Prethodni članak
Sljedeći članak

Uskoro na snagu stupa velika promjena za više od milijun građana

  • bankomat mirovine umirovljenici

    Photo: Marijan Susenj/PIXSELL (Ilustracija)


Prešutni minusi uskoro odlaze u povijest, a građani se do 30. lipnja trebaju javiti svojim bankama kako bi ugovorili dopuštena prekoračenja.

Banke su u lipnju prošle godine banke potrošačima koji su imali odobrena prešutna prekoračenja poslale ponudu za ugovaranje dopuštenog prekoračenja, u istom iznosu u kojem im je odobreno postojeće prešutno prekoračenje. Do kraja ožujka 2024. godine, od ukupno 1,7 milijun potrošača koji su dobili ponude banaka, nešto više od 560 tisuća se odazvalo pozivu i ugovorilo dopušteno prekoračenje, rekli su za N1 iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Ukratko, oni koji žele ugovoriti dopušteno prekoračenje – njih oko 1,1 milijun – trebaju se javiti svojim bankama do kraja ovog mjeseca.

Što se konkretno mijenja za građane?
Ne ugovore li dopušteno prekoračenje do isteka roka – a to je 30. lipnja – korisnici više neće moći koristiti svoja prešutna prekoračnja.

“Ono što su iskoristili, to će morati vratiti. Banke će omogućiti da se taj iznos vrati u 12 mjesečnih rata”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Naime, u skladu s odredbama Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu banke su definirale i rok važenja ponude za ugovaranje dopuštenog prekoračenja i u većini banaka taj rok ističe 30. lipnja ove godine, dok je u dvije banke taj rok već istekao, navode dalje iz HNB-a.

Otplata minusa
Dakle, potrošači koji ne ugovore dopušteno prekoračenje će nakon navedenog roka ostati bez prešutnog minusa, a onda će iskorišteni minus morati otplatiti.

“Banke će klijentima, koji su u određenom iznosu koristili prešutno prekoračenje i ne žele ugovoriti dopušteno prekoračenje, omogućiti otplatu u minimalno 12 rata pri čemu kamatna stopa neće biti viša od one koja se primjenjuje na dopuštena prekoračenja”, pojasnili su iz Hrvatske udruge banaka (HUB).

Prešutni minus nakon isteka roka?
Novinari N1 televizije provjerili su i hoće li banke nakon istega ovog roka moći odobravati prešutni minus i pod kojim uvjetima.

“Ako i nakon toga banke odluče odobravati prešutna prekoračenja, moći će ih odobravati maksimalno do iznosa jedne plaće (mirovine) i po kamatnoj stopi koja može biti viša od one za dopuštena prekoračenja jer se na prešutna prekoračenja više neće primjenjivati ograničenje efektivne kamatne stope”, ističu iz HNB-a i dodaju.

“Potrošači će i dalje moći ugovoriti dopušteno prekoračenje, na način da podnesu zahtjev, prema vlastitim potrebama za financijskim sredstvima, a banke će te zahtjeve obrađivati u skladu s poslovnom politikom.”

Iznosi prekoračenja
Kad je riječ o maksimalnom iznosu prešutnog minusa, on je ovisio o poslovnoj politici svake banke.


“Iznos dopuštenog prekoračenja u ponudi banke za prelazak s prešutnog na dopušteno prekoračenje, sukladno Memorandumu, bio je jednak prethodno odobrenom prešutnom prekoračenju. Po isteku roka za prihvat ponude za prelazak na dopušteno prekoračenje, banke će moći odobravati prešutna prekoračenja maksimalno u visini prosječnog redovnog mjesečnog priljeva (plaće ili mirovine), dok će visina dopuštenog prekoračenja ovisiti o poslovnoj politici banke”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Slično su za N1 rekli iz HUB-a. “U vezi dopuštenog prekoračenja svaka banka ima vlastitu poslovnu politiku i interne akte na temelju kojih analiziraju prosječna primanja klijenata u određenom periodu i na temelju kojeg klijentima daju na raspolaganje raspoloživi iznos dopuštenog prekoračenja.”

Tko se treba javiti banci?
Iz HNB-a su ranije objavili da si ugovaranjem dopuštenog prekoračenja potrošači osiguravaju bolju zaštitu u smislu ograničenja kamatne stope, cjelovitog informiranja o uvjetima korištenja te osigurane postupne otplate u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja. Ovakva prava nisu zakonski zajamčena za prešutna prekoračenja.

“Građanima koji koriste prekoračenje po tekućem računu za svoje redovne ili povremene financijske potrebe u interesu ugovoriti dopušteno prekoračenje umjesto prešutnog”, objavio je ranije HNB.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook