Svakih par godina Vlada najavljuje kako će ´lupiti´ porez na neobrađena zemljišta vlasnicima koji ga ne obrađuju. Najavljuju i visoke novčane kazne. Od toga za sada nije bilo ništa. No, za ovo ljeto osim poskupljenja struje, Ministarstvo poljoprivrede priprema i to ´za ozbiljno´ novi zakon o poljoprivrednom zemljištu. Riječ je o novom zakonu koji će između ostalog propisati i novčane kazne za sve one koji imaju u vlasništvu poljoprivredno zemljište, a ne obrađuju ga.

Divljanje cijena hrane

Resorni ministar Božidar Pankretić kaže kako će se s tim novim zakonom općenito riješiti pitanje zakupljivanja zemljišta, njegovo davanje u koncesiju, a sve u cilju da se izbjegne preprodaja, odnosno špekuliranje tim zemljištem U Hrvatskoj ima puno neobrađenog zemljišta, a cijena hrane u svijetu se utrostručuje zbog manjka obradive površine, govorio je Pankretić prije dva mjeseca o nužnosti uvođenja zakona te napomenuo kako neće biti kažnjeni samo poljoprivrednici, odnosno vlasnici neobrađenih zemljišta, već i općine u kojima je država ustupila na korištenje zemlju, a one je nisu obrađivale.

Koliko će to samo novaca biti u državnom proračunu!? Naime, na području Hrvatske jedinice lokalne samouprave raspolažu s 530 tisuća hektara zemljišta. Još 2001. godine u Zakonu o državnom zemljištu predviđena je novčana kazna za neobrađena poljoprivredna zemljišta ili uzgoj korova od 1500 kuna do 17 tisuća kuna, no te odredbe se nisu nikad primjenjivale. U Hrvatskoj se po nekim informacijama obrađuje samo polovica zemlje. Kakvo je stanje u Zagorju gdje ima na tisuće sitnih parcela?

Zemlje ima i obradive i neobradive. Samo treba delati, rekli bi jedni, a drugi pak da im se ne isplati delati jer dok platiš orača, kupiš sjeme, otrov za špricanje da ne raste korov, pa branje… Kak god okreneš, zgubil si. Sad je upravo vrijeme sjetve kukuruza. Vrećica od 10 kilograma sjemena kukuruza otprilike stoji oko 350 kuna, toliko vam uzima onaj tko vam sije, ako nemate svoje mašinerije (a i strojevi ´nejdu´ na vodu), pa kad šprica njivu protiv korova… Jeftinije možda prođete jedino ak´ imate težake koji se rano dižu, kao nekad naše babice u pet ujutro dok još sunce ne pripeče. No, i toga danas ima sve manje. Normalno, puno smo puta čuli da se ne isplati delati grunt, al´ opet u Zagorju se svi pomalo bave poljoprivredom, jer im je žao puste zemlje.

Kolike li će biti kazne za neobrađena zemljišta nije definirano, no najavljuju da će biti visoke. Kazne za neobrađena zemljišta pale su na Ustavnom sudu prošle godine jer je zaključeno da nije dozvoljeno vlasnike prisiljavati na odredbe postupanja sa svojim vlasništvom, osim ako to nije u službi zaštite i interesa državne sigurnosti. To znači da će Vlada ovaj put ako želi da zakon o neobrađenom zemljištu prođe, obvezu korištenja zemljišta predstaviti kao državni interes.

Piljaki protiv

Zakonom o financiranju JLS (jedinice lokalne samouprave) iz 2001. dana im je mogućnost da na svom teritoriju uvedu porez na neobrađena zemljišta, zatim porez na nekorištenje nekretnina kao i na neizgrađeno zemljište. Sva tri poreza uvele su neke općine i gradovi, pri čemu se porez na neobrađena zemljišta naplaćivao svima koji svoje zemljište nisu obrađivali duže od godinu dana. Nije se naplaćivao muškarcima starijim od 65 i ženama starijim od 60 godina, te korisnicima socijalne pomoći i bolesnicima. Ostali su porez mogli izbjeći privremenim davanjem zemljišta na korištenje, a oni koji to nisu, plaćali su godišnje određenu cijenu. Cijenu poreza obrađivale su same JLS ovisno o vrsti, lokaciji i klasi.

I sad se sprema novi zakon koji bi vlasnicima koji ne mogu, ne žele ili im se ne isplati obrađivati zemlju trebao propisati visoke novčane kazne. I stvarno, može li netko prisiliti vlasnika zemljišta da obrađuje svoju zemlji ili da za to plati kaznu? Očekuju se i vrlo oštre reakcije poljoprivrednika. Poručuju, nek´ malo više reguliraju cijene repromaterijala i ostaklih troškova u poljoprivredi, a onda neka razmišljaju o uvođenju poreza na neobrađena zemljišta. Na poljoprivredi se ne isplati delati malom poljoprivredniku jer kad sve preračuna, u gubitku je.

Tako misli i mali poljoprivrednik Željko Piljak iz Zlatara koji obrađuju svoju malu količinu zemlje koja mu je, kaže, dostatna za potrebe obitelji, a puste zemlje nema tako da se novog zakona ne boji.

- No, iskreno, mislim da nema svrhe uvađat porez na neobrađena zemljište. Kod nas u Zagorju ima dosta tih sitnih parcela i poljoprivredom se mnogi bave isključivo da zemlja ne bi bila pusta. Siju i sada određene poljoprivredne kulture za svoje potrebe. Drugo je Slavonija koja ima velike parcele i Slavonci od poljoprivrede mogu solidno živjeti – mišljenja je Piljak.

Kuharići za

Zakon o neobrađenom zemljištu, odnosno zakon kojim se kažnjavaju vlasnici koji ne obrađuju svoju zemlju, a koji bi trebao stupiti na snagu tijekom ljeta pozdravljaju veliki poljoprivrednici Kuharići iz Vinipotoka. Obitelj u kojoj se ponajviše muči njen muški dio, otac Zlatko i sin Tomislav, iako nije zanemariva pomoć i ostalih članova, obrađuje oko 40 hektara zemlje. Poljoprivredom se bave čitav život, a intenzivno proširenim gospodarstvom unatrag deset godina. Na velikom gospodarskom imanju uzgajaju 22 krave, a poljoprivredu u kojoj se vide u budućnosti planiraju i proširiti.

– Obrađujemo ponajviše svoju zemlju, ali i zemlju vlasnika koji je iz određenih razloga ne obrađuju za sebe. Neki daju badava samo da im zemlja ne bi bila pusta, dok nekima koji imaju velike parcele plaćamo i najamninu – zbore otac i sin kojima se poljoprivredom nije teško baviti, iako priznaju da nemaju ni svetka ni petka.

Imaju svu mehanizaciju za poljoprivredne radove, od divovskih traktora i ostale mašinerije, a procijenjena vrijednost kapitala je na oko milijun i pol kuna. Zlatko i Tomislav su i prijavljeni na poljoprivredi, a glavni izvor zarade im je mlijeko kojeg daju u otkup. Prošle su godine proizveli oko 115 tisuća litara mlijeka. Imaju toliko oranica i njiva da ponekad zaborave gdje sve trebaju pokositi, no ipak su svoji gazde i direktori. Tomislav, koji je proglašen najboljim oračem prošle godine, što na neki način simbolizira da je predodređen za poljoprivrednika, kaže kako zakon pozdravlja, jer će na taj način oni koji ne žele raditi svoju zemlju moći dati u najam i iz toga izvući korist, a imat će mogućnosti raditi oni koji to žele i mogu, i neće biti puste zemlje. U tome vide i sebe, s obzirom da svoju proizvodnju misle širiti.

Subvencije stočarima

Mr. Mladen Krušelj iz Službe za poljoprivredu KZŽ kaže kako se kod nas nije naplaćivao porez na neobrađena zemljišta, po onom zakonu iz 2001. godine, a koji sad i više nije na snazi.

- Krapinsko-zagorska županija subvencijom pomaže jačim poljoprivrednicima tako da plaća najamninu vlasniku zemljišta i to 2000 kuna po hektaru, dok zakupoprimac ima pravo na ostvarenje državnih subvencija. Zakupoprimac sklapa ugovor s vlasnikom zemljišta na pet godina. Poljoprivrednik, odnosno onaj koji zakupljuje zemlju mora biti u sustavu PDV-a -, a za svaki hektar zemljišta u zakupu mora imati barem jedno grlo – saznajemo od mr. Krušelja.

Ugovor o zakupu na pet godina, potvrda da je poljoprivrednik u sustavu PDV-a, te potvrda o određenom broja grla od selekcijske službe, potvrde su koje traži Županija kako bi ostvarilo pravo na isplatu najamnine.