Protekla godina donijela je snažne izazove za poljoprivredni sektor u Hrvatskoj, uz značajan pad ukupne proizvodnje i bruto dodane vrijednosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjena je za 12,5% te iznosi 2,84 milijarde eura, dok je bruto dodana vrijednost pala za čak 19% na oko 1,4 milijarde eura.

Smanjenje broja stoke i peradi dodatno naglašava poteškoće u poljoprivredi, iako su pojedine županije, poput Krapinsko-zagorske, zabilježile blagi rast u nekim kategorijama. Istovremeno, novi sustav prijave brojnog stanja svinja, uveden zbog mjera protiv afričke svinjske kuge, pokazao je značajan porast prijavljenih brojeva u toj kategoriji.

Pad i blagi rast

Unatoč padu u nekim sektorima, na nivou Hrvatske, zabilježen je porast proizvodnje kukuruza za zrno za 21%, dok je proizvodnja pšenice pala za 13%. Što se tiče stočarstva, posljednjih pet godina donijelo je značajan pad broja stoke i peradi u RH. Broj peradi smanjen je za 16%, ovaca za 16%, svinja za 17%, a goveda za 1%.

U Republici Hrvatskoj je u studenom 2024. godine zabilježeno 4,5% manje goveda svih kategorija, a broj krava je manji za 4% dok je u Krapinsko-zagorskoj županiji u istom razdoblju ukupan broj goveda povećan za 5,2%, a broj krava za 0,4%. Broj ovaca u RH je u studenom 2024. godine manji za 3,1% u odnosu na broj ovaca na 31.12.2023. godine, a u KZŽ je broj ovaca u navedenom razdoblju povećan za 3,5%.

Brojno stanje svinja temelji se na dojavi broja svinja od strane subjekata koji drže svinje te je tako prijavljeni broj svinja svih kategorija u RH u studenom 2024. veći za 14,2% u odnosu na broj svinja evidentiranih 31.12.2023. godine, istovremeno je povećan i broj krmača i nazimica i to za 5,7%. Porast ukupnog broja svinja svih kategorija od prosinca 2023. do studenog 2024. godine u KZŽ iznosi 26,2, a krmača i nazimica 3,0%.

 Iz Ministarstva poljoprivrede napominju kako je ovako veliki porast broja svinja jednim dijelom i posljedica uvođenja obveze prijave brojnog stanja svinja nakon svake promjene, a ne jednom godišnje kako je to bilo propisano prije donošenja mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge.

Mjere i promjene

Kako bi odgovorila na ove izazove, Krapinsko-zagorska županija poduzima različite mjere za zadržavanje mladih u ruralnim krajevima te za poticanje poljoprivredne proizvodnje. Mjere uključuju subvencioniranje kupnje stoke, sufinanciranje ekološke proizvodnje te redovito povećavanje proračunskih sredstava za razvoj poljoprivrede. U 2024. godini Županija je sufinancirala kupnju 130 grla stoke, dok je za 2025. osigurano oko 430,000 eura namijenjenih kroz 13 različitih mjera potpore.

- Nastojimo poticati mlade poljoprivrednike na ostanak kroz dodatne bodove za prijave na natječaje. Organiziramo i manifestacije poput '100% Zagorsko u Zagrebu' i '100% Zagorsko u Rijeci', kako bi omogućili poljoprivrednicima pristup tržištu izvan regije – poručuju iz Krapinsko-zagorske županije.

U studenom 2024. godine, u Hrvatskoj je zabilježen pad broja goveda za 4,5% te krava za 4%, dok je u Krapinsko-zagorskoj županiji broj goveda porastao za 5,2%, a broj krava za 0,4%. Slično tome, dok je broj ovaca u Hrvatskoj pao za 3,1%, u Zagorju je zabilježen porast od 3,5%. Broj svinja također je povećan, što je dijelom posljedica novih mjera za prijavljivanje stanja nakon svakih promjena, a ne samo jednom godišnje, kao što je ranije bilo propisano.

Iskustvo mladog poljoprivrednika

Primjer mladog poljoprivrednika koji se suočava s izazovima i prilikama sektora jest Krešo Šalković iz Peršavesi, iz općine Mače, koji već deset godina uzgaja svinje. Krešo trenutno proširuje poslovanje izgradnjom farme za uzgoj crnih slavonskih svinja, no suočava se s izazovima prodaje i visokim troškovima.

- Cijene su porasle i teže je prodati. Imamo stranicu na društvenim mrežama, ali najviše prodajem putem preporuka. Kod nas se svinjogojstvo dosta smanjilo, a ja sam abnormalno povećao. Za farmu sam dio sredstava dobio preko Mjere 6.3.1. za mlade poljoprivrednike. Dobio sam 7.500 eura, ali greškom konzultanta moram te novce vratiti. Ja sam objekt širio, uložio sam više od 30.000 eura, kupio sam deset odojaka, kada sam dao zahtjev za isplatu druge rate, odbijen sam jer sam kupio ''krive'' svinje - istaknuo je Šalković kojem poljoprivreda nije primaran izvor zarade.

- Od poljoprivrede se ne može živjeti. Imam dobar posao i dosta slobodnog vremena pa mi je poljoprivreda usput. Nadam se da bude kupaca, a planiram možda i preradu, ali treba to sve prijaviti – objašnjava, a o budućnosti poljoprivrede na zagorskim bregima kaže: - Budućnost u poljoprivredi vidim, ali ne neku pretjerano svjetlu. Tko je naviknut raditi, on će i nastaviti. Koga to ne interesira otići će u dućan i kupiti meso. A to meso u dućanima, trebalo bi ukinuti da bi ja svoju svinju mogao bez problema prodati, na kućnom pragu – zaključuje Šalković.

'Zagorci su takvi'

Posjetili smo i OPG Šćuric i razgovarali s Damirom Šćuricem koji budućnost poljoprivrede vidi na sličan način.

- Zagorci su takvi, uvijek budu nekaj radili. Vidi se da je dosta zapuštene zemlje, većina to samo održava i čisti. Uvijek se bude radilo – kaže Šćuric čiji OPG proizvodi maksimalno koliko i može.

- Kod nas je isto kao i prošle godine, nismo pali. U tovu imamo oko 2000 komada zagorskih purana i oko 1500 do 2000 patki. Imamo veću potražnju od mogućnosti. Cijene su se ustabile tako da bi sad trebalo biti okej. Prošle godine je sve poskupjelo i mi smo prema tome formirali cijene. To je ostalo u tom rangu. Dobivamo poticaje od KZŽ po broju grla. Uvijek može više i bolje, ali smo zadovoljni kako je. Mjere su nas neko vrijeme i držale da opstanemo i da se dignemo. Problem je da smo svi mi na maksimalnoj proizvodnji. Najveći problem u Zagorju je nedostatak zemlje, svi imamo male komade, a po puranu trebate 25 kvadrata. Kod nas je to jako teško – objašnjava nam.

- Dok god je zarada mladih ljudi ista ili manja na selu nego u gradovu, oni neće ostajati na zagorskim bregima. Proizvodnja ovakve vrste iziskuje rad 365 dana u godini, nema godišnjega, nema bolovanja. Životinje se moraju nahraniti i voditi se briga o njima – objašnjava. - Europska zaštita nam znači, ali zagorski puran je prepoznat kod nas tak i onak. Oznaka bi puno značila da mi možemo u izvoz, a to ne možemo jer ne možemo zadovoljiti ni domaće tržište – kaže Šćuric.

Očito je da na zagorskim bregima još uvijek ima onih koji žele stvarati, ali pitanje je koliko će ih ostati... Ostaje za vidjeti hoće li ove poruke biti dovoljno snažne da potaknu promjene u sustavu i osiguraju opstanak zagorske poljoprivrede za buduće generacije.