uništava.

Mislim da ćete se morati češće sastajati jer ima dosta detalja koje treba usuglasiti. Npr. gradonačelnik Tuđa je spominjao spoj sa Stubičkima koji ide od, da ga tako nazovemo, oroslavsko-zabočkog čvora ispod Bosekovog mlina, između Tipa i Oroteksa, ali problem je što ulazi ravno u centar Projekta Stubičke Toplice .

Bosnar: Nije problem jer je u samom projektu naznačena ta prometnica i izmaknut je projekt zbog toga. Cesta ide podno Kamenjaka.

Tuđa: To je zbilja najbrži put i ne bi trebali raditi magistralu već idemo dvije po dvije jedinice zajedno. Jedino nas može povezati pruga. Kad pričamo o tome nadam se da nitko od kolega ne misli raditi srednju školu. Malo me iznanadilo kad je gosp. Bosnar rekao da idu s vrtićem i matičnom osnovnom školom, ali to će rasteretiti naš vrtić. Ne treba veliki sportsko-rekreacijski centar raditi i Oroslavje i Stubica kad je u planu ovaj u Stubičkima i može biti centralni.

Lisak: Mi zemljište i neke planove za mali sportsko-rekreacioni centar u budućnosti imamo. Prije svega trebamo atletsku stazu za potrebe našeg atletskog i triatlon kluba. Oni okupljaju sportaše iz cijele županije i zato trebamo stvoriti uvjete za njihove treninge i natjecanja.

Tuđa: Oni će napraviti atletsku stazu, pa nećemo svi mi, to sam u tom kontekstu mislio. Mi imamo recimo hipodrom. Ne treba nam pet hipodroma. Mi planiramo raditi kuglanu. Pet kuglana svakako ne bi bilo dobro, kao ni pet atletskih staza. Da se ne preklapamo, trebamo se dogovarati.

Znači ta cesta je riješena?

Bosnar: Cesta je u principu riješena, ali prometna studija će reći svoje. Ona je viši rang od svega što smo mi nacrtali. Htjeli-ne htjeli morat ćemo se složiti s obzirom da je investicija velika, ne samo za Stubičke Toplice, nego i Oroslavje, Gornju i Donju Stubicu. U tom dijelu veliki dio kolača morat će odgristi i sama Županija kod izgradnje ceste, odnosno i država. To nije lokalna cesta i Županija će morati izdvojiti značajna sredstva. Zbog toga smo i Županiji prepustili da provede natječaj i radi studiju, da stoji iza cijelog tog projekta. Bilo je riječi o rekreaciji. Slažem se s kolegama, ne treba nam tri hipodroma i ne znam čega. To nisu velika prostranstva da bi se trebalo putovati dva-tri sata. Za 10 minuta se stiže na bilo koju destinaciju automobilom. Osnovna stvar je cestovna mreža koja je u principu u izradi i pokazat će svoje karakteristike u daljnjem tijeku razvoja ne samo Stubičkih Toplica već svih jedinica u dolini. Osnovni problem Stubičkih Toplica koji se nadamo da ćemo riješiti ove godine je županijska cesta prema Sljemenu. To je jedan pravac koji je svakim danom prometniji jer naši ljudi idu u Zagreb na posao i ta cesta više nije bauk jer ima puno zavoja. Široka je 6,5 metara u KZŽ, a u Zagrebačkoj je nešto uža u spuštajnom dijelu. Ovaj dio kod nas je zapostavljen od Hunjke do centra Stubičkih Toplica. Nadam se, imam obećanje od Županije da će se to ove godine presvući, a ta cesta koristi cijelom bazenu. Koristit će i za sportska natjecanja poput Svjetkog kupa u ski rolanju, gdje su se Stubičke Toplice uključile. U daljnoj budućnosti suradnju u svakom slučaju treba pojačati i sve vodi k razvoju kompletnog kraja i politici koju Poglavarstva i vijeća moraju voditi da se sve uskladi i da bude jedna cjelina.

Lisak: Treba spomenuti da zajedno sa Županijom sufinanciramo izvlačenje kolektora Gornja Stubica-Oroslavje iz stečajne mase Komusa. To moramo zajednički realizirati, a onda i možda razmišljati o zajedničkom poduzeću koje će se baviti tim poslom i preuzeti kolektor, baviti se održavanjem, priključivanjem korisnika. Hoće li biti novo poduzeće ili netko tko se bavi vodoopskrbom moramo se dogovoriti. Kad govorimo o prometu imamo tri izlaza prema Zagrebu. To je zapadni dio na Podsused, drugi sljemenski preko Pile i gornjostubički dio preko Mateja, Laza prema Kašini i Sesvetama. Kad gledamo dnevnu migraciju radne snage promet je zagušen. A sa Zagrebom kao velikim tržištem moramo se dobro povezati. Rješenje koje je bilo nuđeno tunelom i spajanje s Bračakom preko Stubičkih Toplica je naravno neprihvatljivo. Ima drugih rješenja.

Na kraju kad smo se već odlučili za turizam i poljoprivredu, da sačuvamo čiste ove naše zelene brege, mora se riješiti pitanje već spomenutog kolektora otpadnih voda, pa i pročistača koji bi trebao prema nekim informacijama biti u Zaboku.

Bosnar: Mi smo sredstva izdvojili i čekamo da se odradi taj dio u Gradu Zaboku. Moraju odrediti smještaj i izgradnju.

Lisak: Izgradnja krakova je u izgradnji, pa treba početi izgradnja male mreže. Na kraju treba biti tvornica za preradu otpadnih voda. Struka će reći gdje treba smjestiti pročistač. Prema sadašnjim rješenjima to je na području Zaboka i mi to podupiremo i inzistiramo da se čim prije priđe realizaciji tog projekta.

Bosnar: Ispod autoputa su provučene cijevi i kompletna infrastruktura je odvedena preko autoputa tako da sve ovisi o Zaboku, odnosno o vodoprivredi da se pročistač izgradi.

Srebačić: Fali valjda 100 metara da se pređe na zabočku stranu i onda treba lokacija ispod Zaboka za pročistač.

Tuđa: To je prije svega u interesu Zaboka jer smo prešli na njihovu stranu i naše otpadne vode idu u Krapinu. A i Županija bi prije svega treba trebala pokrenuti inicijativu, a ne da sami parcijalno radimo jer bi sliv Krapine mogao pokupiti i područje Bedekovčine, pa čak i Krapine jer dolazi Krapinica. Praktički cijela regija bi se mogla spojiti u Zaboku. No, to je stvar Županije.

Što je sa zajedničkom proslavom obljetnica Seljačke bune?

Lisak: To je sad preuzeo Muzej Seljačkih buna.

Bosnar: Planinarsko društvo Stubaki je dvije godne to osmislilo, no došlo je do financijskih problema. Ministarsto se oglušilo. To sad vodi Muzej i to je primjereno. Mi smo imali programe koji su se odvijali na kompletnom području i to je veliki zahvat koji traži puno financijskih sredstava i angažira puno ljudi, a to je ovog momenta nemoguće odraditi.

Srebačić: Mi sljedeće godine imamo 800 godina postojanja Stubice. Napravili smo inicijativni odbor, a koordinator je Goranka Horjan. Mislimo razgovarati sa susjednim općinama jer se spominje u dokumentima Stubica. Volio bih da se svi uključe, da se jedne i druge spomene i da napravimo monografiju stubičkog kraja.

Razgovarao: Sebastijan Fuštin