Mnogi običaji, kakve su nekada njegovali naši stari, danas kod mnogih još uvijek izazovu sjetu na neka sasvim drugačija vremena. Neki bi rekli bolja, neki gora. U svakom slučaju, mnoga djeca danas ne znaju kako su se nekada družile njihove bake i djedovi, prabake i pradjedovi, u vremena kada nije bilo televizora, disko klubova, a kamoli mobitela i danas sve popularnih društvenih mreža.

Lupitve i čehatve, kolinja i radovi na polju bili su gotovo društvena događanja; jedina kakva su se mogla organizirati u ona vremena, osim svadbi - prilike za druženja, upoznavanja ljubavi, dobru zabavu.

Upravo jedan od njih, čehanje perja, uprizorila je jučer Udruga Hrvatska žena Oroslavje. Ovo već tradicionalno događanje u organizaciji ove vrijedne udruge, čuvarice zagorske baštine, okupilo je u društvenom domu u Andraševcu preko stotinu sudionika.

-Puno godina njegujemo ovu tradiciju, jer naša se udruga bavi očuvanjem tradicijskih običaja, da ih se ne pozabi i da naša djeca, unuci, znaju kako smo se nekada družili mi, naši roditelji, bake, djedovi. Jako je važno da se ne zaborave stari običaji, radi mladih. Da djeca, budući naraštaji, vide kako smo se nekada družili – kaže predsjednica Udruge Hrvatska žena Oroslavje Štefica Tkalčević.

-Prije nije bilo disoklubova. Svake subote smo se sastajali kod jedne cure i čehali perje. Ali smo zapravo čekale da dođu dečki za ples. Perje se čehalo, onak' usput. Takva su vam bila druženja svake subote. Uvijek kod jedne domaćice u selu. Čehatva je uglavnom bila brzo gotova, a onda ples. To je bio jedan od načina da se mladi upoznaju, to su vam bili izlasci. Nekako mi se čini da su ta vremena sigurno bila ljepša. Danas su svi samo u nekoj žurbi, s mobitelima ili ispred televizora, a prije smo jedva čekali ovakva druženja – dodaje Štefica.

Tajnica Udruge Mirjana Lolić prisjetila se i jedne dogodovštine s čehatve, dok je ona bila dijete. Obzirom da je čehatva po zimi bila glavni društveni događaj, bilo je važno i kakvu će zakusku pripremiti domaćica kod koje se perje čehalo. Najviše se čekala gibanica. – Na čehatvi kod mene doma okupilo se puno žena, a moja je mama spekla gibanicu. Muški su obično kartali, žene čehale perje, a mi deca smo se igrali, razne igre koje su danas zaboravljene. I tak sam ja, u igri, sela na maminu gibanicu koja se nalazila pokrivena s krpom na sanduku s drvima. Uh, kak se mama ljutila – priča nam Mirjana, dodavši i kako se na čehatvama puno mladih upoznalo, zaljubilo. – Sigurna sam da mnogi stariji parovi još i danas upravo po tome pamte neku čehatvu, na kojoj su se upoznali, zaljubili, a onda poslije oženili – dodaje.

No, nisu to bile samo čehatve, već i druga slična događanja tijekom godine, kada su se mnogi poslovi radili zajednički, od radova u polju i slično. Bile su to prilike da se napravi posao, s usput i druži, uz pjesmu, a nerijetko i ples.

FOTOGALERIJU S ČEHANJA PERJA POGLEDAJTE OVDJE

Sva tradicija jednog običaja, koji je bio itekako učestao u mnogim kućama, prikazana je jučer kad su žene prionule čehanju perja. Ovo je događanje okupilo žene ne samo iz Oroslavja, već i iz Bedekovčine, Špičkovine, Krapine i Gornje Stubice. Ovolikom se odazovu, kažu organizatorice, ni same nisu nadale, zbog čega im je izuzetno drago. No, to je samo dokaz da još uvijek postoje oni koji se vesele oživljavanju starinskih običaja i koji drže do toga da se sjećanja na ta vremena prenose na mlađe generacije.

Ipak, perje nije bilo nimalo lako nabaviti. Za to se pobrinula Štefica zajedno sa svojim susjedama. – danas manje-više imate Dormeo jastuke i ovakve i onakve jastuke, a od perja se bježi. A i sve se manje hrane purani, kokice i guske, da bi uopće bilo perja. Koliko se ja sjećam iz djetinjstva, najkvalitetnije perje bilo je guščje. No, sve se to polako zaboravlja, djeca danas niti ne znaju da se nekad spavalo na perju. Mi smo još ta generacija koja je bila mlada u tim godinama kada se to održavalo svake subote – kaže Mirjana.

Na perju više ne spava niti 87 – godišnja Marija iz Oroslavja, najstarija sudionica čehatve, koja kaže kako unatoč svojim godinama, uvijek ima volju za ovakva događanja i za 'iti med mlade'. – A ne, nemam više niti jednog jastuka od perja. Mislim da je i puno zdravije spavati na jastucima vunenima, nego onima od perja. Ali prije nije bilo drugoga rješenja, samo jestuci od perja su postojali – kaže Marija, prisjetivši se čehatvi iz svoje mladosti, zbog čega ju je i ovo događanje toliko, kaže razveselilo. – Meni se ovo jako dopada, ja sam to u djetinjstvu radila! Stare babe nisu išle na čehatve, neg samo mlade puce, za ženiti. Nakon čehanja perja, dopli bi dečki, pa je tu bilo ofiranja. Dečki su si seli med puce, malo ih ščipali i onda popevali s njima. Došli su mužikaši, a onda vužgi ga tancati – prisjeća se Marija.

Nevenka iz Špičkovine nadovezuje se kako čehanje perja nije bilo samo radi zabave, već i vrlo važan zadatak za obaviti preko zime. – Nekad je čehatva bila sastavni dio večeri. Je tu bilo ofiranja, dogovaranja snuboka i zaruka, plesa. Dok nije bilo instrumenata, ljudi su fućkali ili s plehima od lonaca svirali, da bi dobili taktove za polku ili valcer. Bilo je to posebno druženje i veselje. No, na kraju i važan posel za obaviti, jer sve se t pripremalo za mladu koja se ženila – kaže Nevenka, prisjetivši se još jednog vrlo važnog običaja u Zagorju, a kojega je morala poštivati svaka djevojka, odnosno obitelj iz koje se ona udavala. – Svaka je mlada motala imati šest jastuka, tuhu i poplun. Za to je trebalo puno perja načehati, a dogodilo se nekad i da je v jednoj hiži bilo puno puci, pa nisu kroz zimu stigli, onda su žene jedna drugoj posujavale perje, da bi mogle kćer datu zamuža – pojašnjava Nevenka, dodavši kako se rijetki ovakvih običaja prisjećaju, a njeguju ih kroz ovakve manifestacije jedino udruge iz Oroslavja i Bedekovčine.

Ipak, ističe kako je važno da se toga prisjećamo, da ne ode u zaborav. A i ljudi bi se, kaže, trebali malo više družiti, da se ne otuđimo jedni od drugih još više.

Inače, Udruga hrvatska žena Oroslavje prošle je godine proslavila 30. obljetnicu djelovanja, u vrijednom i marljivom čuvanju običaja naših djedova i baka s željom da ih prenose na buduće generacije, zajedno s iskustvima koje su one naslijedile od svojih predaka.

Rad vrijednih članica prepoznat je po raznim provedenim akcijama i manifestacijama na dobrobit svekolike zajednice, na čemu im zahvaljuje i oroslavski gradonačelnik Viktor Šimunić.

– Udruga Hrvatska žena još je jedna vrlo vrijedna udruga iz Oroslavja, koja promiče tradiciju Zagorja i ovoga kraja. Iznimno sam ponosan na ovu udrugu, koja se odaziva na sve kaj trebamo za naš grad i od srca im na tome hvala. Ova čehatva je zaista hvalevrijedna manifestacija, jer smatram da treba čuvati stare običaje da bi mladi mogli vidjeti kaj su sve naši stari delali, kak su živjeli. Bez ovakvih događanja, sve to bude otišlo u zaborav. Zato im hvala kaj čuvaju tradiciju. Želim im puno zdravlja da mogu to činiti i dalje i realizirati ovakva događanja i druge ideje, a Grad Oroslavje će im biti tu kao potpora – rekao je Šimunić.

FOTOGALERIJU S ČEHANJA PERJA POGLEDAJTE OVDJE

Baš prema starinskom običaju, nakon čehanja perja uslijedio je domjenak, a nakon toga zasvirali su i mužikaši. Oni najodvažniji okušali su se i u Plesu srca, a za najbolje parove bile su osigurane i simbolične nagrade. Prije čehanja perja, okupljeni su uživali i u kazališnoj predstavi Amaterske dramske udruge Kaj.