U Dvorani Gradske knjižnice i čitaonice "Antun Mihanović" Klanjec upravo je u tijeku svečanost u spomen na događaj koji je trajno obilježio ne samo Klanjec i Zagorje, već i čitavu Hrvatsku. Naime, riječ o svečanosti koja slavi 190 godine od nastanka Mihanovićeve „Horvatske domovine“, koja je prvi puta objavljena u časopisu Danica upravo na današnji dan, 14. ožujka 1835. godine, a koja je postala tekstom hrvatske himne.

Večerašnji kulturni događaj nazvan "Riječi koje traju – 190 godina Horvatske domovine", a kojeg uz Gradsku knjižnicu organizira i Kulturni centar Klanjec, donio je predavanje dr.sc. Vlaste Švoger pod nazivom „Himna, ljudi i vrijeme: Kako je "Horvatska domovina" postala hrvatskom himnom“, za glazbeni program zaduženi su Lucija Jelušić Šimatović — sopran te Ognjen Gravora — klavir, a tu je i recital poezije Antuna Mihanovića u izvedbi glumca Željka Šestića.

.

Ravnateljica Gradske knjižnice, Adrijana Čelec, najavila je kako je ovaj događaj tek uvertira, odnosno, dio programa knjižnice pod nazivom "Ususret 190. godišnjici himne". - U narednim mjesecima nas također očekuje niz događanja, kako za djecu, tako i za odrasle, a koja su u čast Antunu Mihanoviću i "Lijepoj našoj". Tu je i naša već tradicionalna, 19. po redu pjesnička nagrada "Antun Mihanović" za domoljubnu poeziju, a i mnoge druge aktivnosti, književne večeri i kazališna predstava za najmlađe - najavila je Čelec.

Uoči samo početka svečanosti, gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek istaknuo je povezanost autora teksta hrvatske himne i Klanjca.

- Klanjec i Mihanović su povezani oduvijek. I nije bez razloga Mihanović upravo ovdje proveo posljednje godine proveo ovdje u Klanjcu, u Novim Dvorima, nakon što je kao rođeni Zagrepčanin obišao cijeli svijet. Na kraju je ipak vidio da je ovaj dio Zagorja biser Zagorja i najljepši dio Lijepe naše. On je oduvijek bio cijenjen u Klanjcu, o čemu svjedoči i sama činjenica da su mu Klanjčani 1910. godine svojim dobrovoljnim prilozima izgradili spomenik ovdje na trgu. I danas je povezan s Klanjcem, gdje trg nosi njegovo ime, imamo i ulicu Lijepe naše, mnoge udruge imaju njegovo ime, kao i naša osnovna škola. Znači, on je ostao živjeti u svima nama i mi ovdje u Klanjcu smo izuzetno ponosni na to što je bio dio našeg života, dio naše prošlosti, a, eto, i sadašnjosti – istaknuo je Brlek.

Župan Željko Kolar, i sam stanovnik Klanjca i njegov bivši gradonačelnik najavio je veliku svečanost koja nas očekuju sredinom rujna ove godine, ali se prisjetio i svojih školskih dana.

- Mi Klanjčani smo odrasli i odgojeni smo u tom 'mihanovićevskom duhu'. Rođen sam 1967. godine i u vrijeme bivše Jugoslavije su se u našoj školi uvijek izvodile i pjevale obje himne, a neki su to tek devedesetih godina počeli naglašavati kao nešto posebno, a to je za nas odavno bilo normalno. I kao bivši gradonačelnik Klanjca, a sada kao župan i Klanjčan, Zagorec, često sam govorio da mi imamo privilegij. Jer svaka država ima tri simbola: zastavu, himnu i grb. A mi imamo i spomenik našoj himni, što nema ni jedna druga zemlja na svijetu i ove godine ćemo proslaviti 90 godina od postavljanja spomenika te 190 godina od objavljivanja 'Horvatske domovine' u Danici. To ćemo obilježiti u županiji s jednom velikom svečanošću koja će biti sredinom rujna u Zelenjaku – najavio je Kolar.

Na koncu, spomenimo i da su i gradonačelnik i župan na novinarsko pitanje da komentiraju 'kvarnerske' tvrdnje da je Mihanović „Horvatsku domovinu“ napisao u Rijeci, a ne u Zagorju, jednoglasno odbacili takvu mogućnost. – Ma mnogi su to pokušali prisvojiti, nije samo Rijeka, ali nema nikakve sumnje da je „Horvatska domovina“ napisana upravo ovdje u našem kraju – odriješit je bio župan Kolar.

Što se tiče samog Mihanovića, on je, podsjetimo, bio plemićkog porijekla, rođen je u Zagrebu 10. 6. 1796. godine, a rodna kuća mu je bila na mjestu sadašnjeg Trga Bana Jelačića. U Zagrebu je završio studij filozofije, a u Beču studij prava. Radio je kao pravnik pri Banskom dvoru u Zagrebu, a kasnije i kao vojni sudac.

Pisao je eseje i pjesme, intenzivno se bavio kulturnim radom no pokazivao je i zanimanje za politički život. Njegova knjižica “Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku” bila je temelj za program Hrvatskog narodnog preporoda. 

Pjesma je objavljena u časopisu Danica zaslugom još jednog zagorskog velikana, Ljudevita Gaja. Pjesma „Horvatska domovina“  1891. godine postaje hrvatska nacionalna himna, koju je uglazbio Josip Runjanin, a prvi put je izvedena 1861. godine. Za himnu su uzeta prva, druga, pretposljednja i posljednja kitica „Horvatske domovine".

Mihanović je umro 1861. godine u zagorskom dvorcu Novi dvori pokraj Klanjca, koji je nekada bio u vlasništvu grofova Erdödy.

.

.

.

.

.

.