Do 2021. godine, psi u Hrvatskoj morali su se cijepiti protiv bjesnoće svake godine. No, od te godine, prema novim zakonskim pravilima, odnosno Naredbi o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti Ministarstva poljoprivrede, cijepljenje više nije obavezno svake godine, već u skladu s uputama proizvođača cjepiva, a to je uglavnom svake dvije do tri godine. Ova se odredba čini logičnom i mnogi su je pozdravili, jer je vlasnicima pasa stvarala nepotrebne troškove, ako cjepivo štiti pse više od jedne godine. 

Kazne nisu male

Bjesnoća je ozbiljna i smrtonosna bolest, koja pogađa živčani sustav sisavaca, uključujući ljude i pse. Prenosi se najčešće ugrizom, a rjeđe slinom i drugim izlučevinama. Cijepljenjem svojeg psa ne samo da ga štitite od ove smrtonosne bolesti, nego također pridonosite širim naporima za kontrolu i konačno iskorjenjivanje bjesnoće. U slučaju da se necijepljeni pas zarazi bjesnoćom, mogao bi predstavljati ozbiljnu opasnost za ljude i druge životinje s kojima dolazi u kontakt. Stoga, svi psi  stariji od tri mjeseca moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće.

 Čipiranje pasa je obavezno, kao i cijepljenje, a označavanje psa mikročipom treba se provesti najkasnije 90 dana od dana štenjenja, pri čemu se svi tako označeni psi upisuju u Upisnik kućnih ljubimaca u računalnoj bazi Lysacan. Prilikom označavanja pasa ovlašteni veterinar izdaje identifikacijski dokument (putovnicu za kućne ljubimce, eng. pet passport). Vlasnik označenog psa dužan je prijaviti promjenu vlasništva, uginuće odnosno nestanak najkasnije u roku od sedam dana od dana promjene vlasništva, uginuća odnosno nestanka radi izmjene podataka u identifikacijskom dokumentu i Upisniku, o čemu se izdaje ispis iz Upisnika. Kazne nisu male.

- Zakonom o zdravlju životinja propisane su novčane kazne za držatelje kućnih ljubimaca i subjekte koji ne provode propisane mjere zaštite zdravlja životinja, odnosno cijepljenja: 260 do 660 eura kaznit će se pravna osoba držatelj kućnog ljubimca, 130 do 660 eura kaznit će se fizička osoba držatelj kućnog ljubimca, 6.630 do 13.270 eura kaznit će se pravna osoba,  660 do 1320 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. U računalnoj bazi Lysacan vode se podaci o označenim psima te je ukupno od početka registracije pasa u bazu upisano 1.342.250 pasa. Od tog broja veliki broj se odnosi na pse koji su odjavljeni kao uginuli ili premješteni izvan Republike Hrvatske te se za područje Republike Hrvatske u upisniku nalazi 723.470 aktivnih pasa. Iako je obaveza vlasnika odjaviti psa nakon njegovog uginuća ili premještanja izvan Republike Hrvatske, nažalost određeni broj pasa se još uvijek vode kao aktivni, iako u stvarnosti ne postoje. U Krapinsko-zagorskoj županiji je 21.157 aktivnih pasa od kojih se njih 5.692 vode kao necijepljeni. Podaci se odnose na datum 26.3.2025. Kad se gledaju podaci o psima koji se redovito cijepe (barem 1x u posljednje 3 godine), ne starijim od 15 godina, takvih pasa na datum 26.3.2025. u Krapinsko-zagorskoj županiji je 16.568., a u 2024. ih je bilo 18.332 – odgovoreno nam je iz Ministarstva poljoprivrede. 

Zanimalo nas je i koliko je kazni u prošloj i ovoj godini izdano na necijepljenje pasa u Krapinsko – zagorskoj županiji.  - U 2024. godini mikročipiran je u Krapinsko – zagorskoj županiji 2001 pas, a cijepljeno ih je 11.593. Vlasnicima je izrečeno 14 kazni, a profesionalnim uzgajivačima dvije. U 2025. godini, do sada, mikročipirano je 527 pasa, a cijepljeno 4273, dok su vlasnicima izrečene četiri kazne – odgovoreno je iz Državnog inspektorata RH.

Brojni problemi

No, saznali smo i da je promjena odredbe o cijepljenju pasa iz 2021. godine, koliko god se činila logičnom, donijela brojne probleme zbog neodgovornih vlasnika pasa. Kako nam je rekao dr.vet.med. Mladen Jemeršić, član uprave ZAG – VET, od kada je ova odredba uvedena, sve više pasa u Zagorju nije mikročipirano niti cijepljeno, a pojasnio je i zašto.

Naime, prije, sezona cijepljenja bila je tijekom prva tri mjeseca u godini. Veterinari su odlazili na teren i cijepili pse, ujedno im pri tome davali i sredstva protiv nametnika, i poznavali su gotovo svako dvorište i psa. Bilo je mnogo teže izbjeći cijepljenje, a samim time, ljudi su morali i mikročipirati svoje pse. Naravno, uvijek je bilo ‘specijalnih slučajeva’, što smo se i sami uvjerili. Tako je, primjerice, jedan pas, koji je čitave godine neprekidno držan na lancu u dvorištu, u vrijeme sezone cijepljenja jednostavno ‘nestao’. Naime, vlasnik ga je sakrio, da ga veterinari ne terenu ne uoče, a kada je sezona prošla, vratio ga je njegovom ‘divnom’ životu na dvorištu. Ali to su ekstremni slučajevi okrutnosti i neodgovornosti ljudi, pa je ipak u to vrijeme, kaže Jemeršić, 90 posto pasa u Zagorju bilo čipirano i cijepljeno. Sada, taj se postotak drastično smanjio. Prema njegovim saznanjima, redovito je cijepljeno tek 10 do 15 posto pasa.

– Dakle, kod cijepljenja se datum cijepljenja upiše u knjižicu psa i veterinar upozori vlasnika kada cijepivo ističe i kada je potrebno opet cijepiti psa. Nije da svi vlasnici to namjerno ignoriraju, neki jednostavno zaborave, a neki baš izbjegavaju cijepljenje, pošto znaju da im veterinar neće doći na dvorište. Uglavnom, sada je čitava odgovornost na vlasniku, koji se mora javiti veterinaru mjesec dana prije isteka roka djelovanja cjepiva. Ako dođu kasnije, opet sve ide ispočetka, ne radi se više o docjepljivanju, već se računa kao da se pas cijepi prvi puta – pojašnjava dr.vet. med. Jemeršić. Ako vlasnik nije u mogućnost dovesti psa, veterinar izlazi na teren, samo ga se mora na vrijeme obavijestiti. 

Lakše nekažnjeno napuštanje životinja

Srećom, bjesnoća je kod nas gotovo iskorijenjena, pa opasnost od necijepljenih pasa i nije tako velika. No, ovim se otvorila Pandorina kutija što se nečipiranja tiče. Naravno da službenih podataka o broju nečipiranih pasa nema. A nečipiranje znači mnogo lakše napuštanje životinja, nekontolirano razmnožavanje, neliječenje, necijepljenje i protiv drugih bolesti. Stoga se zadnjih godina povećao broj napuštenih pasa, jer vlasnici znaju da je gotovo nemoguće otkriti da su baš oni napustili psa, ako nije čipiran. A kazna za napuštanje psa može biti i zatvorska, pošto je i taj zakon postrožen. Ako je pas čipiran, a slobodno luta, vlasnik snosi troškove smještaja u Sklonište za napuštene životinje i plaća kaznu za napuštanje ili neadekvatnu brigu. Za pse bez čipa, odnosno vlasnika, smještaj u Skloništu ide na teret općina i gradova.  Nazire li se kakvo rješenje, pitamo dr. Jemeršića.

– Po meni, rješenje bi bilo da se u tu priču više uključe jedinice lokalne samouprave, kako bi se stvari stavile pod kontrolu. Neke općine primjerice traže da prilikom deratizacije  veterinari prekontroliraju broj pasa. Da se naprave neke akcije, provjere mikročipiranja, koja su obavezna, a ti troškovi za JLS sigurno bi bili manji nego što su sada, kada je mnogo pasa lutalica, za koje onda moraju plaćati smještaj u skloništima. Za sada, nema nekog konkretnog rješenja za to, a nema ni dovoljno veterinarskih inspektora. Uglavnom, problem raste iz godine u godinu. Lijepa je bila ta inicijativa s cijepljenje, ali bi ona prošla recimo u Norveškoj ili Švicarskoj,  naši ljudi očito još nisu spremni za to – zaključuje Jemeršić.

Dodajmo, na kraju, da se sve ovo događa zbog 31,25 eura koliko košta cijepljenje protiv bjesnoće te 16,12 eura, koliko stoji mikročipiranje. Jednom u cijelom životu psa.