Prethodni članak
Sljedeći članak

Zagorski pčelari: 'Bojimo se da zbog birokracije opasna bolest ne prouzroči pomor naših pčela'

Novi Zakon o zdravlju životinja poništio je dosadašnje pravilnike po kojima su, u slučaju bolesti pčela, postupali nadležni veterinari. Novi pravilnici još nisu doneseni, bolest je prisutna, a inspekcije nema


Uz brojne vremenske nepogode koje uzrokuju lošu ispašu, a samim time i slab prinos meda, pčelari se nerijetko bore i s raznim bolestima koje napadaju pčelinje zajednice. Jedna od tih bolesti je i američka gnjiloća, koja, ukoliko se ne suzbije na vrijeme, uzrokuje brzo širenje i pomor pčelinjih zajednica.

Birokratske zavrzlame

O toj problematici govorio nam je poznati stubički pčelar Božidar Ladišić iz Hižakovca, koji se pčelarenjem bavi 18 godina i kroz svoj OPG prodaje razne pčelinje proizvode. – Američka gnjiloća pojavila se prošle godine u Svetom Mateju i zahvatila je područje Laza i vrh Sljemena. To je uz europsku gnjiloću najteža bolest kod pčela, ne može se liječiti, već se zaražene košnice spaljuju i tako se zaustavlja širenje bolesti. To je zapravo bolest legla. U leglu se vidi uvučeni poklopac, u kojem se, kad se otvori, nalazi želatina i ima miris po truleži, to je znak američke gnjiloće – pojasnio nam je stubički pčelar.

Kaže kako je svaki pčelar dužan prijaviti bilo kakve znakove te bolesti, kako bi se ona na vrijeme suzbila i ne bi se proširila na druge košnice, jer ono što je zabrinjavajuće jest da bolest izaziva pomor pčelinjih zajednica. – Ono što mene kao pčelara, i druge kolege pčelare brine, jesu birokratske zavrzlame zbog kojih veterinari još nisu napravili kontrolu košnica u okolo tri kilometra od područja gdje je bolest registrirana. I pitanje je kada će se to riješiti. Sezona dolazi i brine nas da se bolest ne pojavi kod nas, zato što na vrijeme nije bila spriječena – pojasnio je svoju zabrinutost Ladišić.

Neregistrirane košnice

Osim same bolesti, koja može biti izuzetno opasna za pčelinje zajednice, no ukoliko se na vrijeme detektira može se spriječiti njezino širenje, jest činjenica da mnogi posjednici nemaju registrirane košnice. – I tu u našem krugu ima dosta neprijavljenih pčelara, a po zakonu o držanju domaćih životinja, u koje spadaju i pčele, svaki vlasnik, bez obzira da li imao OPG ili samo jednu košnicu za vlastite potrebe, košnicu treba i registrirati – kaže Ladišić. Potvrdio nam je to i predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet. – Svi posjednici imaju zakonsku obvezu prijaviti svoje košnice u evidenciju pčelara i pčelinjaka. Na sumnju pojave bolesti, pčelar je dužan prijaviti bolest najbližoj veterinarskoj stanici. Nažalost, veći broj pčelara ne prepozna ovu bolest na vrijeme ili ju pokušava neuspješno riješiti sam ili ju zataškati – rekao je Kocet.

Dodao je i kako nažalost država više ne financira proljetni pregled pčelinjih zajednica, što bi moglo pripomoći u suzbijanju početne faze. - Do sada je država obeštetila pčelara koji je na vrijeme prijavio sumnju u ranoj fazi razvoja bolesti. Ovoga trenutka je problem što se zakonska procedura izmijenila i neke stvari u tom dijelu nisu jasno regulirane – rekao je Kocet. Razna tumačenja zakona i birokratski problemi, a osobito neodgovorni pčelari koji, iako su dužni, nisu prijavili svoje košnice, mogu rezultirati širenjem bolesti, i to je ono što, upravo pred sezonu, brine pčelare. – Problem je to ne samo za nas tu, nego i za seleće pčelare, koji mogu pokupiti bolest i prenijeti je na neka druga područaja. To je začarani krug koji se nekom regulativom mora riješiti, jer s tom bolesti treba biti oprezan – zabrinut je naš stubički pčelar.

Američka gnjiloća

Dr. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu kaže kako je američka gnjiloća bolest koju uzrokuje bakterija. Kaže kako liječenja nema te da se nakon stručnog pregleda i potvrđivanja klinički vidljive bolesti pristupa radikalnom postupku sanacije spaljivanjem zaraženog legla. – Naravno, iznimno je važno provesti završnu dezinfekciju opreme, pčelarskog pribora i alata te samog pčelinjaka – napominje dr. Tlak Gajger. Istaknula je kako se bolest pojavljuje na cijelom teritoriju Hrvatske te da se radi o opasnoj zaraznoj bolesti, zbog čega se već prva sumnja na bolest treba prijaviti veterinaru, koji obavlja pregled i uzima uzorke promijenjenog legla za laboratorijsku dijagnostiku nužnu na potvrdu bolesti.

Što se tiče važećih zakona, Tlak Gajger kaže kako od početka ove godine vrijedi novi Zakon o zdravlju životinja, kojim su postali ništavni mnogi pravilnici, a među njima i onaj o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti. – Tim su pravilnikom bile propisane mjere suzbijanja na zaraženom pčelinjaku, kao i zaštićenom području tri kilometra okolo. Odštete za sanirane pčelinje zajednice jesu bile isplaćivane, no nakon odluke posebnog povjerenstva Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, kao i zadovoljavanja niza kriterija vezanih uz provođenje dobre pčelarske prakse i starosti procesa laboratorijski potvrđene bolesti – rekla je, dodavši kako vjeruje da je zakonodavac u narednom razdoblju voditi računa da se pripreme novi podzakonski akti u svrhu održavanja zdravlja i dobrobiti pčela.

Pregled košnica

Dotle se veterinari i dalje na terenu bore s problematikom kako pregledati sve košnice u krugu od tri kilometra, pa i one koje si neregistrirane, čak i ako znaju da postoje. Jer, što znači pregled samo registriranih košnica, kad se u onim neregistriranima potencijalno može skrivati bolest. Dr. vet. med. Tihomir Petriško iz ZAG – VET veterinarske stanice kaže kako je američka gnjiloća dijagnosticirana u Svetom Mateju, lani u studenome. Pregled košnica u krugu od tri kilometra tada zbog zime nije bio moguć te bi se to trebalo obaviti sada, a kako bi to uopće bilo moguće, za to je potrebno idealno vrijeme; bez kiše, bez zime, ali ne i u vrijeme najjače ispaše. – Obzirom da ćemo postupati po rješenju veterinarske inspekcije koji je izdano još lani, dok su vrijedili stari pravilnici koji su sada mijenjani nakon novog Zakona, tako ću i ja odraditi kontrolu košnica. Znači, u krugu od 3 kilometra od zabilježenog žarišta. Ako se u tom krugu detektira bolest u još kojem leglu, to ću prijaviti veterinarskoj inspekciji. No, kako će se tada postupati, to još ne znamo. Čekamo novi pravilnik koji bi trebao izaći tijekom lipnja – rekao je Petriško.

Pojasnio je i kako je prema starim pravilnicima vrijedilo pravilo da se pregledavaju košnice unutar 3 kilometra od žarišta i tu je inspekciju financiralo Ministarstvo poljoprivrede, a ukoliko bi došlo do postupka suzbijanja bolesti, odnosno paljenja zaraženih košnica, tada bi to vlasnicima pčelinjaka također nadoknađivalo Ministarstvo. - Problem su i vlasnici koji nemaju registrirane košnice, zbog čega se događa na mnoge košnice ne pregledamo, jer ih nemamo prijavljene, a mogle bi biti izvor zaraze – kaže dr. Petriško. Hoće li se uvesti kažnjavanje onih koji ne prijave držanje košnica i kakva će biti pravila po novome zakonu i pravilnicima, još se ne zna. Na pčelarima je da čekaju i nadaju se da se bolest nije i neće proširiti, a sezona samo što nije krenula.

 

 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook