Porezna uprava objavila je godišnju listu dužnika na kojoj se nalazi 35.912 pravnih osoba, građana i samostalnih djelatnika iz čitave Hrvatske, koji državi duguju ukupno 8,55 milijardi kuna poreza, doprinosa, carina, trošarina i ostalih davanja. U odnosu na listu objavljenu prije godinu dana, popis je kraći za 1.707 obveznika, a dugovanja su smanjena za 472,7 milijuna kuna. Najnovije izdanje ovog dokumenta, koji se ažurira jednom godišnje, pokazuje povećanje broja dužnika i duga kod pravnih osoba dok se broj fizičkih osoba i građana, kao i njihov dug, smanjio. Tu treba reći da je kod 567 poreznih obveznika dugovanje otišlo u zastaru ili je sudski pravomoćno utvrđeno da nisu dužni sporni iznos. Odnosno, ukupno 217,845.895 kuna otišlo je u zastaru, ili im je dug brisan temeljem sudske odluke, ili više nisu na 'listi srama' jer im je dug pao ispod iznosa zbog kojih se dug javno objavljuje. Kod građana taj iznos, odnosno, granica za ulazak na 'listu srama' je 15 tisuća kuna, kod fizičkih osoba koje obavljaju neku djelatnost (obrtnici, slobodne djelatnosti i sl.) 100 tisuća kuna, a za pravne osobe (tvrtke, ustanove, udruge, institucije...) 300 tisuća kuna. 

Građani dužni više od tvrtki

Iako nemamo točan podatak koliko Zagoraca, građana, zagorskih obrtnika i tvrtki ima određena porezna dugovanja prema državi, na listi srama se prema gore navedenom kriteriju našlo njih 1006, od čega 856 građana, 123 fizičkih osoba koje obavljaju neku djelatnost te 23 pravne osobe. I ti dugovi nisu baš mali. Naime, čak 115 građana, 30 fizičkih osoba koje obavljaju neku djelatnost i 25 tvrtki trenutno državi duguje više od 50 tisuća eura, odnosno, više od cca 376 tisuća kuna. S druge strane, kad gledamo sve tri kategorije zajedno, među njima ima čak 35 što fizičkih, što pravnih osoba koje duguju više od milijun kuna raznih doprinosa, davanja, poreza na dobit ili dohodak te poreza na dodanu vrijednost. Ono što je posebno zanimljivo jesu podaci do kojih se dolazi kad se uspoređuju deset najvećih dužnika u svakoj od ove tri kategorije. Kad zbrojimo iznos koji zajedno duguje deset građana s najvećim dugom, on je puno veći nego što je iznos poreza kojeg zajedno duguje deset 'najdužnijih' fizičkih osoba koje obavljaju neku djelatnost, a prvih deset dužnika među pravnim osobama duguju daleko manje i od jedne i od druge spomenute kategorije fizičkih osoba.

Dugovanje građana

Naime, zbrojeni iznos poreznog duga prve desetorice građana na listi dužnika iznosi nevjerojatnih 33,5 milijuna kuna, a rekorder i vodeći na listi dužan je 9,28 milijuna kuna, dok ga na drugom mjestu prati dužnik sa 6,77 milijuna kuna duga. Treći duguje 3,89 milijuna, četvrti 3,47 milijuna, a peti 2,65 milijuna kuna. Jedna od zanimljivosti, kad su građani u pitanju, je i činjenica da je među dest najvećih dužnika u Zagorju čak njih četvero s područja općine Hum na Sutli, što i ne čudi budući da je riječ o pograničnoj općini, koja, također, ima vrlo razvijeno gospodarstvo, zbog čega su vjerojatno mnogi (očito ne baš s puno legalnog uspjeha) pokušali razviti neki svoj privatni biznis.

Apsolutni rekorder

Među fizičkim osobama koje obavljaju neku djelatnost, na prvom mjestu je apsolutni zagorski rekorder, s ukupnim poreznim dugovanjima u iznosu od 9,36 milijuna kuna, a prati ga 'kolega' s 2,65. Sveukupno, vodeća desetorica u toj kategoriji duguju zajedno 22,8 milijuna kuna, što je za trećinu manje nego vodeća destetorica među građanima. Kad su u pitanju pravne osobe, njih je na listi onih s područja Krapinsko – zagorske županije, a koji su dužni više od 300 tisuća kuna, tek 27, a u TOP 10 samo dvije tvrtke imaju dug veći od 3 milijuna kuna. Sveukpni dug vodeće desetorke na toj listi iznosi 18,7 milijuna kuna, daleko manje nego što je dužno deset najdužnijih građana. Ipak, nije zgoreg ovdje spomenuti kako ta slika ne govori toliko o odgovornosti naših tvrtki, već više o represivnom aparatu Porezne uprave koji je nemilosrdan kad su u pitanju poduzetnici i njihova dugovanja te im ne dopuštaju gomilanje dugova, već im vrlo brzo blokiraju račune. Poduzetnici nemaju pravo na zaštićene račune tako da im uglavnom prihodi automatski odlaze na naplatu poreznoj, a ukoliko tvrtka nema dovoljnih prihoda, odlazi u stečaj, zatvara se i propada. Ono što je još zanimljivo je da je među pravnim osobama na trećem mjestu, s dugom od 2,39 milijuna kuna duga i jedna udruga. Riječ je o Udruzi Studiorom iz Zleća kod Svetog Križa Začretja, koja se, koliko je vidljivo iz ostataka informacija o njima na Internetu, od prije otprilike šest, sedam godina, bavila ljudskim pravima. Organizirala je i svojevrsne IT konferencije, pokušala se povezivati s nekim informatičkim tvrtkama, no što je zapravo bio glavni 'posao' te udruge, kamo je nestala i kako je uspjela napraviti više od 2 milijuna duga poreza i prireza na dohodak podaci su koji nisu javno objavljeni.

Popis svih dužnika možete pogledati na klikom na link OVDJE.