Grad s najvećom mrežom nerazvrstanih cesta u Krapinsko – zagorskoj županiji proveo je projekt sanacije štete od potresa u iznosu od 3.061.566,11 eura od čega je 1.253.098,77 eura sufinancirano iz Fonda solidarnosti Europske unije, a ostatak će se većim dijelom sufinancirati iz državnog proračuna te gradskog proračuna. Projektom je ukupno planirana sanacija klizišta na 13 lokacija koja se nalaze na, odnosno uz, nerazvrstane ceste te sanacija 13 dionica nerazvrstanih cesta. Čak 260 kilometara nerazvrstanih cesta nalazi se na području grada Pregrade koji je zahvaljujući spomenutom projektu sanirao gotovo 14 kilometara cestovne infrastrukture. Prema riječima pregradskog gradonačelnika Marka Vešligaja, kroz godinu se sanira oko dva do tri kilometara nerazvrstanih cesta o čemu ovisi uspješnost apliciranja Grada na natječaje. Ceste se najvećim dijelom saniraju iz vlastitih sredstava, no zahvaljujući EU fondovima u proteklih se godinu dana realizirao posao koji bi inače trajao četiri do pet godina.

Prilika

- Ovo je bila prilika da se komunalna infrastruktura na području Pregrade obnovi. Radilo se na području cijelog grada, asfaltirali smo na području svih naših mjesnih odbora, a prioritet su nam bila klizišta koja smo sanirali na 13 lokacija, s time da je sanacija 14-og još u tijeku. Napravili smo posao za koji nam je inače potrebno četiri do pet godina u jednoj godini što je dosta kratak vremenski period. Vrijeme je izazovno obzirom na probleme s izvođačima - radovi su se odvijali u istom vremenu, a problem na koji smo naišli bila je dobava materijala, prvenstveno asfalta, ali drago mi je da smo to uspjeli realizirati, da smo iskoristili europska sredstva, ali i državna obzirom da od 30. lipnja država financira dio započetih radova – objasnio je gradonačelnik Vešligaj i dodao kako će se do kraja godine izvršiti još neki minimalni zahvati.

Sanacija klizišta na području Pregrade, a koji su sufinancirani iz Fonda solidarnosti Europske unije provodi se putem javnog poziva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a koji se odnosi na hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla na području grada Zagreba, Krapinsko - zagorske, Zagrebačke, Sisačko - moslavačke, Karlovačke, Varaždinske, Međimurske, Brodsko - posavske, Koprivničko - križevačke i Bjelovarsko - bilogorske županije, u period od 8. srpnja 2022. do 31. kolovoza 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.425.575 eura od čega je 1.253.098,77 eura sufinancirano iz Fonda solidarnosti Europske unije, a ostatak se sufinancira iz državnog proračuna. Projektom je planirana sanacija klizišta na šest lokacija koja se nalaze na, odnosno uz, nerazvrstane ceste te sanacija 12 dionica nerazvrstanih cesta, kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla i potencijalna daljnja urušavanja te kako bi se zaštitili ljudi, građevine, infrastruktura i okoliš. Izvođači radova su Kuna-gora zanatska zadruga, Colas Hrvatska d.d., Fracasso RI d.o.o. i Fracasso production d.o.o. te Izgradnja Zaprešić d.o.o. Stručni nadzor provodi Kostelgrad-projekt d.o.o.

Dionice

Projekt obuhvaća sanaciju sljedećih klizišta: P-46.2 (Ž2096-Odvojak Omšak), P-39 (Ž2151 - Pregrada Vrhi-Kunagora), V-7.1. (V8 - Odvojak I - Vnučeci - Žnidarci - V1), P-56 (P12, P41 - Odvojak Mrkusi(Fija) - Premrli - spoj Plemenšćina - Pl9, Pl16), B-4.1 (B4 - Odvojak I - Leskovar – Kujač) i Pl-2 (Ž2096 - Golčeci-Leskovari-Cesarci-Tepeši - Pl9) i sanaciju sljedećih dionica nerazvrstanih cesta: Bu-1 (Ž2096 - Bušin Donji-Kusci - L22091), B-3 (B2 - Vuki - Vnuki - Šoštarići - Kunštek - B2), St-7 (St6 - Benci - Vinagorski Vrhi - S13) i dio S-13 (Ž2151 - Križ - Jazbeci - Kostanjšeki), Pl-13 (Ž2096 - Kušari - Sveta Ana - Vrhovci - Prigorje), Pl-11 (Pl13 - Sveta Ana-Križ-Papeži-spoj Kostel Bregi - K2), G-2 (Ž2118 - Vrbanci - Gajšak) i dio C 8 (G8 - Gajšaki - Haramini ), K-2 (D206 - Zad. Dom - Sv. Štefan - Novaki - Plemenšćina), V-7.1 (V8 - Odvojak I - Vnučeci - Žnidarci - L22007) i dio V-7 (L22007 - Mlinari - Lazički - V8), V 30 (V14 - Antonići - Bukovina - Vinagora), St 8 (Ž2117 - Krizmanići - Šimun), Pl 19 (Ž2096 - Toplaki-Klenovšak), Bu 2 (L22091 - Bušin Gornji-Ilići - Bu2.1, Bu2.2).

Krapinsko - zagorska županija

Preko javnog poziva Krapinsko – zagorske županije Grad Pregrada proveo je projekt vraćanja u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza oštećenih u potresu na području Krapinsko - zagorske županije, od 29. listopada 2022. do 31. srpnja 2023. godine.

- Ukupna vrijednost projekta iznosi 635.991,11 eura od čega je 390.616,80 eura sufinancirano iz Fonda solidarnosti Europske unije, a ostatak će se sufinancirati iz državnog proračuna i proračuna Grada Pregrade. Projektom je planirana sanacija klizišta na sedam lokacija koja se nalaze na, odnosno, uz nerazvrstane ceste te sanacija jedne dionice nerazvrstane ceste, kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla i potencijalna daljnja urušavanja te kako bi se zaštitili ljudi, građevine, infrastruktura i okoliš – objasnio je gradonačelnik Vešligaj.

Izvođači radova su Kuna-gora zanatska zadruga, Fracasso RI d.o.o. i Fracasso production d.o.o. te Izgradnja Zaprešić d.o.o. Stručni nadzor provodi Kostelgrad-projekt d.o.o., a projekt obuhvaća sanaciju sljedećih klizišta: S-1 (Ž2151-Sopot-Vrljanščica-Kostel-K8), S-11 S10 - Odvojak Brkić, S-13 Ž2151 - Križ - Jazbeci – Kostanjšeki, V-15.1 (V15.1 - Odvojak I Boršić Slavko - V14), V-14 (L22007 - Gornji Gabrovec - Boršići - S10.2), PI-9 PI13 - Pregrada Vrhi -spoj Plemenšćina D. - Kušari - PI16, P56.1, C-21 (C17 - Hrestaki - Rožmani - Krapinske Toplice) I nerazvrstanu cestu C 22 ( Ž2119 - Golubići - Prcajići - C23).

Plan

- Obzirom da imamo našu mjeru za brdovita područja, trebali bismo raditi na području Mjesnog odbora Cigrovec, a radi se o nekih tristotinjak metara. Zahvate na cestovnoj infrastrukturi smo, većinskim dijelom, za ovu godinu odradili. Ono što nam je preostalo je dio grada gdje su ugroženi i stambeni objekti. Prvenstveno, dokumentacija je spremna za sanaciju prometnice, ali s tom sanacijom ćemo, vjerojatno, dobrim dijelom, stabilizirati tlo da ne bi stvarno došlo do toga da se ljudi moraju seliti. Međutim, tu ovisimo o pomoći države jer mi ta sredstava za sanaciju u proračunu nemamo. Tražit ćemo pomoć od Ministarstva graditeljstva i ministra Bačića. Moram reći, zbog klizišta nam je bila proglašena i prirodna nepogoda u petom mjesecu. Aktivirala su se klizišta na deset novih mjesta, a još toliko ih je postojećih – rekao je Vešligaj, dodajući kako su cijelim ovim projektom sanirani problemi koji su postojali godinama, a neki radovi su odrađeni i preventivno.

- Nastojat ćemo se javljati i dalje na natječaje, ali mislim da se treba pronaći način za interventna sredstva kako bi se što brže pristupilo radovima. Imali smo klizište na kojem nismo imali izbora jer se cesta odronila, alternativnog pristupa nije bilo i to klizište smo sanirali odmah iz vlastitih sredstava. Mi kao jedinica lokalne samouprave teško da to možemo sami stoga treba donijeti odluku kroz nacionalnu politiku. Svakako, izazov je – poručio je za kraj gradonačelnik dodavši kako je u planu realizacija nogostupa Valentinovo – Benkovo za koji je Grad dobio sredstva od ministarstva, a radi se o županijskoj cesti pa će se u ovaj projekt uključiti i ŽUC.