Iako je pothvat, tvrdilo se, bio motiviran velikim brojem građana koji su bespravno koristili zdravstveno osiguranje HZZO-a i nakon što su se odselili iz Hrvatske, pokazalo se da su bez zdravstvenog osiguranja ostale ranjive skupine građana koji žive u Hrvatskoj: rodilje, invalidi i teški kronički bolesnici, donosi N1.

Ured pučke pravobraniteljice Ustavnom je sudu podnio zahtjev za ocjenom ustavnosti Zakona o zdravstvenom osiguranju temeljem kojeg je »čišćenje« provedeno, a u godišnjem izvješću za 2023. godinu objavili su pritužbe brojnih građana koje ukazuju na apsurdnost cijele akcije HZZO-a u kojoj su dobrim dijelom stradali – nevini.

Prebrisana i dojilja
“Zar vas nije stid ukinuti zdravstveno osiguranje majci petero malodobne djece koja boluje od dijabetesa tipa 2, astme, tumora štitne žlijezde, čira na želucu, bolova u kralježnici, visokog tlaka, i to samo zato jer se nisam pojavila do 29. lipnja. Treba li da umrem, svi lijekovi su mi svaki mjesec potrebni”, napisala je jedna od pritužiteljica. Bez zdravstvenog je osiguranja ostala i samohrana majka troje djece: “Vraćena sam kući s otvorenim zubom jer nemam novca za privatni popravak. Ostala sam bez rodiljne naknade i zdravstvenog. Dojim bebu i pijem tablete protiv bolova”, napisala je za Novi list.

Ovo nije usamljen slučaj, slično su iskustvo doživjele i druge žene na rodiljnom dopustu: “Kao građanka ove države te majka troje djece duboko sam razočarana u odnos države i svih njenih tijela prema rodiljama. Dana 23. studenog zaprimam uplatu dijela novčane naknade te idući dan zovem HZZO da se informiram o razlogu umanjene isplate te saznajem da sam ostala bez obveznog zdravstvenog osiguranja, a tako i svih ostalih prava”, posvjedočila je mlada mama.

“HZZO mi je odjavio zdravstveno osiguranje po osnovi nezaposlene osobe, a da me nitko o tome nije obavijestio. O obvezi fizičkog pojavljivanja na HZZO svakih 90 dana sam čula u medijima, ali nisam bila upućena da se odnosi na mene budući da sam nezaposlena majka na rodiljnoj poštedi. Smatram da su povrijeđena moja prava na zdravstvenu skrb te je država zakazala u zaštiti majčinstva”, optužuje još jedna rodilja.

Neke su pak zbog gubitka osnovnog zdravstvenog osiguranja vratili kući s operacijskog stola: “Moja šogorica, žena od 57 godina, teško je pokretna osoba sa strabizmom. Da je izgubila pravo na osnovno zdravstveno osiguranje saznali smo na dan operacije mrene kad je već bila u sali i radi toga su je odbili operirati. Šogorica živi s majkom od 77 godina, zaprimile su dopis u kojem stoji da će joj zdravstveno osiguranje biti ukinuto s 29. lipnja 2023. ako se ne javi na HZZO, ali one taj dopis nisu razumjele”, navodi se u pritužbi.

Očaj najranjivijih
“Meni nije problem javljati se svaka tri mjeseca, ali mogu jedino telefonskim putem ili e-mailom. Nemam prijevoz, nemam kako doći, ne mogu se samostalno kretati, a na HZZO-u kao da nemaju nimalo razumijevanja i samo tjeraju po svom. Pitala sam ih mogu li im se javljati mailom ili telefonski, ali oni me stalno forsiraju da dođem k njima”, požalila se jedna bivša osiguranica. Pravobraniteljici se za pomoć obratio i pacijent obolio od epilepsije koji je ostao bez osnovnog zdravstvenog osiguranja, a time i terapije koju ne može plaćati iz vlastitog džepa.

“Bez lijeka Depakine ne mogu funkcionirati. Budući da sam nezaposlen, gotovo mi je nemoguće plaćati račune za kontrolne preglede”, požalio se.

Na udaru restrikcija našli su se i branitelji i dragovoljci iz Domovinskog rata.

Bez osnovnog zdravstvenog osiguranja ostali su teški kronični bolesnici s visokim stupnjem invaliditeta. Na to se požalila jedna sugrađanka čija je majka u toj situaciji.

Ni bolest nije opravdanje
“Ne razumijem kako je moguće da osoba koja pri HZMO-u ima 80-postotnu invalidnost, na Zavodu za socijalni rad VI. stupanj oštećenja, a u zdravstvenom sustavu se vodi kao teški kronični bolesnik i boluje od rijetke bolesti, može izgubiti pravo na osnovno zdravstveno osiguranje. Ona nije zaprimila pismenu obavijest o tome da spada u skupinu kojoj se potencijalno ukida zdravstveno osiguranje. Tako važne obavijesti morale bi se slati s povratnicom jer za posljedicu imaju trajnu štetu za osiguranika”, navela je.

Dio osiguranika zakasnioje s javljanjem, ali im čak ni opravdani razlozi nisu bili uvaženi.

Ustavni sud razmatra odredbe Zakona
Ured pučke pravobraniteljice primio je stotinjak ovakvih pritužbi, a HZZO više od tisuću. Na prijedlog pučke pravobraniteljice i drugih podnositelja tužbe, Ustavni sud razmatra sporne odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje bi se, u slučaju uvažavanja tužbe, mogle poništiti.

“Na predmetu se intenzivno radi, no u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kada bi Ustavni sud mogao donijeti odluku u tom predmetu, poručili su na upit Novog lista iz Ustavnog suda.