Diljem zemlje od ranoga jutra pada gust snijeg. Zimske službe nastoje odraditi svoj posao, ali ponegdje ima problema u prometu. Na snazi su zimski uvjeti, neke dionice su i zatvorene zbog jakog vjetra ili nanosa snijega. Osim zbog otežanog dolaska na posao, nekim ljudima snježni uvjeti ne padaju dobro i zbog toga jer moraju očistiti snijeg, piše portal Dnevno.hr.

Odlukama o komunalnom redu većine gradova i općina u Hrvatskoj, građani su dužni očistiti snijeg ispred svojih kuća ili stambenih zgrada. Dva su razloga, da se netko ne ozlijedi ako slučajno naiđe na led, a i da ne nastane kaos na nogostupima. “Lopatanje” nekima mrsko pada, a neki ga žele odraditi što lakše, pa su, poput jednog komentatora na Redditu, odlučili potražiti savjet.

“Evo konačno je snijeg pao i u Zagrebu, više mi ne donosi neko veselje no lijepo ga je vidjeti. Uz ostale radosti koje dolaze s njim dolazi i čišćenje. E sad. Treba počistiti starcima dvorište i prilaz. Naravno, zašto ne bi bilo diskusije i oko čišćenja je*enog snijega. Pada k’o blesavo na brdu, al’ stari tvrdi da je bolje čistiti pet puta nego pričekati da prestane padati i počistiti jednom. Iz du*eta je počeo vaditi istraživanja kako je čišćenje snijega jedna od najopasnijih radnji i da ljudi dobivaju srčane udare… I naravno krenuo je sam čistiti sa sje*anim leđima jer eto tko će mene dočekati. Dakle. Moje pitanje kolektivu je: Je l’ čistite snijeg kada prestane padati ili prijateljujete sa Sizifom dok zajedno čistite za vrijeme padanja snijega”, upitao se Zagrepčanin.

Doduše, stručnjaci zaista upozoravaju na rizik od srčanog udara tijekom čišćenja snijega, pogotovo kod osoba koje nisu naviknute na redovitu tjelesnu aktivnost. Razlog tomu je što pri “lopatanju” treba više raditi rukama, nego li nogama, što stavlja više opterećenja na srce. Osim toga, ljudi tijekom čišćenja snijega nesvjesno zadržavaju dah, pri čemu raste broj otkucaja srca i krvni tlak, prenosi N1.

Osim toga, zbog hladnog zraka se sužavaju krvne žile, samim time i arterije koje vode prema srcu. To također povećava krvni tlak i rizik od srčanog udara. Usprkost tomu, Hrvati su se uspjeli posvađati i oko toga kako očistiti snijeg. Neki tvrde da je dužnost očistiti bijele nanose, bez obzira na tehniku.

“Ako snijeg pada dva dana znači li to da čekaš da prestane padati? Nema tu točnog odgovora, dužnost vlasnika je počistiti snijeg”, smatra jedan komentator, a neki su se lakonski upitali zašto uopće čistiti snijeg, ako će se on ionako otopiti, no brzo su dobili odgovor: “Da se netko ne razbije do sutra prekosutra.”

Dio Hrvata olako shvaća svoju dužnost te priznaju da snijeg čiste samo ondje gdje se treba proći. Neki su se oboružali solju kako bi spriječili hvatanje snijega za podlogu, pa kažu da su sad “mirni za ovu sezonu”. Jedan komentator je od toga napravio filozofiju.

“Ovisi o količini i visini snijega. Ako vidim da je desetak centimetara i da nastavlja padati, odem počistiti. Ako pričekam da napada više, moram duže ostati vani čistiti, znojiti se i veća je šansa da se sje*em na hladnom vremenu”, otkrio je svoju tajnu jedan Hrvat, dok je drugi dodao da se snijeg čisti što češće: “Nije to lak posao ako imaš veliko dvorište. Dobro, sumnjam da će sad napadati kao što je nekad znalo, ali se sjećam kako je bilo. Ako često čistiš, bude lakše i sigurnije”.

Liječnici, pak, daju nekoliko savjeta kako bi čišćenje snijega bilo lakše i sigurnije. Prije svega, kažu, potrebno je početi postupno i prilagoditi se vlastitom ritmu. Prije uzimanja lopate bitno je obući se slojevito i navući kapu i rukavice, a poželjan je i šal kako bi se zaštitili od udisanja hladnog zraka. Poželjno je gurati ili pomesti snijeg, jer je to manje naporno za organizam od dizanja punih lopata snijega. Posebno oprezni građani trebaju biti kad puše vjetar, jer on pojačava učinke hladnoće na tijelo.