Prethodni članak
Sljedeći članak

Veliko upozorenje! Do 2050. godine i 10 mil. ljudi godišnje moglo bi umirati od superbakterije


Smanjiti onečišćenje izazvano farmaceutskim i poljoprivrednim sektorom ključno je u borbi protiv širenja superbakterija koje su otporne na lijekove i mogle bi do 2050. ubijati do 10 milijuna ljudi na godinu, upozoravaju Ujedinjeni narodi, piše Index.

"Sve je očitije da okoliš igra ključnu ulogu u razvoju, prijenosu i širenju" otpornosti antimikroba (AMR), ističe UN u svome izvješću objavljenom danas. Ta otpornost razvija se kada mikroorganizmi kao što su bakterije, virusi, paraziti ili gljivice postaju otporni na antimikrobne terapije na koje su prije bili osjetljivi.

Prijeti opasnost da će nas početi ubijati svakodnevne infekcije

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra antibiootpornost prijetnjom te strahuje da se svijet kreće prema dobu u kojem će svakodnevne infekcije ponovno početi ubijati. UN procjenjuje da je 1.27 milijuna smrti u 2019. godini bilo izravno povezano s infekcijama otpornima na lijekove. Očekuje da bi do 2050. godine ta brojka mogla narasti na čak 10 milijuna novih smrti na godinu.

Tu otpornost potiče i pretjerana primjena antibiotika, ali UN ističe i druge čimbenike koji se rjeđe spominju. Tako napominje da je otpornost "tijesno povezana s trostrukom krizom našeg planeta: klimatskom krizom, gubitkom bioraznolikosti i prirodnih staništa te onečišćenjem i otpadom".

"Zagađenje rijeka je istinski problem"

Onečišćenje, posebno povezano s farmaceutskom industrijom i poljoprivredom, omogućuje zapravo antimikrobima da uđu u okoliš, ponajprije u rijeke. "To je istinski problem jer rijeke su često izvor naše pitke vode", ističe mikrobiolog Jonathan Cox s britanskog sveučilišta Aston, koji nije sudjelovao u predmetnom izvješću UN-a.

"Možemo već govoriti o tihoj pandemiji", kaže Cox. UN predlaže sklop rješenja koja ciljaju sektore koji povećavaju taj problem. Ponajprije stručnjaci UN-a traže da "farmaceutska industrija osigura primjereno zbrinjavanje otpadnih korištenih voda" i u tom smislu treba donijeti oštrije propise.

Bolnice bi trebale ugraditi specifične sustave za pročišćavanje korištenih voda i jamčiti trajno uništenje lijekova, ističu stručnjaci. U poljoprivredi se savjetuje da "se ponovno procijene granice antimikroba" te da se "smanji otpad" kako bi se zaštitile tekućice.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook