Prethodni članak
Sljedeći članak

U početku je bilo skepse, no sada je kombi dobiven u projektu stalno u pogonu

Podružnica Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata provodi europski projekt, prvi u našoj županiji, a na konferenciji za novinare prezentirali su dosadašnja postignuća


Specifičan projekt, jedinstven svakako u Krapinsko – zagorskoj županiji gdje se provodi prvi puta, a među prvih 17 u Hrvatskoj koji su ga počeli provoditi. Riječ je o prvom europskom projektu kojeg provodi Udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata Krapinsko – zagorske županije o kojem je na konferenciji za novinare govorio predsjednik Podružnice UHDDR-a KZŽ Mario Draganić. Riječ je o projektu 'Mreže pomoći hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rada' koji je sufinanciran sredstvima Europske unije, Europskog socijalnog fonda sa 1,773.000 kuna. Ova udruga u prostorima NK Mladost plaća najam za odvijanje svojih aktivnosti. 

 

'Aktivnosti koje provodimo kroz projekt su informatičke radionice kroz koje upoznajemo hrvatske branitelje o korištenju računala, održavamo radionice psihološke podrške našim korisnicima, kreativne i umjetničke, sportsko – rekreativne radionice aktivnosti koje su prilagođene zdravstvenom stanju i dobu korisnika, pa su to više druženja uz pikado, kartanje, traku za trčanje, sklopili smo ugovor s našom suradničkom organizacijom Đidara za korištenje sportske dvorane s trenerom i vrlo smo kreativni kod osmišljavanja aktivnosti koje služe našim korisnicima za ljepše i korisnije provođenje slobodnog vremena i potičemo ih da zdravo žive i da se kreću. Jedan od važnih elemenata u našem projektu je pomoć u kući kroz koji skrbimo o hrvatskim braniteljima koji su u potrebi i ne mogu brinuti sami o sebi bilo da su samci ili su bolesni. Dvije gerontodomaćice ih obilaze i pomažu im u čišćenju, spremanju drva, čišćenju okućnice, rekao je predsjednik Draganić. Kroz ovaj projekt kupljeno je i kombi vozilo kojim se voze korisnici do socijalnih i zdravstvenih ustanova, na obilježavanja obljetnica Domovinskog rata izvan mjesta stanovanja do kojih sami ne bi mogli doći zbog toga što su stariji ili bolesni. Kombi je star godinu i pol i do sad ima 40.000 kilometara, stalno je u pogonu što nije čudno jer se posjećuju i Knin, Vukovar, Škabrnja, Vinkovci i sva mjesta stradanja, rekao je Mario Draganić.

 


Budući da projekt još traje teško je reći koliko je sudionika u njemu. Primjerice, na psihološkim radionica sudjeluje deset ljudi, a održano ih je 20 pa je to 200 sudionika, dobro su posjećene sportsko – rekreativne aktivnosti koje se održavaju za minimalno 24 korisnika, a naravno da ih uvijek dođe više. Na pitanje o odjeku aktivnosti u široj zajednici predsjednik Draganić kaže da je šira zajednica bila vrlo skeptična kad je dobiven projekt i samo su svi gledali na to koliko je novca dobiveno, a priznaje da su čak u prva tri mjeseca 'rudarili' dok se uopće pokrenula braniteljska populacija na uključivanje. Bilo je skepse o tome što će se raditi., no kad su radionice krenule ljudi su vidjeli da je to u redu i vrlo brzo su se uključili. 'Sve što je kupljeno novcem EU u ovom projektu nastavit će se koristiti i dalje. 'Mi smo jedna od najvećih i najstarijih udruga koja je provodila kvalitetne projekte, vjerujem da ćemo sad biti još kvalitetniji i pratimo sljedeće natječaje na koje se namjeravamo javiti, najavio je Draganić. Udruga je sada ušla u zadnje tromjesečje provođenja projekta, Draganić ističe dobru suradnju s partnerskim organizacijama s kojim surađuju u projektu, a to je Udruga hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a Krapinsko – zagorske županije, Udruga veterana gardijske brigade Tigrovi KZŽ i Udruga specijalne jedinice Barun iz Stubičkih Toplica kojima se ovom prigodom kao i svim ostalima koji im pomažu, zahvalio na suradnji.

 


Psihološku radionicu u ovom projektu vodi Zlatka Sever, inače braniteljica i članica ove udruge. 'Ucijeloj priči sam se našla jer sam imala želju da ti dečki malo promijene svoje živote i da ih makar olakšaju. Srećom, dobiven je ovaj projekt kojim je financirano moje školovanje kod vodeće engleske terapeutkinje i nakon toga su krenule same radionice, kaže Zlatka Sever. Ističe da radionice možda nisu najsretnija solucija jer se ovdje radi o ljudskim pričama ljudi koji se znaju privatno i nije lako razgovarati pred drugim ljudima. No tu su da im se približi sama tema ili misao, a onda dečki razgovaraju na individualnoj razini i tu se više napravi nego na samoj radionici. 'Bilo bi prekrasno kad mi naše ministarstvo izradilo konstantni program, možda ne psihoške podrške već mentorstva jer ti ljudi meni postavljaju pravna i sva moguća pitanja i traže informacije, a takvim jednim projektom bi se pratilo branitelja i pomagalo mu se u svim potrebama', kaže Zlatka Sever iz svojih iskustava.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook