Kao što smo već spominjali u ovom serijalu u kojem se bavimo problematikom lokalnih vodovoda na području Krapinsko – zagorske županije,  početkom 2022. godine na snagu je stupila vladina Uredba o uslužnim područjima, prema kojoj bi se lokalni vodovodi kao i vodno komunalne građevine u vlasništvu općina i gradova, morali prenijeti na upravljanje Zagorskom vodovodu. 

Pisali smo već, dakako, i o tome kako je u Zagorju u proteklih dvadesetak godina broj lokalnih vodovoda smanjen s nekih petstotinjak, koliko ih je bilo početkom ovog stoljeća, na stotinjak, no velikom broju onih koji su preostali nimalo se ne sviđa ideja da se pripoje Zagorskom vodovodu, javnom vodoopskrbnom poduzeću u vlasništvu 26 zagorskih gradova i općina, koje bi, prema Vladinoj Uredbi, trebalo ostati jedini distributer pitke vode na području Krapinsko – zagorske županije.

Razlozi protivljenja upravitelja i/ili vlasnika te suvlasnika lokalnih vodovoda da ih preuzme javno poduzeće dobro su poznati. Riječ je o malim vodovodnim sustavima iz uglavnom površinskih izvora, koje su pojedina sela ili zaseoci, odnosno, njihovi stanovnici, sami sagradili i isfinancirali, u vrijeme kad nije postojala mogućnost da do njih stigne javna vodoopskrbna mreža. -To smo mi i naši očevi financirali iz svog džepa, sami napravili, a sada bi nam netko to uzeo, postavio brojila i skupo nam naplaćivao našu vodu koju nam je priroda besplatno dala– jednoglasno će vam reći svi oni koji se protive pripajanju u javni vodoopskrbni sustav.

No, nisu samo ti mali sustavi oni koji se tome protive. Postoji također oko 150 legalnih, javnih isporučitelja pitke vode na području Republike Hrvatske, koji se također temeljem vladine Uredbe moraju pripojiti 'većima', a među njima također ima nezadovoljnih. Na području Krapinsko – zagorske županije tri su takva poduzeća, Krakom – Vodoopskrba i odvodnja iz Krapine, Vodoopskrba i odvodnja – VIOP Pregrada i HUMVIO iz Huma na Sutli.

I dok se Općina Hum na Sutli nije bunila na Uredbu Vlade (o čemu ćemo posebno pisati i što ćemo pobliže objasniti u sljedećem članku ovog serijala), gradonačelnici Pregrade i Krapine, Marko Vešligaj (SDP) i Zoran Gregurović (HDZ), javno su se usprotivili toj ideji, a njima se pridružio i nezavisni Nikola Gospočić, gradonačelnik Donje Stubice, koja upravlja svojim lokalnim vodovodom. Naravno, namjerno smo istaknuli stranačku pripadnost gradonačelnika i to s ciljem kako bismo što jasnije pokazali kako se ovdje ne radi o politiziranju, niti politikantstvu, već o gospodarskom interesu gradova, odnosno, jedinica lokalne samouprave.

Tako je već odmah u siječnju prošle godine Vešligaj reagirao žaljenjem što je ta odluka uopće stupila na snagu. - Riječ je o podzakonskom propisu, koji se čeka više od dvije godine, budući da je Zakon o vodnim uslugama, na temelju kojeg se vrši okrupnjavanje, donesen još u srpnju 2019. godine. To samo govori o brzini kojom vladajući kreću s realizacijom nečega što su sami inicirali i izglasali. Navedeni Zakon i odgovarajući podzakonski akti trebali bi urediti područje vodoopskrbe u kojemu je do sada poslovalo oko 190 vodoopskrbnih tvrtki koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Još kao zastupnik u Hrvatskom saboru bio sam protiv okrupnjavanja prvenstveno vodoopskrbe na ovaj način te mi nije drago što se pregradski VIOP gasi, s obzirom na njegovo uspješno poslovanje, financijsku stabilnost, učinkovitost i konstantni razvoj. Međutim, zakone moramo poštivati – komentirao je Vešligaj dodavši kako će se građani Pregrade i dalje opskrbljivati vodom s područja Pregrade, a reorganizacijom bi se, između ostaloga, trebali postići veći kapaciteti za provedbu potrebnih investicija na postojećim područjima pružanja vodnih usluga, primjerice, u izgradnji sustava javne odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Ipak ni on, ni njegove kolege, nisu se pomirili s time. Čak štoviše, Vešligaj, Gregurović i Gospočić u tome nisu bili sami. Naime, na inicijativu gradonačelnika Jastrebarskog, Zvonimira Novosela, šesnaest gradova i općina iz gotovo cijele Hrvatske podnijeli su u ožujku prošle godine Ustavnom sudu zahtjev za ocjenom ustavnosti te vladine Uredbe, a među njima su bili upravo i Pregrada, Krapina te Donja Stubica. - Želimo voditi konstruktivnu, opravdanu i utemeljenu borbu za prava svojih građana koja su narušena donošenjem Uredbe o uslužnim područjima. Treba istaknuti kako je Vlada već donijela navedenu Uredbu i kako je ovaj Zakon već na snazi, iako se protiv nepravde borimo već nekoliko godina na legitiman i zakonit način. Stoga je cilj naše  inicijative ispraviti je, barem u najvažnijim točkama – rekli su u svojoj inicijativi.

Na koncu, kao što je poznato, krajem ožujka Ustavni je sud prihvatio prijedlog za ocjenom ustavnosti Uredbe o uslužnim područjima Vlade RH, te je privremeno suspendirao njegove sporne odredbe o okrupnjivanju vodnih područja, dok ne donese konačnu odluku, koja se, eto, čeka već devet mjeseci.

Ovaj tekst je objavljen u okviru programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.