Večeras je održana završna i najsvečanija večer manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, dodjela Nagrade Gjalski koja je ove godine pripala Goranu Tribusonu za roman 'Otac od bronce'.

Goran Tribuson, predstavnik je tzv. žanrovske proze u Hrvatskoj, jedan je od najboljih i najčitanijih hrvatskih prozaika. Književnu karijeru započeo je početkom sedamdesetih s generacijom borgesovca ispisujući tzv. fantastičku književnost, da bi mu kasnije radove obilježio zaokret prema stvarnosnoj prozi. Tribusonov stil je prepoznatljiv po svojoj jasnoći,  duhovitosti i kvaliteti. Rođen je 1948. godine u Bjelovaru, prvu knjigu kratkih priča Zavjera kartografa objavio je 1972. godine. Za svoje književno djelo više je puta nagrađivan. Tako je, između ostalog, primio Nagradu fonda A. B. Šimić, 7. Sekretara SKOJ-a, tri puta Nagradu Večernjeg lista za kratku priču, Nagradu Fran Galović, a ovo mu je treća Nagrada Gjalski. Naime,  1991. godine Nagradu Gjalski dobio je za roman Potonulo groblje i 1999. za roman Trava i Korov.

Goran Tribuson osvrnuo se na to da je danas dobio i Nagradu Fran Galović za 2019. godinu, a našalio se da je njegov roman Otac od bronce koji je ljubavni roman ispao dobar pokušaj. – Dobiti dvije nagrade isti dan je lijepše nego dobiti jednu, a lošije nego dobiti tri. Sad bi bilo zgodno da me čeka još treća nagrada negdje u Primorju ili Delnicama – našalio se Tribuson, a objasnio je kakav je roman Otac od bronce. – Roman je uvjetno rečeno ljubavni jer se u njemu ukrštavaju razni pripovjedni smjerovi. Tu je priča o sukobu oca i sina, priča o početku rata u Hrvatskoj, a roman ima skoro 500 stranica tako da sam se trudio da bude zanimljiv, bogat i gotovo bude kao kultiviranija napisana sapunica – objasnio je Tribuson. – Trudim se da uvijek budem pisac za publiku, ali ne samo za publiku već da budem i pisac za sebe. Pišem onako kako je prošle godine Jurica Pavičić rekao, da pišem knjige kakve bih ja volio čitati – rekao je Tribuson. Na novinarsko pitanje bi li volio vidjeti ovaj roman na ekranima odgovorio je da je tragedija svih ekraniziranih romana da više ne podsjećaju sami na sebe. – Ne bih volio pisati scenarije, nego bih to morao prepustiti nekom drugom, a ponekad to ispadne tako da kad vidite film da imate osjećaj da ste 'fulali' dvoranu i otišli u drugi prostor – objasnio je Tribuson. Na pitanje smeta li ga što ga uspoređuju s Pavičićem, rekao je da ga ne smeta. – Pavičić mi je dobar prijatelj i ne smeta mi što me uspoređuju s uglednim autorom koji je napisao stotinjak knjiga – rekao je Tribuson.

Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek istaknuo je kako svaka književna nagrada smješta neko mjesto na posebno mjesto u kulturi te na neki način kroji povijest. - Knjige će ostati poslije svih nas, a one su svjedoci povijesti. O značaju te nagrade najviše govore eminentna imena koja svak godine sudjeluju - naglasio je zabočki gradonačelnik uz posebne pohvale svima onima koji sudjeluju u organizaciji manifestacije. Velik je to tim ljudi, rekao je Hanžek, koji cijlu godinu pripremaju bogate sadržaje ovog kulturnog događanja. - Ponosan sam na angažman svih ljudi u organizacijskom odboru jer upravo zbog toga ova manifestacija sve bolje funkcionira i ima sve veći značaj - zaključio je Hanžek.

Župan Željko Kolar Nagradu Gjalski nazvao je jednom od najcjenjenjenijih književnih nagrada u Hrvatskoj. - Ova nagrada Zabok stavlja na kulturnu kartu ne samo županije nego i čitave Hrvatske. Mi uvijek Zabok spominjemo u kontekstu prometnog i gospodarskog središta, no ova nagrada daje mu i kulturnu važnost. Treba pohvaliti i čitav tjedan posvećen velikom književniku koji obiluje raznim događanjima. Zato sam povodom 40. obljetnice održavanja Dana K.Š.Gjalskog manifestaciji kao župan uručio posebnu zahvalnicu za sva postignuća i doprinos književnosti - istaknuo je Kolar prije svega čestitajući Goranu Tribusonu na činjenici da je nagradu osvojio treći puta. Župan je Tribusona opisao  kao vrlo jednostavnog čovjeka čije je romane rado čitao, a kako je rekao, pao je dogovor i za zajedničku kavu.

Tihomir Vrančić, predsjednik Upravnog odbora kulturne manifestacije, osvrnuo se na ovogodišnju manifestaciju i samu dodjelu .- Program je odličan od cijelog tjedna tim više što ove godine proslavljamo 40. godinu ustanovljenja Nagrade. Radi se o neovisnoj i stručnoj nagradi te ju upravo zbog toga izuzetno cijeni književna branša – rekao je Vrančić.

Povodom 40. obljetnice ustanovljenja Nagrade,dodijeljena su priznanja za iznimne doprinose na očuvanju i promicanju književne baštine Ksavera Šandora Gjalskog, a koje je dodijelio gradonačelnik Hanžek. Priznanje je dobio predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, Tito Bilopavlović koji je 1979. godine u vrijeme ustanovljenja Nagrade bio tajnik Društva hrvatskih književnika, Zvonko Jurina koji je 1979. godine bio direktor Narodnog sveučilišta u Zaboku te Gabrijel Rafaj koji je bio 1979. godine direktor ZIVT-a Zabok.

Književnu nagradu Ksaver Šandor Gjalski dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zabok. Nagradu je Tribusonu dodijelio gradonačelnik Hanžek, a povelju je uručio Đuro Vidmarović, dok je novčanu nagradu uručila Mihaela Majcen Marinić, voditeljica Službe za knjigu i nakladništvo iz Ministarsta kulture. Župan Kolar je Tribusonu u ime Krapinsko-zagorske županije dodijelio zahvalnicu za doprinos književnosti u Republici Hrvatskoj.

Prisutnima su se obratili, između ostalih i Đuro Vidmarović, urednik romana izdavača Mozaik knjige Zoran Maljković te izaslanica ministrice kulture Mihaela Majcen Marinić koji su izrazili zadovoljstvo što je nagrada pripala Tribusonu te naglasili kako je riječ o vrlo kvalitetnom djelu i kvalitetnom autoru.

Za glazbeni program svečanosti je bio zadužen Zbor glazbenog odjela ŠUDIGO-a te Lidija Jadek. Program je vodila te čitala ulomak iz Tribusonovog romana glumica Marija Borić.