Priprema se podloga za uvođenje državne mirovine za starije od 65 godina, no sami detalji kako će to izgledati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi drži u tajnosti. Javna rasprava o tome predviđena je za kraj godine.

Uglavnom, prema Vladinom planu od 1. siječnja sljedeće godine socijalno ugroženi građani stariji od 65 godina koji nikada nisu radili, a koji najmanje 30 godina žive u Hrvatskoj imali bi pravo na dobivanje državne mirovine u iznosu od 700 kuna. Naravno, ograničeno mirovinskim cenzusom u smislu broja kvadrata životnog prostora i imovine.

U prvi mah, mirovina od 700 kuna za onoga koji nema ništa zvuči dobro. No, s druge strane stariji ljudi koji ni dosad nisu imali ništa, ni imovine ni prihoda, već su bili nekako zbrinuti. Dobivali su socijalnu pomoć od četiristotinjak kuna. Uz to, postoje razne humanitarne udruge, program Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Pomoć u kući starijim osobama koji brinu o osobama starije životne dobi.

Starima se dostavlja hrana na kućni prag, čiste se kuće i posljednjih se godina vidi pomak u brizi za staro stanovništvo. Njega pak i ima najviše. Dakle, ukoliko se uvede državna mirovina od stotinjak eura na mjesec, takvim kategorijama ukinut će se socijalna pomoć. Onda to i dođe na isto.

Ista stvar, drugi naziv

Kako god okrenete, to je pomoć od države, bila ona nazvana državna mirovina ili socijalna pomoć. Socijalnu pomoć u iznosu od 400 kuna u Hrvatskoj već prima oko 55 tisuća starijih osoba. Europsko istraživanje o kvaliteti života koje je proveo UNDP 2008. godine pokazalo je da u Hrvatskoj živi 86 tisuća starijih od 64 godine koji ne primaju mirovinu, a u 95 slučajeva su to žene koje žive na selu u teškim socijalnim uvjetima.

Račanova Vlada također je htjela uvesti nacionalnu mirovinu za starije od 65 godine, a koji su bez imovine i mirovine, ali u proračunu nije bilo dosta novaca. Nema ga ni sada.

Uvođenje državne mirovine sljedeće godine oporba tumači kao dobar trik u predizborno vrijeme. Kao lijepo upakirana socijalna pomoć i 'prodana' pod državnu mirovinu. Inače, minimalna mirovina za 15 godina radnog staža iznosi 855 kuna. Za mirovinu od 700 kuna moramo raditi najmanje 12 godina, a za onu u iznosu od 1.000 kuna 17,5 godina.

Državna mirovina od 700 kuna za one koji nikada nisu radili demotiviralo bi radno stanovništvo, obeshrabrilo poslodavce na plaćanje mirovinskih doprinosa i otežavalo stabilnost mirovinskog stupa, mišljenja su pojedini stručnjaci. Oko 70.000 radnika u Hrvatskoj radi besplatno, a primjer radnica Kamenskog samo je 'najfriškiji'.

Ili jedno ili drugo

Kako gleda na uvođenje državne mirovine i misli li da li je to realno utemeljeno u proračunu, upitali smo predsjednika ŽO HSU-a Krapinsko-zagorske županije Josipa Kovačića.

Predsjednik ŽO HSU-a Krapinsko-zagorske županije Josip Kovačić

- Podržavam uvođenje državne mirovine, ali bi se onda trebale ukinuti socijalna davanja, te bi trebalo provesti jednu ozbiljnu analizu tko ima pravo na državnu mirovinu, a tko nema. Ima slučajeva da su određeni ljudi svoje mirovine prenijeli u vlasništvo svojih poznanika i postali socijalni slučajevi. S druge strane čak imaju imućnu djecu koja bi ih mogla uzdržavati. Ima i slučajeva gdje socijalna pomoć prelazi i 1.000 kuna, jer su tu i dodatne pomoći za njegu treće osobe i slično. Da li je to realno utemeljeno na proračunu, vidjet će se, no ukoliko se ukinu socijalna davanja, to se onda kompenzira - prokomentirao je zagorski predsjednik HSU- a Josip Kovačić.

Naravno, da bi onda trebalo, dodao je, uskladiti i minimalne mirovine koje su sada i u iznosima od petstotinjak kuna koliko iznosi poljoprivredna mirovina, a za koju su poljoprivrednici izdvajali minimalna sredstva.

Vrijeme nije najbolje ali trebamo biti socijalno osjetljivi

Danica Hursa, saborska zastupnica HNS-a podržava državne mirovine ako to znači zbrinjavanje ljudi o kojima se nikada nije vodila briga i koji su bili dosad diskriminirani, a vrijeme je, dodaje, ako se već deklariramo kao socijalno osjetljiva država.

- Ovo vrijeme pred izbore nije najbolje i pozicija i opozicija će i na dobre stvari gledati sa skepsom i 'pucati' iz svih oružja. No, ja sam uvijek za trezveno razmišljanje koje će napraviti korak naprijed, pa tako i u pogledu državnih mirovina - rekla je zastupnica Hursa. Kakva se poruka uvođenjem državnih mirovina šalje umirovljenicima koji su čitav život radili, a naposljetku primaju 'mizeriju' od mirovine? Hursa ističe kako se te dvije kategorije ne mogu uspoređivati.

- Ljudi koji su cijeli svoj životni vijek, preko četrdeset godina radili u jednoj firmi za minimalnu mirovinu samo ocrtava jad i bijedu ove zemlje. To nije za komparirati. Mirovine koje prima većina naših građana nisu dostatne za život, a što je opet odraz cjelokupnog stanja naše države i gospodarstva. Kada je gospodarstvo na koljena ni izdvajanja za mirovinu ne mogu biti veća i na tome je potrebno brzo i učinkovito raditi.Nije se očistilo žito od kukolja, pa onda postoje invalidske, braniteljske, privilegirane mirovine koje dobivaju oni kojih ni ne zaslužuju i predstavljaju ogroman teret za ovu državu. Država sa svojim zakonom nije osigurala da adekvatne mirovine primaju oni koji ih zaslužuju i tu treba napraviti reda - rekla je Hursa.