Prethodni članak
Sljedeći članak

ŠTO SU RADILI "NAŠI" ZASTUPNICI U SABORU??

Prenosimo iz Zagorskog lista
Pišu: Sebastijan Fuštin, Drago Lončar
Prošlo je već više od godinu dana otkako su zastupn


Prenosimo iz Zagorskog lista

, Drago Lončar

Prošlo je već više od godinu dana otkako su zastupnici Hrvatskog sabora dali prisegu na svečanoj sjednici krajem 2003. godine. Među njima je i bilo 14 naših zastupnika, odnosno onih koji su bili izabrani u trećoj izbornoj jedinici u kojoj se nalaze naša, Varaždinska i Međimurska županija.

Istina, iz naše županije u sabornici su samo dva zastupnika - Ivan Jarnjak i Vladimir Pleško kojem je saborsku klupu prepustio ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić. Oba su iz HDZ-a, no budući da su naši glasači birali i zastupnike iz druge dvije županije, pravo je da i njih u ovoj jednogodišnjoj inventuri rada saborskih zastupnika priupitamo što su prošlih godinu dana uradili na promicanju interesa naše županije i njezinih stanovnika, koliko su puta posjetili mjesta u našoj županiji i jesu li upoznati s problemima našeg kraja koji bi morali uskoro doći na red za rješavanje.

Nismo uspjeli doći do svih 14 zastupnika jer neki kao Tonino Picula nije imao vremena za odgovore, a do Radimira Čačića nismo uspjeli doći, iako je poznato da je on kao ministar u ranijoj vladi zadužio mnoge zagorske općine i gradove. No, vjerujemo da smo i u ovom kratkom razgovoru s većinom njih uspjeli dobiti odgovore na postavljena pitanja.

Autocesta, Elkon…

Naravno, prvo smo s tim pitanjima došli k Ivanu Jarnjaku koji odrađuje već četvrti mandat u Saboru, bio je i ministar, a sada je i predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Sabora RH.

Prema njegovim riječima na prvom mjestu je pokretanje gradnje autoceste do Macelja koja je od izuzetnog značenja za Zagorje, ali i cijelu Hrvatsku jer to će, kada Slovenci završe svoj dio, biti prvi cestovni pravac koji će nas autocestom spojiti sa srcem Europske unije.
Nadalje, Jarnjak ističe doprinos koji je učinjen u rješavanju cestovne infrastrukture tako se završava cesta prema Desiniću, a ove godine će se početi graditi i cesta od Čreta do Pregrade što će pomoći zadržavanju stanovništva u tom pograničnom području. Pomogli smo da se održi i Elkon, ističe Jarnjak, i nastojali potaknuti gospodarstvo i veću zaposlenost. Naravno, tu je i gradnja bolnice i drugi značajni projekti, a valja napomenuti da se Jarnjak u Sabornici javljao za riječ čak 63 puta.

Vladimir Pleško ističe svoje zasluge u području lokalne samouprave, a kako je godinama bio pročelnik Gradske uprave Zaboka, poznaje te probleme. Nadalje ističe svoje angažiranje oko poticanja malog i srednjeg poduzetništva jer u obitelji imaju firmu s 20 zaposlenih i većinu proizvodnje izvoze.

Uskoro nova industrijska cesta u Zaboku

- Puno smo lobirali na području turizma kako bi se bolje revalorizirao kontinentalni turizam, zatim smo znatno pomogli proizvođačima mlijeka u odgodi nekih loših zakonskih propisa za njih, a Pleško također ističe svoj doprinos u suradnji s Jarnjakom u gradnji autoceste, bolnice, Hušnjakovog, pa gradnja sportskih dvorana, a tu je i brza cesta Zabok – Bedekovčina - Konjščina i Breznički Hum. Cesta prema Bedekovčini mogla bi se sagraditi već iduće godine. Pleško posebno ističe da je s Hrvatskim cestama dogovorena gradnja paralelne industrijske ceste uz industrijsku zonu, koju će financirati Hrvatske ceste, a Grad Zabok mora izraditi projektnu dokumentaciju.

U sjedištu stranke HDSS u Čakovcu koja je na prošlim izborima kandidirala za svog zastupnika Ivu Lončara nismo našli našeg zastupnika, ali nam je predsjednik stranke Ivan Martan rekao da i oni nisu zadovoljni zastupničkim radom Ive Lončara, jer kako kaže Martan, Lončar se bori samo za sebe i svoj status.

- Ništa nije uradio od onog s čime smo izašli pred birače i osvojili njihove glasove, a to je bolji standard i bolji položaj poljoprivrednika, ističe Martan.

Bio sam jednom u Krapini

Dragutin Lesar član HNS-a iz Čakovca kaže da je u prošlom vremenu otkako je i naš zastupnik bio samo jednom u Krapini, jer ga uvijek zovu na svečane sjednice i razne proslave koje on izbjegava. Prema opširnom izvješću koji je telefaxom poslao u našu redakciju, Lesar ističe svoje nastojanje za povećanje naknade za štetu od tuče jer je obrana ukinuta, a šteta se manje plaća.

Nadalje, Dragutin Lesar ističe svoje angažiranje oko ukidanja dvostrukog oporezivanje kojem su podložni naši građani koji su stekli mirovinu u Sloveniji jer Hrvatska i Slovenija nisu sklopile sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Borba protiv 0,0 promila

Nezavisni zastupnik Željko Pavlic kao najvažnije teme koje su vezane za Krapinsko-zagorsku županiju ističe zastupnička pitanja o stanju u tekstilnoj i kožarskoj industriji što je bitno za privredu u našoj županiji. Slični problemi muče sve tri županije iz 3. izborne jedinice i teško je stanje u tim industrijama. Pavlic kaže kako nije dobio zadovoljavajući odgovor.

Tu je i pitanje izgradnje zagorske bolnice, kao i one u Međimurju, posebice u vrijeme kada je ministar Hebrang najavio zaustavljanje gradnje. Smatra i kako je njegov prijedlog Zakona o sigurnosti prometa također dosta vezan na našu županiju, gdje on predlaže prag tolerancije od 0,8 promila. Kazao nam je i kako su u Klubu zastupnika Libre dobili nekoliko dopisa iz općina uz granicu, o pitanju brdsko-planinskih općina i posebne državne skrbi. Klub se zalaže za povećanje njihovog broja.

No Željko Pavlic iz Libre je prešao u nezavisne zastupnike, nezadovoljan spajanjem s HNS-om. Dalje će djelovati u klubu IDS-a. Pokreće osnivanje međimurske regionalne stranke jer smatra da će takve stranke u budućnosti igrati važnu ulogu u Hrvatskoj.

Po Pavlicu naša bi županija, kao i veći dio Hrvatske trebao iskoristiti potencijale. Kratkoročno to je razvoj turizma, poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, koja se može ponuditi užoj i široj regiji. Primjer za to su općine u Sloveniji i s njima se možemo uspoređivati, kao i po pitanju iskorištenja geotermalnih izvora. Tamo se toplice šire, a kod nas se nedovoljno razvijaju. Dugoročno to je razvoj ekonomije znanja. Treba privući mlade ljude koji razvijaju znanja, prvenstveno informatike (hardver i softver) i oformiti kao u Austriji male obiteljske tvrtke. Uz to država, smatra Pavlic, treba više pomoći izvoznicima (tekstilcima, kožarima, drvnoj industriji) koje nemaju podršku.

U posljednje vrijeme zastupnik Pavlic bio je u Krapini i Pregradi, a sam priznaje da je komunikacija među trima županijama dosta slava i njegova je želja da se ona poboljša te poziva sve da mu se slobodno jave ako imaju kakva pitanja.

Gdje je Vaša županija?

Na naš upit kojim se problemima Krapinsko-zagorske županije do sada bavio u svom mandatu, Čakovčanin Velimir Pleša iz HDZ-a, iskreno je odgovorio - s niti jednim. Kaže da ga nitko to niti nije tražio, ali ne znači da neće ako ga netko traži. Veli da ni Vladimir Pleško ne zna dobro probleme Međimurja, pa tako ni on nije dobro upoznat s problemima naše županije.
Sve tri županije koje čine 3. izbornu jedinicu imaju sličan mentalitet, i po Pleši prioritet bi trebalo biti obrtništvo, a ne industrija. Za to postoje uvjeti, dio ljudi radio je vani i prenio doma znanja i tim ljudima treba pomoći.

Posljednji puta Velimir Pleša u Krapinsko-zagorskoj županiji bio je na Saboru HDZ-a u Krapini.

Borba za bolnicu

Još iz prošlog mandata Dragica Zgrebec članica SDP-a bavi se pitanjem izgradnje bolnice, kako one u Međimurju tako i ove naše zagorske u čemu je najviše surađivala s bivšom zastupnicom Sonjom Borovčak. Rekla nam je kako je imala nekoliko tema koje su univerzalne, kao što je revizija pretvorbe, a za što joj se dosta ljudi javilo po pitanju tekstilne industrije. Drago joj je što često u Sabor dolaze učenici iz naše županije koji pokazuju dosta interesa oko problema županije, gradova i općina.

Prema zastupnici Zgrebec, sjeverozapadni dio Hrvatske orijentiran je na radno intenzivnu proizvodnju (tekstil, obuća, prehrambena) i želi da se postigne viši stupanj industrijske proizvodnje, viši stupanj tehnologije, što donosi i veće plaće. Sada treba što bolje iskoristiti predpristupne fondove i žao joj je što se Krapinsko-zagorska županija nije priključila županijama sjeverozapadne Hrvatske kod osnivanja agencije koja će ih povezivati s fondovima. EU uvažava regije, a ne male administrativne cjeline i zbog toga će kaže pokušati što prije i našu županiju uključiti u taj projekt.

I Dragica Zgrebec priznala nam je kako već više od pola godine nije bila u našoj županiji iako kaže prati što se događa jer je dok je bila direktorica Čakovečkih mlinova bila poslovno vezana, posebice s pogonima u Oroslavju i Konjšćini.

Povrat imovine i umirovljenici

Kada smo ga upitali kojim se problemima Krapinsko-zagorske županije u svom saborskom mandatu do sada bavio, dr. Josip Sudec, član HSU-a iz Varaždina, kao iz topa ispalio je – Hum na Sutli, i dodao kako je podržao njihov program razvitka. Angažirao se i oko programa komunalne infrastrukture u Krapini. Zamoljen je kaže, da se angažira oko pitanja Tehnomehanike te tvornica u Zlatar Bistrici i Oroslavju.

Što ga zamole, neće odbiti i poslat će pitanja ministrima ili jednostavno spojiti ljude. Dodaje da ukoliko ga žele uključiti, tu je najkonkretniji angažman, pogotovo pošto je HSU u koaliciji s HDZ-om, pa možda time i rastu mogućnosti za uspjeh.

Usko područje rada su mu umirovljenička pitanja i njihovi problemi s dodatkom, povratom mirovina, pitanjima umirovljeničkog fonda. Dr. Sudec kaže kako je o problemima u našoj županiji razgovarao s kolegom Vladimirom Pleškom i smatra za zastupnike treba više koristiti. Dosta ga zovu oko pitanja vezanih za HBOR, Fond za regionalni razvoj. Tamo gdje se vrte novci, traži se najviše pomoći, dodaje. Smatra i kako treba postavljati više pitanja i van aktualnog sata jer mehanizmi postoje, ali je pitanje da li se dovoljno koriste.

Prema riječima dr. Josipa Sudeca, Krapinsko-zagorska županija treba prvo obnoviti ono što je uspjela sačuvati, a toga je nažalost malo. Te resurse treba probuditi da ne životare. Treba ulagati u slobodne zone i zone male privrede te dovesti strane partnere. No te zone, smatra dr. Sudec, treba što prije opremiti infrastrukturom i dati olakšice ulagačima. Tu je dobar primjer Varaždin. Krapinsko-zagorska županija s obzirom na položaj i s dobrom prometnom povezanošću, čistom prirodom ima mogućnosti da se razvije, samo treba raditi. Također treba iskoristiti blizinu Zagreba, jer zastupnik Sudec vjeruje da se Zagreb više nema kamo širiti i da industriju treba disperzirati prema Zagorju. Spomenuo je kako županica Vlasta Hubicki, krasna djevojka koja učini koliko može, ali dr. Sudec pita, da li joj svi pomažu koliko bi trebalo.

Dr. Sudec je jedan od zastupnika koji je često u našoj županiji, a to se može zahvaliti i rodbinskim vezama jer zlatarbistrički je zet. U posljednje vrijeme posjetio je Krapinske Toplice, Mariju Bistricu, Krapinu, Zlatar, Mače, Konjšćinu, a u veljači će još obići Oroslavje, Zabok, Kumrovec i Hum na Sutli.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook