Prethodni članak
Sljedeći članak

Zagorce muče Dabrovi – rade velike štete

Od Zlatar Bistrice do Podruta i Novog Marofa - građani imaju velikih problema


fotografija je ilustracija

Dabrovi u okolici Novog Marofa stvaraju velike probleme, ruše stabla visoka čak 15 metara, na potocima grade brane i tako uzrokuju poplave i štetu na usjevima. To traje već godinama pa mještani traže da se dabrovi – premjeste, piše HRT.

Od Zlatar Bistrice do Podruta i Novog Marofa - građani imaju velikih problema s dabrovima. Ruše drveće, stvaraju brane na potocima, uništavaju usjeve - i tako već godinama - svjedoči Zdenka Česi iz Podruta.

- Nevjerojatno, ali istinito. Bager preko dana sve očisti, no oni preko noći sve opet nanose, govori Česi iz Podruta.

U Novom Marofu stigli su doslovno do središta grada.

- Kada se dograđivao vrtić, radnici su na gradilištu ostavili letve, a on je to odnosio i ugrađivao u branu, rekao je Siniša Jenkač, gradonačelnik Novog Marofa.

Iako su potkraj devedesetih gotovo izumrli, danas je njihova populacija eksplodirala. Nemaju prirodnog neprijatelja, a i uvjeti su im idealni za razmnožavanje.

- Moraju tražiti životni prostor pa su nastanili sve vodotokove i sve pritoke naših rijeka, naglašava Marijan Grubišić, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije.

- A osim što su krivci za poplavljivanje oranica i njiva, potkopavajući obalu ugrožavaju lokalnu cestu kod Podruta kao i prugu Varaždin Zagreb, izvijestio je Ivica Grudiček, novinar.

Iako se cesta i pruga redovito provjeravaju - mještani strahuju od nesreća.

- Pruga je ugrožena, ali i cesta. Ne daj Bože da se dogodi nesreća, a dabrovima se ne smije ništa, govori Česi.

Svjesni su toga u Novom Marofu pa traže ubrzavanje procedure uklanjanja brana.

- Procedura je, neću reći, komplicirana, ali je dugotrajna jer brana je puno i s tom se problematikom često susrećemo, istaknuo je Jenkač.

Ekolozi, kao i mještani apeliraju da se dabar ne istrebljuje, nego premjesti, no ni to - nije rješenje.

- Nemamo ih gdje izmjestiti jer su svi naši kapaciteti popunjeni. Jedino je rješenje pristupiti gospodarenju kao sa svim gospodarskim vrstama, rekao je Grubišić.

Iako je 2020. izabrano Povjerenstvo koje bi izradilo plan gospodarenja ovim zaštićenim glodavcem, to do danas nije napravljeno.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook