Prethodni članak
Sljedeći članak

U Zagorje stigao 5.671 strani radnik. Ovo je priča jednog od njih, Filipinca Raygana


Desetljećima su se građani Hrvatske odlučivali otići 'trbuhom za kruhom' u inozemstvo, u potrazi za boljom plaćom i prilikom za profesionalni razvoj. I danas brojne obitelji imaju nekog tko je radio ili trenutno radi u inozemstvu, a popularne zemlje za odlazak za 'boljim sutra' bile su Austrija, Njemačka, Irska… Stranih radnika u Hrvatskoj do nedavno nije bilo tako puno. No, trendovi se mijenjaju, suočavamo se s nedostatkom radne snage u Hrvatskoj i raste potreba za stranim radnicima.

Povećanje

Podaci HZMO-a govore o tome da je krajem kolovoza u graditeljstvu bilo 135.835 osiguranika, a podaci MUP-a da su u graditeljstvu na isti datum za strane radnike, one koji dolaze iz trećih zemalja, bile izdane 44.564 radne dozvole. Prema statističkim podacima iz MUP-a, Policijska uprava krapinsko - zagorska, u 2019. godini se, u odnosu na godinu prije, broj izdanih dozvola za boravak i rad stranaca u našoj županiji znatno povećao, sa 249 na čak 1279. Prošle je godine, saznajemo od PU krapinsko – zagorske, izdano ukupno 3113 dozvola za boravak i rad, a ove godine, do 31. listopada, njih 2558. Koliko je ukupni broj zaposlenih stranih radnika u Zagorju, u kojim ih je djelatnostima i firmama zaposleno najviše te državljani kojih država prednjače, pitali smo Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Krapina.

Zahtjevi poslodavaca

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Krapinsko – zagorskoj županiji u rujnu je bila evidentirana 2.121 nezaposlena osoba. - Hrvatski zavod za zapošljavanje ne raspolaže podacima o ukupnom broju zaposlenih stranih državljana. Od 1. siječnja 2021. godine stupio je na snagu Zakon o strancima ("Narodne novine", br. 133/20) koji regulira uvjete ulaska, boravka i rada državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. Uvjete koje poslodavac mora ispunjavati za izdavanjem pozitivnog mišljenja provjerava Hrvatski zavod za zapošljavanje, a uvjete za boravak državljanina treće zemlje Ministarstvo unutarnjih poslova, putem nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje. Hrvatski zavod za zapošljavanje može izdati pozitivno ili negativno mišljenje koje dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova odnosno nadležnoj policijskoj postaji. Od početka 2021. godine do kraja listopada 2023. izdano je ukupno 6.616 pozitivnih mišljenja za zahtjeve sa područja Krapinsko-zagorske županije. Od toga se 2.635 odnosi samo na prvih deset mjeseci 2023. godine – kaže Goran Vukmanić, predstojnik HZZ Područnog ureda krapina, dodavši da samo pozitivno mišljenje na zahtjev za izdavanje radne dozvole ne mora značiti i da je radna dozvola izdana odnosno da je radnik i zaposlen prema dobivenoj radnoj dozvoli. - Također nemamo uvid u trenutni radno-pravni status osoba koje su dobile radnu dozvolu i započele sa radom – dodaje.

Top 5

No, prema podacima o pristiglim zahtjevima poduzeća, može se zaključiti u kojima je zaposleno najviše stranih radnika. Tako je na prvom mjestu Stipe 87 Bau j.d.o.o. s 256 zahtjeva, slijede redomVodolim instalacije d.o.o.- s 57 zahtjeva, Modern House system d.o.o. s 55 zahtjeva, DW reusables Hum d.o.o. s 37 zahtjeva, MDK građevinar d.o.o. s 36 zahtjeva, Gotra logistika d.o.o. s 27 zahtjeva, Završni radovi Krešo d.o.o. s 12 zahtjeva te Kompanija Žerjav transporti d.o.o. s 13 zahtjeva. - Najviše je pozitivnih mišljenja za zapošljavanje stranih državljana izdano u djelatnosti građevinarstva te u prijevozu i skladištenju. Najtraženija zanimanja prema zahtjevima za radne dozvole za zapošljavanje stranaca u 2023. godini bila su: radnik/radnica visokogradnje, radnik/radnica niskogradnje, zidar/zidarica, vozač/vozačica teretnog vozila, monter/monterka građevinskih elemenata, elektroinstalater/elektroinstalaterka, te zavarivač/zavarivačica. Pet zemalja iz kojih je najviše radnika prema zahtjevima su Bosna i Hercegovina, Indija, Nepal, Bangladeš i Filipini.

Zapošljavanje preko agencije

42 – godišnji Raygan Medrano iz Filipina u Zagorje je stigao prije osam mjeseci. – Došao sam sam i ovo je bilo prvi puta da sam došao u Hrvatsku. Prije toga radio sam u Kataru, a jedan mi je kolega rekao zašto se ne bih prijavio za posao u Hrvatskoj, jer tamo trebaju radnike – ispričao nam je Raygan. Prijavio se u agenciju, prošao intervju i, kaže, 'zgrabio priliku'. U građevinskim poslovima, kakve sada obavlja u tvrtki MDK Građevinar iz Velikog Trgovišća, iskustva ima. Slično je radio, kaže, na prijašnjem poslu. – Nisam se mogao ni prijaviti u agenciju za građevinske poslove, ako to nisam znao raditi – dodaje naš simpatični sugovornik. Svoju je zemlju napustio kako bi prehranio obitelj. Raygan je za sobom ostavio suprugu te 16 – godišnjeg sina i 14 – godišnju kćer. – Nije lako biti odvojen od obitelji, vidjeti se s njima samo preko videopoziva. No, doma je teško. Danas imate posao, sutra nemate. Tako da, jesam daleko od obitelji, ali pomažem im i šaljem im svaki mjesec novac – priča Raygan. U njegovoj se zemlji prosječne plaće kreću oko 300 do 400 eura mjesečno. U Hrvatskoj je plaćom, kaže, itekako zadovoljan. – Prije sam zarađivao puno manje, ali ovdje sam zadovoljan – kaže, iako je, otkriva, da bi uopće dobio priliku da dođe raditi u Hrvatsku, morao platiti agenciji, ali i podmiriti troškove avionske karte.

Brza prilagodba

Život u Zagorju, kaže Raygan, drugačiji je puno od života u Filipinima, no već se prilagodio. – Živim s drugim kolegama u stanu u Dubrovčanu. Ovdje je lijepo živjeti. Svi su ljudi susretljivi, gostoljubivi, kao i kolege na poslu. Na poslu imamo topli obrok, a u stanu kuhinju, pa nakon posla sami kuhamo. Hrana ovdje je dobra, iako je malo drugačija od one na koju smo navikli, mi kuhamo s više čilija, češnjaka, začina – priča Raygan, dodavši kako se trebalo bome i na klimu prilagoditi. Nakon tropske klime u Filipinima, u Hrvatskoj ga je dočekao snijeg, kojega je tada prvi put vidio u životu. Za poslove pomoćnog radnika na gradilištu Raygan mjesečno zaradi 900 do 1000 eura. Njemu, kao i ostalim kolegama iz Filipina, ali i Bangladeša i Egipta, koji rade u MDK, plaćen je smještaj, režije, prijevoz do posla, odnosno gradilišta, a imaju pravo i na dva topla obroka. – Namjeravam ovako raditi dokle god me firma bude htjela, a nadam se da to bude dugo, dokle god budem fizički mogao raditi – zaključio je Raygan, koji se nada da će ipak možda iduće godine moći posjetiti svoju obitelj, otići doma na barem mjesec dana, jer zbog duljine puta, ali i velikih troškova avionske karte, kraći godišnji se ne isplati.

Iskustvo zagorske tvrtke

Tvrtka MDK ima sedamdesetak zaposlenih građevinskih radnika, strojara i vozača, među njima i 20 stranih radnika. – Potrebe za novim radnicima rastu nam, tako da nam u idućih mjesec dana dolazi još desetak stranih radnika. Te radnike koji bi uskoro trebali stići, tražili smo preko agencije još u travnju, tako da je to proces koji dugo traje – kaže Nikola Novosel, voditelj tima za operativne resurse tvrtke MDK Građevinar. Naglasio je dobra iskustva firme sa stranim radnicima. Jedini problem koji se javlja jest jezična barijera. – Naši radnici uglavnom su stariji od 50 i nisu baš upoznati sa stranim jezicima, pa je teško napraviti obuku, objasniti im posao, uputiti ih u posao. No, radnici s Filipina uglavnom svi znaju engleski, tako da s njima smo jako zadovoljni, a već su naučili i puno hrvatskih riječi, pogotovo pojmova na gradilištu – pozitivan je Novosel, dodavši kako su se radnici s Filipina uklopili ne samo dobro u posao, već i u život ovdje, pa će na tim radnim mjestima i ostati. Ovo osobito obzirom na činjenicu da se nitko od domaćih na oglas za radno mjesto pomoćnog radnika na gradilištu ne javlja, iako su plaće u građevinskom sektoru u posljednje vrijeme rasle.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook