Gosti Pub expressa u birtiji „Pod Lipom“ u ugodnom domaćem štihu bili su gradonačelnici Donje Stubice i Oroslavja, Juraj Srebačić i Ivan Tuđa, te načelnici Gornje Stubice i Stubičkih Toplica, Željko Lisak i Vladimir Bosnar. Razgovarali smo  o razvoju stubičke doline i zajedničkim projektima.

Koliko se unatrag nekoliko godine razvio stubički kraj, odnosno vaš grad ili općina. Koji su bili glavni prioriteti  i što je od toga realizirano?

BOSNAR: Stubičke Toplice su se razvile po planovima koje smo zacrtali, a s obzirom da smo općina turističke namjene svrstana u A kategoriju visokog turizma sve smo prilagodili - turizmu. Odrađeno je 90 posto infrastrukture koja je važna za kompletan razvoj. U Stubičkim Toplicama planira se gradnja rekreativnog centra i to na 160.000 m2. Radovi će krenuti ovaj mjesec i to oko čišćenja terena i istraživanja tople vode, odnosno bušenja bušotina. Iduće godine krenut ćemo s kopanjem i izgradnjom cijelog kompleksa. Cijeli kompleks čini 950 ležajeva, od toga je 450 ležajeva grand hotel s pet zvjezdica, dva hotela po 200 ležajeva (Maksimilijan i hotel Toplice). Uz  to otvoreni bazeni i atrakcije, odnosno i veliki welness centar koji je vezan uz hotel Toplice. Shodno tome, općina Stubičke Toplice je pokrenula projekt „Dolina izvora“  u sklopu međugranične suradnje, a to je izgradnja autokampa, bungalova i još jednog hotela koji će biti neposredno vezan uz športsko-rekreaciono jezero i tu je nekih 36 bungalova, odnosno 20 ležajeva u hotelu široke namjene. Taj hotel ima i trgovine, te sve prateće objekte. U izradi je i detaljni plan uređenja mjesnog groblja na 3.000 m2. Planiraju se mrtvačnica  i groblje. Započeli smo i uređenje autobusnog kolodvora, te shopping centra  iza željezničke stanice. Nadam se da će ove godine biti napravljeni barem temelji. Gradnja shoping centra počinje u lipnju. Uz autobusni kolodvor bit će i servisne radionice, autopraonice, te stambene zgrade. Dosada su rasprodani svi stanovi koji su nam bili na raspolaganju. Općina Stubičke Toplice jedina u Krapinsko-zagorskoj županiji bilježi porast stanovništva. Zbog recesija Zagrepčani prodaju stanove i doseljavaju se u vikendice, pa se i taj prostor pretvara u stambeno - komunalnu zonu. Uz sve nabrojene projekte, najveći projekt koji je napravljen unatrag godinu dana je izgradnja kolektora u dužini 3.200 metara, sredstvima iz općinskog proračuna i investicijskih fondova. Uz  lokalni vodovod, registrirano je poduzeće Dobre vode u kojem se nalazi 620 potrošača.

TUĐA: Protekle 4 godine ni mi nismo stajali na mjestu. Doduše, to su bile recesijske godine. Mi od 2008. godine imamo konstantno pad prihoda u proračunu, međutim mislim da je opadanje zaustavljeno, ako nije i već preokrenuto u pozitivu.  Američke kuće planiraju izgraditi novo naselje u Oroslavju, na granici s Andraševcem na površini 660.000 kvadrata gdje bi se nastanilo 2.000 ljudi i otvorilo više od 1.000 novih radnih mjesta. Bio bi to stambeno-poslovno obrazovni centar jer je Prostornim planom predviđeno i područje za srednju školu, a nama je to u ovom trenutku i prioritet, posebno dječji vrtić, nogometno igralište, shoping centar, te veliko autobusno stajalište uz željeznički kolodvor. Grad Oroslavje ima najmanji pad stanovnika jer smo postali destinacija za stanovanje. Izgrađeno je 100-tinak stanova u centru, i ta gradnja se nastavlja. Naš najveći problem je gdje te ljude zaposliti jer je dosta radnih mjesta u Oroslavju izgubljeno. Zato imamo najperspektivniju radnu zonu koja se nalazi uz samu autocestu i na mjestu gdje kreće brza cesta. Mi smo si dobri sa Zabočanima, ali je Oroslavje prometno središte. Ima najveći čvor u ovom dijelu Zagorja. Sad smo vidjeli kad je jedan most bio zatvoren, koliko je bilo problema sa Zabokom, tako da nam je to prednost. Bila su teška vremena i nije se investiralo u radnu zonu. Imamo nekoliko potencijalnih investitora.  Nakon što krene izgradnja brze ceste, nadam se da će se i zona početi razvijati. Knjižnicu gradimo sredstvima Ministarstva kulture. Nadamo se da će ove godine biti završena. Ono što praktički nitko od nas u izvornom obliku nema je gradska vijećnica. Krećemo u projektiranje i ona će u skorije biti izgrađena uz prostor Parka Vranyczaniy u koji ulažemo  maksimalan trud u uređenju. Želimo vrati stari sjaj Oroslavja. Možda to sad kolege ne budu dobro prihvatili, ali sad se promijenila malo politička situacija. Oni su bili u poziciji, a grad Oroslavje opoziciji. Očekujemo konačno  podršku  države, iako ga je i u proteklom vremenu bilo. Kad imate dobar projekt nitko vas definitivno ne može i ne smije odbiti, ali mislim da nije bilo dovoljno sluha.

