Iako je zdravstvenu ispravnost pitke vode u lokalnim vodovodima Krapinsko – zagorska županija stavila na listu svojih javno-zdravstvenih prioriteta još prije sedamnaest godina, kao što smo već pisali u ovom serijalu članaka u kojima se bavimo tom temom, danas još uvijek više od trećine uzoraka vode iz tih vodovoda nije zdravstveno ispravna.

Ruku na srce, pomak je znatan, egzaktan i vidljiv. U početku se testiralo 113 lokalnih vodovoda i preko 90% uzoraka bilo je zdravstveno neispravnih, a broj takvih vodovoda je s godinama opadao jer su se priključivali na javnu vodoopskrbnu mrežu, a isto tako županijski Zavod za javno zdravstvo njihove je upravitelje educirao o načinu obrade vode. Rezultat tog dugog procesa je da se danas testira 40 vodovoda, a među njima je 36% negativnih uzoraka.

Argumenti korisnika lokalnih vodovoda koji ne žele da njihovi lokalni vodovodi uđu u sustav javne vodoopskrbe, dobro su poznati, no kad je u pitanju zdravstvena ispravnost vode, kako su nam rekli, sumnjaju da su rezultati nalaza točni. Ako su i točni, kažu, pitanje je kakvi su kriteriji postavljeni kako bi se neku vodu proglasilo ispravnom za piće, jer, napominju, mnogi od njih cijeli život piju vodu iz svog vodovoda i nikada nisu imali zbog toga nikakvih zdravstvenih poteškoća.

Naravno, i nas je zanimalo kako je moguće da su prema pravilnicima i analizama uzorci vode neispravni, a nemamo podataka o nekoj masovnoj zarazi na području Krapinsko – zagorske županije. Stoga smo odgovor na to i neka druga pitanja potražili u razgovoru sa specijalistom gastroenterologom Opće bolnice Zabok, dr. med. Matijom Mikulcem. S njime smo također razgovarali i o tome koje su najčešće bakterije koje se mogu pronaći u kontaminiranoj vodi na našem području te koji se sve zdravstveni problemi mogu pojaviti kod osoba koje konzumiraju zdravstveno neispravnu vodu, prije svega kad je u pitanju njezina mikrobiološka neispravnost.

-Teoretski, u vodi bi se mogle naći bakterije koje se prenose fekooralnim putem, a do čega dolazi zagađenjem vode fekalijama iz kanalizacije. Tu imamo nekoliko vrsta bakterija Escherichia coli , od kojih je najopasnija enteroinvazivna , koja uzrokuje gastroenteritis (Upala želuca i crijeva praćena povraćanjem, vodenastim proljevom i grčevima u trbuhu, op.a.). No, kad dođe do kontaminacije vode s fekalijama, tad nisu u vodi prisutne samo Escherichiae, nego i sve druge bakterije koje se nalaze u probavnom traktu životinja i ljudi, a njih ima nekoliko poprilično štetnih skupina. No, velim, Escherichiae su najčešće – ispričao nam je dr. Mikulec.

Ipak, kako kaže, kad osoba dođe kod liječnika sa simptomima trovanja vodom, to uglavnom nisu neke teške kliničke slike. – Najčešće su to blage kliničke slike, s mirnim upalnim parametrima, blago povišenim CRP-om. Najčešće su to samolimitirajuće bolesti koje prolaze uz simptomatsku terapiju. Ono na što moramo paziti je to da, ako je u pitanju neka invazivna bakterija, koja nije samo u crijevima, nego prodire u stijenku crijeva i izazove krvarenje iz crijeva ili iz želuca, onda tog pacijenta trebamo hospitalizirati i liječiti – kaže dr. Mikulec.

Sami simptomi kod eventualnog trovanja vodom, odnosno, zaraze određenom bakterijom koja teoretski može kontaminirati vodu, uglavnom su isti, priča dr. Mikulec. – Simptomi su povraćanje, proljev i povišena tjelesna temperatura. No, ako čovjek krvari i ako ima izrazito visoke temperature i ako je hipotenzivan, to znači da već dolazi do trovanja krvi, onda se to liječi na infektivnim odjelima. Mi ovdje u Zaboku najčešće upućujemo takve pacijente na Zvijezdu, odnosno u Kliniku za infektivne bolesti u Zagrebu -pojasni oje.

Jedno od pitanja koje smo postavili dr. Mikulcu bilo je i to što se događa s organizmom, odnosno, s ljudskim tijelom ako osoba dugi niz godina pije vodu koja je konstantno ili povremeno kontaminirana nekom od spomenutih vrsta bakterija. – A gledajte, to ovisi. Recimo, Indijci piju neispravnu vodu svaki dan. I oni su postali otporni na to. A turisti koju dođu u Indiju i piju tu vodu dobe proljev u roku tri dana. Indijci imaju toleranciju na to. Dakle, organizam razvije toleranciju na neispravnu vodu, osim ukoliko je riječ o bakterijama koje su razvile rezistenciju. Naime, nije rijetkost u današnjem, modernom svijetu, u kojem se konzumira i koristi velik broj antibiotika, da se stvore podvrste opasnih bakterija koje izazivaju krvave proljeve i sepse. Tako da, što se tiče dugoročnog zagađenja vode, daleko je opasnije industrijsko zagađenje vode, na primjer, raznim metalima, nego što je zagađenje iz fekalija – napominje dr. Mikulec, ali i dodaje kako u Zagorju, barem što se tiče njegovog osobnog liječničkog iskustva, trovanjem vodom je uistinu rijetkost, a kad bi se i dogodilo, to uglavnom nisu trovanja s teškim simptomima.

-Ako kod nas u hitni prijem dođu ljudi s trovanjem vodom ili hranom, to su uglavnom nekakvi blagi simptomi. Naravno, čovjeku nije ugodno povraćati, imati proljev, no to ipak nisu teške kliničke slike. Što se mene osobno tiče, u Općoj bolnici Zabok nisam imao slučaj da mi je došao pacijent za kojeg sam utvrdio da se radi o zarazi neispravnom vodom. Uglavnom su to bila trovanja hranom iz restorana – rekao nam je dr. Matija Mikulec.  

Ovaj tekst je objavljen u okviru programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.