Poznati vinski podrum ili kako ga lokalno stanovništvo već desetljećima zove 'Vinarski podrum' u Svetom Križu Začretju, koji je za vrijeme Domovinskog rata služio i kao sklonište za potrebe tamošnje osnovne škole, počeo se graditi još 1935. godine, no, do Drugog svjetskog rata nije bio do kraja dovršen, niti je služio svojoj svrsi. Nakon rata, kaže nam njegov današnji voditelj Mirko, počelo se razmišljati o njegovoj mogućoj namjeni, a jedna od ideja bila je da se u njemu pokrene proizvodnja bilja i sadnica.

-Ubrzo nakon rata nedovršeni objekt došao je u vlasništvo tadašnjeg Croatiavina te je preinačen u podrum. Djelomično je dovršen tek 1952. godine, a današnji oblik i gabarite dobio je 1956. godine, kada je proširen, dograđen i kada je dobio krov. Kasnije je to preuzeo Vinoprodukt i ovdje se vršila prerada grožđa sve do 1974. godine. Ljudi su ovamo vozili grožđe na otkup iz svih dijelova Hrvatske. Tada je Vinoprodukt postao Badel-Vinoprodukt, zatim Badel, a početkom devedesetih, nakon odvajanja tvrtki, ovaj je podrum u vlasništvu tvrtke Badel 1862. Dakle, od 1974. godine ovdje nema više prerade grožđa, već se od tada ovdje vina samo čuvaju i dozrijevaju – ispričao nam je voditelj podruma.

Ruku na srce, Badel nekad i nije bio poznat po nekim vrhunskim vinima, a njihova su vina, pogotovo osamdesetih, u javnosti često nosila etiketu 'industrijskih' vina, što u to vrijeme i nije bila poželjna etiketa među vinoljupcima. Svjestan je toga i enolog Mladen Forko, današnji rukovoditelj proizvodnje vina u Badel 1862., koji nas je i proveo ovim svetokriškim podrumom. Naime, nekad je fokus tvrtke bio više usmjeren na proizvodnju jakih žestokih pića i octa, a tek posljednjih dvadesetak godina Badel 1862 počeo je više pažnje posvećivati svojim vinima, posebno proizvodnji vrhunskih crnih vina. Ubrzo su zasadili vlastite nove nasade i počeli s proizvodnjom 'elitnih' vina, a ona najbolja među njima odležavaju i dozrijevaju upravo u svetokriškom podrumu.

-Kao što znate, Badel 1862 je kompanija koja se bavi proizvodnjom jakih alkoholnih pića i proizvodnjom vina. Ta dva segmenta proizvodnje su posebno odvojena i svaki je za sebe. U sastavu naše tvrtke nalaze se vinarija u Daruvaru, koja ima 120 hektara vinograda te vinarija u Križevcima koja ima 70 hektara vinograda. Osim te dvije vinarije, imamo i vinariju Benkovac, gdje je  2004. godine zasađeno 100 hektara novih vinograda na položaju u mjestu Korlat. Tamo se pristupilo jednoj novoj tehnologiji sadnje vinograda s melioracijom krša. Dakle, mljeo se kamen i sitno raslinje te se ta neprimjerena i zapuštena površina pretvorila u površinu pogodnu za uzgoj vinove loze. Tamo su zasađene internacionalne sorte, merlot, cabernet i syrah – ispričao nam je Forko.

No, osim tih vinarija koje imaju u svom vlasništvu, neka od svojih najboljih vina Badel 1862 proizvodi i od grožđa s najboljih lokacija na otoku Hvaru.

-Imamo ugovore o dugoročnoj poslovnoj suradnji s vinarijama na otoku Hvaru. Jedna od njih je i Poljoprivredna zadruga Svirče, koja ima osamdeset zadrugara i preko dvjesto kooperanata. To je suradnja gdje naši stručnjaci nadziru sve od berbe, procesa prerade, do finalizacije proizvoda, odnosno, punjenja u boce – rekao nam je Forko. Ono što je nama bilo posebno zanimljivo jest činjenica da upravo najbolja, 'elitna' vrhunska dalmatinska vina i vina iz zadarskog zaleđa s položaja Korlat, dozrijevaju i odležavaju u podrumu u srcu Hrvatskog zagorja, u Svetom Križu Začretju.

 - Za kvalitetno odležavanje i školovanje vina treba biti i kvalitetan podrum, što znači da mora imati potrebna temperaturna obilježja, odnosno, da su oscilacije u temperaturi i količini vlage što manje. To znači da preko ljeta temperatura ne bude iznad 12, 13 stupnjeva, a preko zime da opet ne bude preniska. Ovaj podrum u Svetom Križu Začretju dobrim je dijelom izgrađen pod zemljom i ima idealne uvjete, a naše vinarije koje su u Benkovcu i na Hvaru, gdje se i proizvode ta vrhunska crna vina, nemaju tako dobre uvjete. Znači, primarna prerada i fermentacija događa se u Benkovcu, odnosno na Hvaru, a u veljači ili ožujku, nakon prvog pretoka, mlado vino se transportira autocisternama ovdje u podrum u Sveti Križ Začretje, gdje odležava u inox cisternama, betonskim cisternama ili barrique bačvama – pojasnio nam je Forko.

Iako izvana možda i ne izgleda toliko velik, svetokriški podrum za naše je prilike poprilično impresivno zdanje s impozantnim kapacitetom.

-Ukupni kapacitet ovog podruma u Svetom Križu Začretju je oko milijun litara. Od toga je 500 tisuća litara u betonu, 420 tisuća litara je u inoxu, a negdje oko 80 tisuća litara je u barrique bačvama – kaže Forko te dodaje da su količinski najzastupljenija vina u zagorskom podrumu upravo vina njihovog novog brenda Korlat, sorte merlot, cabernet i syrah, kao i hvarske vinske perjanice Ivan Dolac, Ivan Dolac Barrique te Plavac Mediterano.

 Vrijeme, odnosno, trajanje odležavanja i dozrijevanja vina, dakako, ovisi od vina do vina.

-To ovisi o samom tipu vina i ono što želite postići. Plavci kao što su Ivan Dolac i Mediterano odležavaju minimalno dvije do tri godine, a tako negdje i vina s Korlata, osim jedne selekcije vina s Korlata, koji će upravo kroz desetak dana biti po prvi put predstavljeni javnosti i izaći na tržište pod brendom Korlat Supreme, a koja odležavaju tri do četiri godine, od čega dobar dio u drvenom vinskom suđu. Dakle, svaka sorta za sebe, merlot, cabernet i syrah, izaći će pod nazivom Korlat Supreme, kao nešto drugačije, nešto posebno, nešto probrano, gdje se s boljih položaja Korlata izabralo bolje grožđe s nižim prinosom. Napravila se, znači, selekcija i vino je odležavalo i školovalo se ovdje u Začretju. – kaže Forko te dodaje da je kapacitet od milijun litara u svetokriškom podrumu pun i svake godine se za njega kupuju znatne količine novih drvenih bačvi za odležavanje vina.

Spomenimo na kraju da, osim za dozrijevanje vrhunskih crnih vina, Badel 1862 svetokriški podrum koristi i za odležavanje i čuvanje svojih arhivskih vina.

-Od arhivskih vina koja se ovdje nalaze su Daruvarska graševina iz 1990. godine, Križevačka graševina iz 1990., Dingač iz 1990. te Postup i Dingač iz 1994. godine. Sveukupno, arhiva broji negdje oko 25 tisuća boca. Budućnost i namjena tih vina je da se vidi koliki je potencijal starenja i odležavanja vina u ovako dobrim uvjetima. Ona su i u prodaji, ali arhivska vina se kušaju i piju u nekim posebnim prigodama, uz neko posebno jelo, a bitno je i naglasiti da svaka boca arhivskog vina može biti drugačija upravo zbog tog dugog odležavanja – pojasnio nam je Mladen Forko, šef Badelove proizvodnje vina.