Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug na današnjoj je konferenciji za medije na temu stambenog zbrinjavanja u 2022. godini, za koje je javni poziv bio otvoren do 31. siječnja, istaknula da je glavna svrha i cilj ovog programa pomoć obiteljima, zadržavanje obitelji i mladih koji žive na potpomognutom ruralnom području, a osobito onih koji se nalaze u težem ekonomskom i socijalnom položaju.

Na području Krapinsko – zagorske županije je 12 JLS sa statusom potpomognutog područja. To su Budinščina, Desinić, Gornja Stubica, Hrašćina, Kumrovec, Kraljevec na Sutli, Lobor, Mače, Mihovljan, Petrovsko, Tuhelj i Zagorska Sela.

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje svake godine krajem prosinca raspisuje javni poziv za podnošenje prijava za stambeno zbrinjavanje, a prijave se zaprimanju tijekom cijelog siječnja. Stambeno zbrinjavanje može se ostvariti po nekoliko različitih kategorija, a obzirom da na području KZŽ nema stana, kuće, ili zemljišta u vlasništvu države, na našem području moguće je samo zbrinjavanje po tzv. E – modelu, koji podrazumijeva darovanje građevnog materijala za obnovu obiteljske kuće, za dogradnju, nadogradnju ili završetak izgradnje obiteljske kuće koja je u vlasništvu korisnika, a prihvatljivo je i darovanje građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na zemljištu koje je u vlasništvu korisnika.

- Prošle godine smo zabilježili veliki interes naših građana za ovu mjeru, zaprimljeno je 514 prijava. Prijave su stigle s područja svih 12 JLS, od toga broja, njih 510 udovoljavalo je svim uvjetima te su zapravo započeti postupci bodovanja. Bodovanje prijava vrši se sukladno uredbi po više kriterija, a to su kriteriji koji se u prvom redu odnose na ekonomski i socijalni status prijavitelja. Sam postupak bodovanja završio je sredinom ožujka, nakon čega su građani imali mogućnost ulaganja prigovora. Konačne liste objavljene su krajem ožujka. Dostavljaju se u Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji na temelju prikupljenih lista iz svih županija donosi godišnji plan stambenog zbrinjavanja, koji definira koliko se korisnika s područja naše županije ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje. Prošle godine to je bilo 31 korisnik kroz sve JLS – izvijestila je pročelnica.

Potom, KZŽ ulazi u drugi krug ovog opsežnog postupka, gdje se s najviše rangiranim korisnicima prolazi postupak utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za stambeno zbrinjavanje. -Mi smo prošle godine proveli 40 upravnih postupaka, obzirom da nisu svi korisnici koji su se nalazili na vrhu bodovne liste ispunjavali uvjete. U konačnosti, izvršeni su i terenski očevidi na nekretninama te je izdano 31 pozitivno rješenje. Dostavljena su u Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koje će u daljnjoj proceduri izraditi elaborate za darovanje građevnog materijala i sklopiti upraven ugovore s korisnicima – objasnila je Martina Gregurović Šanjug.

U ovoj je godini raspisan ovi javni poziv, tijekom siječnja zaprimljene su prijave, kojih je ove godine bilo manje, samo 8 novih. – No, sve prijave od prošle godine za koje nije izdano pozitivno rješenje, njih 470, prenose se u ovu godinu i one su i dalje važeće, tako da ove godine ponovno bodujemo 478 prijava. Pozvali smo sve naše građane koji su od lani predali zahtjev, ako je međuvremenu došlo do bilo kakvih promjena što se tičeekonomskog i socijalnog statusa koji se boduju, da nas izvjeste o tom promjenama jer mogu utjecati na činjenicu da će dobiti veći broj bodova i zaprimili smo 30 – ak takvih podnesaka građana – rekla je pročelnica. Dodala je da se očekuje da će postupak bodovanja završiti do sredine ožujka.

- Očekujemo da će do kraja travnja Središnji ured objaviti podatak koliko građana ove godine dolazi u obzir za stambeno zbrinjavanje s područja KZŽ. Mogu prema nekim neslužbenim kontaktima, očekujemo da taj broj neće biti manje nego prošle godine, jer je veliki broj prijava – zaključila je pročelnica.

Župan Željko Kolar čestitao je pročelnici i djelatnicima na obimnom i vrlo osjetljivom poslu kojeg su obavili vezano za stambeno zbrinjavanje. -To je bio ogroman posao koji smo morali odraditi, s time da treba reći da Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje samo raspiše natječaj. Sve ostalo napravimo mi – rekao je župan te prokomentirao da je vezano uz ovaj javni poziv u Krapini tadašnji državni tajnik imao pressicu sa čelnicima HDZ – a. - Imao je 50 –ak metara do zgrade, a nije došao do mene ni moje pročelnice, koji obavljamo postupak u ime Središnjeg ureda, da porazgovaramo o samom natječaju i vidimo možda gdje se može modificirati, smanjiti ta potrebna dokumentacija da bi se ljudi javili na natječaj – rekao je Kolar.

Pohvalio je činjenicu da 470 zahtjeva od prošle godine ostaju i da se za njih ne mora voditi kompletno novi postupak te dodao da je na natječaju radilo 10 djelatnika. - Napravili smo to s velikim zadovoljstvom, no ne možete stalno preuzimati obaveze, a da ne kreirate taj postupak koji se provodi. Pozivam i službeno ću pozvati sadašnjeg državnog tajnika da dođe u posjet Županiji da prokomentiramo i proanaliziramo te postupke koje radimo drugu godinu zaredom i da damo svoje primjedbe, prijedloge i sugestije Državnom uredu, da sljedeći natječaj koji će biti raspisan za 2023. godinu bude jednostavniji za potencijalne korisnike. Uvidjeli smo kroz postupak neke nelogičnosti oko samog ocjenjivanja, i smatramo da bi se i u tu mogla napraviti neka poboljšanja i iskoraci, a sve to govorim u najboljoj vjeri da smanjimo administarciju i da taj postupak koji je vrlo dobar napravimo odličnim – istaknuo je Kolar.
Čestitao je 31 obitelji koja je prošle godine dobila sredstva uz nadu da će ove godine biti barem toliki, ako ne i veći broj. - Potrudit ćemo se ove godine da budemo još brži i učinkovitiji, imamo iskustava od prošle godine – zaključio je župan Kolar.