SREBAČIĆ: Naše želje u Donjoj Stubici su se nakon četiri godine konačno počele ostvarivati. Da bi to ostvarili morali smo urediti prostornu plansku dokumentaciju. Prije dvije godine smo upravo i završili s donošenjem prostornog plana uređenja grada u kojem smo dali naznake razvoja Stubice, od turizma, male privrede, sporta, lječilišnog turizma, ekologije i industrije koja će se razvijati poslije prolaska brze ceste. Kod  benzinske stanice u Donjoj Stubici je 15 manjih hala za malu privredu. Američka kuća otkupila je na obroncima Zagrebačke gore zemljišta za 80 rezidencijskih kuća koje čekaju plansku dokumentaciju. Terme Jezerčica slučajno ili ne pokretač su našeg razvoja, jer su nas usmjerili na turizam. Poslije Uskrsa otvora se veliki trgovački centar Trgostila u Donjoj Stubici, a kroz ljeto gotova će biti i izgradnja trodijelne sportske dvorane. Mislimo povezati turizam, sport, privredu i seoski turizam. Ja sam oduvijek gledao tu stubičku dolinu kao jedinstvenu. Volim povezati  Oroslavje, Stubičke Toplice, Donju Stubicu, Gornju Stubicu. To je moja želja. U centru smo napravili 12 km kanalizacije, nogostupa, javne rasvjete. Stubica je dobila posebne zaštićene lampe. Tako da smo dobili štih malog baroknog gradića. Stubička dolina za mene je jedan sjaj kojeg nema svugdje i treba ga njegovati. Kroz 2-3 godine uredit ćemo Fellerovu zgradu sredstvima predpristupnih fondova. Rekonstrirali smo i lokalni vodovod Dobri zdenci za 35 posto stanovnika naselja Vučak,  Matenci, Gornji i Donji, te Gornji i Donji Hruševec koji sada imaju pravu pitku vodu iz Lobora.

LISAK: Gornja Stubica bio je najnerazvijeniji prostor bivše općine Donja Stubica i trebala je krenuti otpočetka u izgradnji vodovoda, kanalizacije i cesta. Dona koja je bila pokretač industrijske proizvodnje nekad,  danas proizvodi u skromnim količinama. U proteklih nekoliko godina rekonstruirano je i izgrađeno novih 5 km nerazvrstanih cesta, bitnih za daljnji razvoj i spoj Dubovca i Poznanovca sa središnjim dijelom naše županija. Asfaltirana je i jedna cesta koja nema još svoj značaj, ali će ga imati uskoro razvojem gospodarske zone. Kroz prostorni plan predvidjeli smo i jedan mali prostor za gospodarski razvoj u neposrednoj blizini Done za koji su zainteresirani domaći investitori. Naš  prostor nije interesantan još stranim ulagačima ili Amerikancima. Ono što mene veseli je to što jedna mala firma  Monaris postaje sve više respektabilna, povećava proizvodnju i širi svoju proizvodnu halu. Naši mali obrtnici već imaju rezultate i prostor na tržištu. Izgradili smo oko 5 km kanalizacije za fekalnu odvodnju, određene dionice nogostupa, te proširili i rekonstruirali  javnu rasvjetu, te uredili centar.  Niskim komunalnim naknadama pokušavamo privući investitore u naš prostor jer smo još uvijek prometno izolirani. To je inače najveći problem stubičkog kraja, a definitivno Gornjoj Stubici koja je između tople vode i nacionalnog svetišta i trebamo doći do kvalitetnog brzog spoja Mokrice-Popovec-Marija Bistrica.  Propala su nam tri natječaja izgradnje retencije na prostoru Buvnjaka koji je bitan kako bi zaštitio čitav stubički prostor od poplava. Opredijelili smo se za turizam, počevši od Gupčeve lipe, crkve, muzeja, restorana Lojzekove hiže,  Rodyja i Puntara.  Projektna dokumentacija za vrtić je gotova, zahvaljujući dobročinstvu Kaptola i Župe Gornja Stubica. Dobili smo skoro 12. 000 kvadrata zemljišta. Vrtić nam je neophodno potreban, no bez potpore države  ne možemo krenuti u investiciju. Mi koji smo po prihodu, po glavi stanovnika u donjem dijelu tablice naše županije, smo 'bokci'.
Glavno prometno čvorište -Oroslavje

Načelnik  Lisak istaknuo je zajednički problem stubičkog kraja: prometnu povezanost.  Brza cesta za sve vas je prioritet. Na koji način ćete se vi spojiti na tu cestu?

BOSNAR: Spojevi  brze ceste su predviđeni županijskim planom s obzirom da je dobivena i građevinska dozvola, ta cesta bi trebala krenuti u gradnju konačno ovu godinu. Stubičke Toplice imaju spoj na petlju Bračak i dalje kod Oroslavja na Mokrice na autoput, odnosno kumrovečku magistralu.  Inače, to bi trebalo biti i prometno rasterećenja samog centra mjesta. Kad je Oroslavje radilo zaobilaznicu tada je zaobilaznica  bila vrh svega. Cesta život znači. U Oroslavju, Stubičkim Toplicama,  Gornjoj i Donjoj Stubici uz tu cestu se  budu formirali objekti i kuće, zone itd.

TUĐA: Mi nemamo problema s prometnom infrastrukturom,čak i kad zatvore most prema Zaboku, mi možemo doći s druge strane. Za Zagreb i Europu čvorište je na našem području.  I mi čekamo izgradnju brze ceste jer nama je sad najveći problem doći do Varaždina kao i svim Zagorcima. Na taj način će se riješiti zaobilaznica, a i svi ćemo puno lakše doći do istočnog dijela Zagreba. Na državnoj cesti u Mokricama kod Gredičaka je usko crijevo zbog čega se kreće u projektiranje zaobilaznice iza stanice za tehnički pregled. Sanirat će se most  na kanalu Conesa. Imamo vrlo malo makadama za asfaltirati. Mogu reći da sam zadovoljan. Također su MUP i ŽUC prošle godine sklopili ugovor o sanaciji mrtvih točaka na županijskoj cesti u Slatini. U dužini 1 km cesta će se proširiti, izgraditi nogostup , odvodnja i javna rasvjeta tokom ove godine. Tom cestom voze se ljudi koji dolaze u Stubičke Toplice, Gornju i Donju Stubicu. To  je i za njih dobra vijest.

SREBAČIĆ: Mi u Donjoj Stubici stvarno imamo veliki problem da li krećemo od Gornje Stubice ili iz Stubičkih Toplica jer je promet jako gust i nužno je napraviti jedno prometno rasterećenje. Mi smo u planskoj dokumentaciji  ucrtali tri alternative: jedna je od Perfe na čvor Bedekovčina, preko Lepe Vesi; druga je alternativa da ide isto nizinskim dijelom uz prugu pa kod Vukšinca jednim malom tunelčekom se spaja na spoj Bračak, odnosno treća alternativa je  uz prugu, da se vežemo uz Stubičke Toplice  i oroslavsku cestu na čvor Andreševec – Bračak.  Po meni  bilo bi idealno da se cesta od G. Stubice do Bračka poveže nizinskim dijelom. Vjerujem da ćemo se svi skupa  dogovoriti i napraviti pritisak na državu da kad konačno prođe brza cesta da se možemo povezat i tada ćemo skupa riješiti puno problema.

LISAK: Stubički prostor, prije svega mislim na Stubičke Toplice, Gornju i Donju Stubicu da brzom cestom ne dobivaju puno. Naš problem prave prometnice i dalje ostaje i tom dijelu moramo tražiti rješenja gdje bi kvalitetnim spojem došli na brzu cestu. Ono što bi u ovom trenutku bilo najbolje rješenje je  rekonstrukcija postojeće državne ceste Mokrice - Marija Bistrica. Zajednički bi trebali raditi na tim aktivnostima da rekonstrukcijom dođemo do jedne kvalitetne prometnice koja će povezivati Oroslavje i Mariju Bistricu jer se time otvara prostore i Gornje i Donje Stubice i svih ostalih. Projektiranje te ceste i radovi predloženi su u planovi HC-a. Mi smo  i raskrsnica prema Mariji Bistrici i prema Sesvetama kroz Matej i Laz. Sa Sesvetama i  Zagrebom imamo u planu realizirati cestu, makadamski put od Karivoša do Gornje Planine. Iz centra Gornje Stubice do Sesveta imali bi 12 km. Bila bi puno prihvatljiva i tehnički jednostavnija nego što je imamo sada. Sada kreće u rekonstrukciju cesta Kašina - Marija Bistrica i tu ćemo se kvalitetnije povezivati. Ja jesam za brzu cestu. Gornja Stubica traži izlaz na području Dubovca ili Poznanovca. To odgovara i prostoru Donje Stubice. Do sada je to čvorište izbačeno iz svih idejnih rješenja. 

Stubička dolina treba mirisati, a ne smrdjeti

Kolektor otpadnih voda, vaš je zajednički problem.

TUĐA: Da, ali je sada postao oroslavski problem. Cjevovod je napravljen do Krapine kroz cijelo Oroslavje , no s obzirom da se radi o fazama u Oroslavju je ispušten u Topličinu i nikada nije spojen u nastavak koji je kasnije izgrađen. Topličina u oroslavskom dijelu praktički je postala otpadni kanal kanalizacije Stubičke Toplice, Donja Stubica, Gornja Stubica. Sada se radi projekt odvodnje za cijelu KZŽ.  Dobili smo jedno rješenje  gdje Hrvatske vode predlažu da potencijalna lokacija za pročistač bude u Oroslavju. Inzistirat ćemo da se taj problem riješi i spoji dio kolektora od Gornje Stubice do Oroslavja i da ako se voda mora zagađivati, da dok se  ne napravi pročistač neka se barem ispušta par kilometara niže.  Na kraju prljava voda iz Topličine završava  Krapini. Taj kolektor uopće ne bi trebao biti u funkciji. Slijedom nesretnih situacija vlada bezvlašće glede samog cjevovoda.

LISAK: Ta odvodnja fekalnih voda i sudbina tog projekta je upitna što se tiče daljnje izgradnje iz vlastitih izvora, jer zapravo svi projekti koji bi se kandidirali prema EU fondovima moraju imati napravljen pročistač tih fekalnih otpadnih voda. Tada se mogu dobiti sredstva za izgradnju sekundarne  mreže odvodnje. Tu smo svi u jednom problemu, ne samo mi sa stubičke i oroslavske strane. Moramo naći hitno prostor gdje će izgraditi pročistač otpadnih voda. Ovo sve sad je poluilegalno. U ovom trenutku se preko EIB na području Gorje Stubice izgradilo 13-14 km fekalne odvodnje.

SREBAČIĆ: Mi u Donjoj Stubici iskreno žalimo što se nije realizirao taj projekt s pročistačem i kolektorom  jer kako vidimo, onda uvijek strada onaj zadnji, to je Oroslavje. Stvarno mi je žao. Da se meni to dogodi bilo bi nam isto grdo kao i njima. Trebamo napraviti pritisak na županiju i na državne razine da se to  što prije realizira.  Taj projekt traje  godinama. Želio bi da naša stubička dolina miriše, a ne da smrdi.

BOSNAR: Općenito fekalna  odvodnja je izričito problem, ne samo gradova i općina, već problem ekološke katastrofe koja je neminovna. Mi u Stubičkim Toplicama izgradili smo kolektor i sve sekundarne fekalne kanalizacije spojili smo u njega, no on i dalje teče u dijelu Topličine do grada Oroslavja. To bi trebalo uzeti kao prioritet i napraviti separator. KZŽ se zauzela i nadam se da će taj problem riješiti s Hrvatskim vodama kako bi mogle sve općine i gradovi svoje kanalizacije pospajati.
 
Stanovnici stubičkog kraja ostali su bez suda. Upravo je i to jedan vaš zajednički problem oko kojeg ste digli glas. Od inih institucija nije bilo, nažalost, sluha.

BOSNAR: Preseljenje suda u Zlatar naš je veliki problem.  Do Zlatara imate 36 km, s tim da jedan običan čovjek ako nema auto i novaca za benzin ne možemo otići. Javni prijevoz nema, treba ići u Zabok, pa iz Zaboka u Zlatar i izgubi se cijeli dan. Neki dan nam je trebao jedan običan žig pravovaljanosti rješenja. Mi smo morali slati čovjeka koji je prešao 36 km gore i natrag i na kraju donio komad papira za jedan žig udariti. To su nebuloze. Nitko nije pitao tu stanovništvo, što misli o tome, a zna se koliko je ovdje gustoća naseljenosti i količina predmeta koji se vuku po sudovima. Podigli smo ustavnu tužbu koja je srušena. Predlagali smo da sud bude u Zlataru, a tu ispostava s jednim do dva suca da ne morate prevaljivati 70 km za jedan žig.

SREBAČIĆ: Donja Stubica je oko tog problema i ranije poduzimala mjere i preko saborskih zastupnika. Uključili smo i općine i gradove, jer nam je to zajednički interes. Ovo što je učinjeno, to je stvarno plod nerazumne politike, jer racionalizacija nije napravljena nikakva, već obrnuto. Selidba Prekršajnog suda još je gora situacija. 2000 ljudi godišnje prevoziti i u Zlatar, plus pratnja i šofer, a ovdje vas ili mene mogu privesti 20  metara od policije do prekršajnog suda. Sada se ponovno  o tome raspravlja po saborskim tijelima jer su ljudi uvidjeli da nema logike. U Stubici se rješavalo više sudskih procesa nego  u Zlataru i Krapini, da bi nam suca uzeli u Zabok. Onda se dokazalo nešto drugo. Taj sudac rješavao je po 200 predmeta sa Zagrebačkog suda jer je imao vremena. Najgore što trpe građani. Veliku kritiku dao sam  ministru pravosuđa preko novina, čak sam mislio da će me tužiti. Ljudi kao što je bio ministar Bošnjaković stvarno nemaju mjesta da budu u državnim institucijama.

TUĐA: Ja sam ovaj i prošli tjedan bio na sudskoj raspravi u Zlataru, dva puta. Napravio sam 120 km. Da sam išao  u Stubici, to bi bilo recimo 20 km. Sad vidite koliko je to razlika. Ako nismo mogli biti u Stubici mogli smo biti u Zaboku zbog blizine. Nema opravdanja. Sad čujemo da kad sve presele, da ni gore ne bude mjesta. Ako već mora biti racionalizacija suda i ako mora biti jedan do dva u županiji, neka onda bude ispostava u Donjoj Stubici. Usluga je najbolja i najkvalitetnija kad je brza. Ako vam treba dva dana jahanja da bi došli do suda, onda to definitivno nije dobro rješenje.

LISAK: To su u pitanju dva suda. Općinski sud koji je preseljen i koji već funkcionira u Zlataru i gdje svakodnevno primamo žalopojke ljudi koliko im treba vremena do Zlatara. U drugom dijelu tu je Prekršajni sud  koji još uvijek ima ispostavu u Donjoj Stubici, ali s intencijom da se i on preseli u Zlatar. Zadnje vrijeme se često nalazimo  i pokušavamo dopisima državnim institucijama sugerirati da prekršajni sud i dalje ostane u Stubici, a i da se vrati dvoje- troje sudaca  i da funkcionira kao Općinski sud  Zlatar, ispostava Stubica. To bilo zadovoljavajuće rješenje. Meni mještani vele da im je bliže gore iz Mateja otići na sud u Sesvete nego Zlatar. Čak bi i Zabok u toj situaciji, ako već mora, bio prihvatljiviji.  Nek' ga  uporno sele u Zlatar. Postavlja se pitanje kamo onda stubički prostor  pripada. Stalno smo negdje zakinuti. U te naše akcije uključena je i općina Marija Bistrica.

TUĐA:  Zajednički radimo, jer su nam to zajednički interesi za naše građane. Prije nekoliko godina spojili ste nas vi novinari,a sada su nas stvarno spojili zajednički problemi. Nadamo se da će nas jednog dana povezivati i zajednički projekti.

LISAK: Na kraju smo formirali i zajednički LAG  (Lokacijska akcijska grupa) gdje smo proširili prostor bivša općina Donja Stubica, te općine Bedekovčina i Zlatar Bistrica.

BOSNAR: Vidi se da je svijet mali.

VEZANE VIDEO VIJESTI

Zagorje.com video news: Sastanak gradonačelnika gradova i načelnika općina


Zagorje.com video news: Željko Lisak - načelnik općine Gornja Stubica


Zagorje.com video news: Vladimir Bosnar načelnik općine Stubičke Toplice


Zagorje.com video news: Juraj Srebačić-gradonačelnik Donje Stubice


Zagorje.com video news: Ivan Tuđa - gradonačelnik Oroslavja