Krapinsko-zagorska županija jedina je hrvatska županija, uz Grad Zagreb, koja je donijela Prometnu strategiju u javnom prijevozu. Riječ je o temeljnom dokumentu koje regulira područje prometa, formalno pravno nije obvezujući, ali je podloga za plansko rješavanja prometne problematike i sva tijela županije, nakon što ga je usvojila Županijska skupština, trebala bi se pridržavati preporuka koje u njoj stoje.

«Naša županija ima izuzetno kompliciranu situaciju što se prometa tiče i uopće nije neobično što smo među prvima donijeli prometnu strategiju», objašnjava Zorko Vidiček, zamjenik županice za gospodarska pitanja. «Moramo planski rješavati sve prometne probleme jer Zagorje nije zatvoreni sustav. Kroz našu županiju odvija se većina međunarodnog prometa, a tu su i dnevne migracije stanovnika koji rade ili se školuju u Zagrebu», dodao je.
Kako stoji u Strategiji, koju je izradio tim stručnjaka iz Instituta prometa i veza (voditelj doc.dr.sc. Vladimir Marić), glavni je cilj smanjiti broj automobila na cesti poboljšanjem javnog prijevoza.

Stanovnici županije sve se više voze osobnim automobilima pa nastaju prometna zagušenja, zagađenje, buka i općenito nepovoljni životni uvjeti. Bolja kvaliteta života i putovanja mogla bi se postići gradnjom novih cesta i poboljšanjem postojećih, ali s obzirom na stanje zagorskih prometnica, jeftinije bi bilo poboljšati javni prijevoz (čak i do 30 puta jeftinije). Svaki će vam vozač reći da bi putovao autobusom ili vlakom kad bi postojale redovne linije i kad bi cijene javnog prijevoza bile niže. Upravo o tome govori strategija. «Idealna bi situacija bila da imamo kombi prijevoznike koji će prevoziti putnike iz manjih sredina do zona koje su rentabilne autobusnim prijevoznicima. Dalje, smatram da bi se autobusima trebali voziti do zone koju pokriva željeznica. Ukoliko se uputimo u Zagreb, prebacujemo se na gradski prijevoz», govori Vidiček i naglašava da je to strategija, da ne postoji još zakonska mogućnost da kombiji dobiju dozvole za redovne linije, a trenutačno se pitanje nerentabilnih linija rješava ukidanjem, što nije dobro i pogađa socijalno najugroženije.

Poražavajuće stanje

Trenutačna situacija, prema studiji, je poražavajuća. Kvaliteta prometnica je loša. Čak 42% županijskih i lokalnih cesta ne zadovoljava minimalne standarde, oko 20% je na granici, a ostakak dobiva prolaznu ocjenu. Rijetke su pješačke staze, biciklističke još rjeđe, nedostaju stajališta za autobuse, a ceste se češto grade bez zadovoljavajućih tehničkih elemenata (preveliki usponi, preoštri zavoji i sl.) Vlakom putuje sve manje ljudi (u protekle 4 godine bilježi se pad broja putnika od 7,4%), što nije ni čudno jer županijom ne prolazi ni jedna magistralna pruga, linija Savski Marof – Kumrovec zatvorena je 2000. godine i trenutačno egzistira autobusnim prijevozom u organizaciji željeznice, pruge su u lošem stanju, velik je broj stajališta pa putovanje od Zagreba do Zaboka, primjerice, traje čak sat vremena.

Autobusne linije nisu usklađene s voznim redom vlakova. Cijene karata za autobus visoke su dijelom zbog previsoke kategorizacije autobusnih kolodvora (visoka cijena peronizacije poskupljuje poslovanje prijevoznika pa time i cijenu karte), dijelom zbog toga što prijevoznici tako nadoknađuju nerentabilne linije. Autotaksi prijevoznici «kradu» putnike tako da polaze 5 minuta prije redovne autobusne linije, događa se da se u jednom kombiju vozi i 10 osoba, a čak i autotaksi ima nelojalnu konkurenciju u obliku kombija koji putnike prevoze «na crno» bez ikakve dozvole.

Subvencioniranje kao izlaz

Zbog svega toga, većina će dnevnih migranata za Zagreb jedva dočekati da može kupiti automobil na kredit, a prometni čepovi i nedostatak parkirnih mjesta tako se sele i na teritorij Grada Zagreba.

Stategija, naravno, pruža samo temeljne pravce i ne propisuje konkretne mjere, ali jedan od često ponavljanih savjeta prometnih stručnjaka jest da se javni prijevoz subvencionira. Trenutačno Krapinsko-zagorska županija ne subvencionira autobusni prijevoz. Postoje tek subvenije za željeznički promet učenicima i radnicima, ali ne na svim linijama. Poštuje se zakonska odredba da je prijevoz učenika osnovnih škola besplatan, ali svaka škola posebno raspisuje natječaj za autobusnog prijevoznika i to rezultura «šarolikim» uvjetima vožnje. Nadalje, među, brojnim preporukama, nalazi se i nužnost povezivanja željezničkog i cestovnog prometa, to jest razvijanje mreže različitih prijevoznih stradstava, po mogućnosti s tarifnim cijenama.

Tarifna unija

Trenutačno se izrađuje idejno rješenje za tarifnu uniju u javnom prijevozu za Grad Zagreb, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju. Potpisan je sporazum prema kojem jedno češko poduzeće, s iskustvom organiziranja tarifnog prijevoza u Pragu, donira izradu studije koja će pokazati što treba napraviti infrastrukrurno i organizacijski da se dvije županije i Zagreb povežu u prometnu cjelinu. «Ukoliko se ostvari tarifna unija», kaže Zorko Vidiček, «tada ćemo po cijeni od 8 ili 10 kuna ići u Zagreb javnim prijevozom i još se po Zagrebu voziti s jedinstvenom kartom. Zagorci će u toj uniji najviše profitirati što se tiče cijene putovanja, a Zagreb će se riješiti prometnih gužvi.»

Ukidanje linija

Autobusni prijevoz u Krapinsko-zagorskoj županiji je najisplativiji pod ugovorom za prijevoz učenika ili radnika. Redovite linije, naročito vikendom nisu rentabilne. Tako je poduzeće «Presečki Grup» predalo zahtjev za ukidanjem čak 29 linija u 16 općina i gradova. Riječ je o linijama koje voze subotom i nedjeljom, a za koje se pokazalo da vikendom imaju samo 4 do 7 putnika na dan. Služba za promet Krapinsko-zagorske županije još nije donijela odluku o tome za koje će linije dozvoliti ukidanje.

Aerodrom

Strategija javnog prijevoza obuhvaća i zračni promet. Prema najavama, izvlašenje vlasnika koji nisu željeli prodati svoje parcele na planiranom mjestu Zagorskog aerodroma u Gubaševom očekuje se najkasnije za 10 dana. Nakon toga izradit će se investicjska studija koja će pokazati koja je veličina zračne luke potrebna Krapinsko-zagorksoj županiji (zračno pristanište za potrebe županije ili alternativa luci Pleso) i koja je isplativost cijelog projekta, za koji zasad postoji lokacijska dozvola i idejni projekt.