Prijedlog odluke Nacionalnog kurikuluma predškole, kojim se od 2025. namjerava uvesti devetogodišnja škola, izazvao je pretežno kritike u javnoj raspravi u kojoj se javili brojni stručnjaci u tom području, tražeći njegovo povlačenje jer smatraju da je manjkav, štetan i neprovediv.

Riječ je o prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja kojim se od iduće godine namjerava uvesti devetogodišnja škola, ali ne uvođenjem novog, 9. razreda, već utrostručenjem broja sati predškole. U planu je obaveznu satnicu predškole povećati sa sadašnjih 150 do 250 sati na 700 sati kroz čitavu pedagošku godinu prije upisa djeteta u osnovnu školu, po uzoru na europske zemlje, piše tportal. 

"To je nužno učiniti jer postojeći program predškole u Hrvatskoj sadržajem i trajanjem ne zadovoljava standarde očekivanih kompetencija djece koja ga pohađaju", stoji u uvodu odluke MZO-a.

Kontinuirano usavršavanje na globalnoj razini

Pojašnjavaju da, iako obvezan, program predškole u Hrvatskoj ne ulazi u Eurydiceovu statistiku te se ne računa kao početak obveznoga obrazovanja u Hrvatskoj, za razliku od zemalja članica  EU-a (Švedska, Finska i Litva) koje imaju takav oblik obrazovanja.

"Modernizacijom, preobrazbom i novim konceptom programa predškole, Hrvatska će ne samo de jure, nego i de facto imati devetogodišnje obvezno obrazovanje", dodaje se u dokumentu.

Prijedlog dokumenta je u javnoj raspravi koja je završila 15. svibnja sakupio 155 komentara, a najviše se istaknuo komentar Udruge Sidro – odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću koja je na svojoj platformi okupila u neformalnu radnu skupinu veliki broj stručnjaka - znanstvenika, profesora i praktičara.

U opsežnom komentaru zahtijevaju da se prijedlog povuče i da se "na mogućem tragu prijedloga Nacionalnog kurikuluma predškole iz 2017. godine, a temeljeno na znanstvenim činjenicama i istraživanjima, uz uključivanje visokokvalitetnih stručnjaka iz ovog područja, izradi dokument koji će biti kvalitetna okosnica programa predškole".

Ukazuju na manjkavost i neprimjerenost predloženog dokumenta, ističući da je ovakav prijedlog sadržajno neprihvatljiv i neprovediv.

"Neprovedivost se očituje u prisutnim materijalnim, prostornim, smještajnim i kadrovskim nedostacima, koja unatoč planiranim ulaganjima određenih sredstava, ne mogu biti pravovremeno riješena", stoji u argumentima platforme koja upozorava da je financiranje u nadležnosti jedinica lokalne samouprave pa je nemoguće osigurati iste uvjete.

Protive se ideji da se devetogodišnjem obveznom obrazovanju pristupi mehaničkim pripajanjem posljednje vrtićke godine školi i smatraju da bi to trebalo ostvariti dodavanje devete godine završetku postojećeg osnovnoškolskog obrazovanja.

U neskladu s dosadašnjom filozofijom pristupa razvoju djeteta rane i predškolske dobi

Drže i da prijedlog odluke počiva "na nizu neznanstvenih polazišta te obiluje kontradiktornim tvrdnjama". "Vidljivo je da se u kreiranju teksta nije vodilo suvremenim spoznajama o djetinjstvu, djetetu kao i učenju i razvoju djeteta rane i predškolske dobi", smatra platforma.

"Prijedlog novog Kurikuluma predstavlja ne samo terminološki, već i idejni obrat koji je u neskladu s dosadašnjom filozofijom pristupa razvoju djeteta rane i predškolske dobi. Poglavlje vrednovanja posebno zabrinjava, jer je gotovo u potpunosti usmjereno na motivaciju djece putem vanjskih podražaja i ukazuje na nerazumijevanje cjelovitosti bića", poručuju stručnjaci.

Iako pozdravljaju stajalište o odgajatelju kao ključnom stručnjaku u realizaciji kurikuluma, upozoravaju na nedostatak stručnjaka za realizaciju kako redovnih predškolskih programa, tako i same predškole.

Udruga Sidro pokrenula je i peticiju koja ide u smjeru zaustavljanja prijedloga kurikuluma, a dosad su prikupili više od 2200 potpisa. U javnoj raspravi njihov komentar, ujedno i tekst peticije, nebrojeno puta je citiran od sudionika, uz napomene da se slažu u potpunosti sa sadržajem.

U raspravu se uključio i Grad Zagreb, tj. pročelnik gradskog ureda za obrazovanje Luka Juroš koji je pozdravio proširenje obveznog obrazovanja na devet godina, uz upozorenje da za prijedloge u dokumentu u Hrvatskoj ne postoje materijalni, kadrovski i prostorni uvjeti.

Zbog toga Grad Zagreb predlaže da se donošenje kurikuluma odgodi dok se ne promijeni Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju na način da osigura državno financiranje prostornih uvjeta i provedbe devetogodišnjeg obveznog obrazovanja, uključujući i jednake plaće odgojitelja i drugih radnika za sve dječje vrtiće.

Sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba: Neusklađenost može ozbiljno narušiti kvalitetu obrazovanja

"Vrijednost znanja i obrazovna dobrobit svedene su na reprodukciju i akademska postignuća. Neusklađenost pristupa koji se promiču i koriste na različitim razinama sustava može ozbiljno narušiti kvalitetu odgoja i obrazovanja djece tj. budućih učenika", smatra sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba i pridruženih članica.

U raspravi se javila i Hrvatska psihološka komora te Hrvatsko pedagogijsko društvo koje također traže povlačenje dokumenta.

"Dokument sadrži odgojno obrazovna očekivanja koja nisu u skladu s razvojnim sposobnostima, potrebama ili interesima djece u dobi pred polazak u školu. Da je tome tako dokazuju i dijelovi kurikuluma koji se originalno nalaze u različitim kurikulumima škole, kao što je npr. slučaj s opisom sadržaja iz područja matematike koji je direktni citat kurikuluma škole", navodi komora.

Udruga odgajatelja Maraške također ne podržava predloženi tekst prijedloga kurikuluma.

"Kurikulum predškole čiji prijedlog promatramo je dokument nastao kao administrativna izjava nekolicine stručnjaka bez provjere u praksi i razumijevanja odgojno obrazovnog procesa. Program predškole tako može trajati i puno više sati nego što bi donio ovaj Kurikulum predškole, ali trajanje i satnica ne određuju kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa", navode, između ostalog.

Uz pretežno kritične osvrte, našla se tek nekolicina onih koji su podržali prijedlog odluke, no i njihovi prijedlozi poboljšanja išli su u smjeru onoga što su kritičari iznijeli kao probleme.