Podaci od prije par godina svrstali su nas na sam vrh ljestvice po stopi bolovanja. Slika se, međutim, promijenila. Trend stope bolovanja u Krapinsko-zagorskoj županiji se smanjio. U prvih deveti mjeseci za našu županiju stopa bolovanja iznosi 3,75 posto, dok je zagrebačka stopa bolovanja za to isto razdoblje 3,86 posto.


Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od prije tri godine najviše su na bolovanju proveli Zagorci. Prema statističkom prosjeku svaki zaposlenik u Krapinsko-zagorskoj županiji u godini je na bolovanju proveo 15,3 dana. Zagrepčani su na bolovanju proveli 10,9 i 11,4 dana, a Varaždinci 9,6 i 9,8 dana. Statistički su to pokazatelji iz 2004./2005. godinu.

Najmanje bolovanja po tim pokazateljima koristili su Podravci. Izvori su to Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Slika se ipak promijenila i to u našu korist.

Na petom mjestu

Kako doznajemo, stopa Zagoraca na bolovanju je pala i više nismo na samom vrhu. Svaki mjesec stižu 'friški' podaci koji kažu da smo otprilike na petom mjestu. Pod bolovanje, za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljeda, odnosno drugih okolnosti radi kojih je osiguranik spriječen izvesti svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.

Predložena zdravstvena reforma uvela bi kraće bolovanje. Kraćim bolovanjima bi se puno uštedjelo. Tako bi se ubuduće na bolovanju moglo biti godinu dana, a 18 mjeseci ukupno u razdoblju od tri godine. Nakon toga osiguranik se mora vratiti na posao ili otići u mirovinu. Već smo čuli komentare: Sad će ih biti još više, naroito umirovljenika. U Hrvatskoj ih zasada ima 1.064.590.

Starosnu mirovinu koristi 584 tisuća osoba, a oko 80 tisuća penzionera prima mirovinu manju od tisuću kuna. Najviše umirovljenika ima koji primaju mirovinu između dvije i tri tisuće kuna, mirovinu manju od 500 kuna dobiva 67.564, a do tisuću 102.035. osoba. Ima i onih čija mirovina iznosi sedam do osam tisuća kuna. Takvih je 1319, a s višom od osam tisuća kuna 940 osoba. Tako barem kažu posljednji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Na bolovanju i 'živčani'

Liječnici primarne zdravstvene zaštite ne otkrivaju podatke o svojim pacijentima, pa time ni stopu bolovanja, jer se to 'kosi' s etikom. Podatke o bolovanjima šalju mjesečno, tromjesečno i godišnje HZZO-u. Od prije je poznat podatak kako najviše bolovanja koriste osobe s bolestima koštano - mišićnog sustava, a sve je više pacijenata koji pobolijevaju zbog socioekonomskog razloga (živci, depresija, gastritis… )

Naravno, našao bi se i pokoji 'muljator', kojeg bi mi po domaći nazvali 'z bolovanja fulirant'. Teško je dobiti adekvatne informacije kada su u pitanju bolovanja. U Područnom uredu HZZO-a u Krapini rukovoditelj Željko Belec nije nam mogao reći koje su to vodeće dijagnoze kada su u pitanju bolovanja i prosječno godište, jer te podatke ne prate. Kaže kako Područni ured Krapina barata s podatkom o 50.429 aktivnih radnika, da je trend stope bolovanja u padu, te da se nalazi negdje po stopi bolovanja na sredini tablice.

- Stopa bolovanja za prvi dio ove godine iznosila je 1,86 posto na teret poslodavca i 2,08 na teret HZZO-a, dok je ukupna stopa za prvih šest mjeseci bila 3,94 posto. Ona se kontinuirano smanjuje. Vidljivo je to za prvih devet mjeseci ove godine. Stopa bolovanja na teret poslodavca smanjila se na 1,86 posto, a na teret HZZO-a. na 1,93, što je ukupno 3,75 posto.

Prosječna stopa za Hrvatsku za prvih šest mjeseci iznosila je 3,84 posto, a za prvih devet mjeseci 3,61. Usporedbe radi stopa bolovanja Zagrepčana iznosi 3,86, u Osijeku je ta stopa 3,93, u Gospiću 4,07, a u Bjelovaru 4,03 posto – saznajemo od rukovoditelja Područnog ureda Krapina Željka Beleca.

Svaki osmi 'mulja'

Prije dvije godine Moj posao proveo je istraživanje nad više od 1000 zaposlenika i više od 100 poslodavaca. Cilj istraživanja bio je saznati odlaze li Hrvati na lažna bolovanja. Rezultati pokazuju kako je svaki osmi zaposlenik u Hrvatskoj bio na bolovanju u protekloj godini, iako nije bio bolestan.

Jednako odlaze na bolovanje i žene i muškarci. Onih koji odlaze na lažno bolovanje bilo je 13 posto, a prosječno trajanje simuliranog bolovanja je četiri dana, dok je ipak najpopularnije ono od jednog dana. Koji su pravi razlozi izostanka s posla pod izlikom bolovanja? Anonimno anketirani izjasnili su se kako je to zbog iscrpljenosti i stresa, obiteljskih obveza i razgovora za novi posao.

Najviše lažnih bolovanja tako ima u Istri i Primorju, a na lažnom bolovanju su češće osobe sa završenom srednjom školom, od osoba sa završenim fakultetom ili akademijom.

Kad uđemo u EU Hrvatska bi trebala promijeniti trenutno važeći Zakon o radu, a prema novim pravilima trebali bi imati minimalno četiri tjedna godišnjeg odmora, a u tjednu bi bilo dozvoljeno odraditi maksimalno osam prekovremenih sati.

Pravo na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicinske

Pravo na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicinske primarne zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, a najdulje do roka utvrđenog pravilnikom o rokovima najduljeg bolovanja, ovisno o vrsti bolesti. Prvih 42 dana bolovanja plaća poslodavac, a dalje ide na teret HZZO-a.

Osiguranik ima pravo na naknadu plaće sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda ne utvrde da je sposoban za rad ili dok nije konačnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost osiguranika.

Ako bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste bolesti, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga izabranog doktora medicine.

Obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti tereti sredstva Zavoda samo u slučajevima kada je osiguranika, na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, uputio izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno kada je osiguranik upućen po prijedlogu liječničkog povjerenstva Zavoda.