Izostanak oborina i ekstremne vrućine uzrok su jedne od najvećih suša u Europi u posljednjih 500 godina, govore stručnjaci. Prema podacima Europske komisije sušom je ugroženo gotovo pola kontinenta, a stanje je alarmantno već na 17 posto površine. Rizik od suše posebno je povećan u brojnim europskim zemljama, a zbog smanjene količine vode najveći su poremećaji u energetskom sektoru, transportu i poljoprivredi. Presušuju bunari, korita potoka i rijeka, pada razina podvodnih voda, što utječe na dostupnost pitke vode, a utjecaj koji suša ima na život životinja i biljaka te šteta koja je zbog suše nastala nemjerljiva je. Nedostatak padalina i toplinski valovi imali su ekstreman utjecaj, osobito na ratarstvo i u Hrvatskoj. Najviše su pogođeni kukuruz, soja i suncokret, na čiji je urod suša itekako negativno utjecala. Nažalost, prema predviđanjima, i idući će mjeseci biti topliji i sušniji nego inače.

Najveća šteta kod ratarskih kultura

Zagorske smo poljoprivrednike upitali koliko je suša pogodila njihove usjeve i nasade, ali i koja je uopće budućnost bavljenja poljoprivredom ukoliko se ovakve vremenske nepogode, na koje ne možemo utjecati, nastave. Kao što smo već istaknuli, najviše su stradale žitarice. Obiteljsko – poljoprivredno gospodarstvo Mario Mladić iz Zlatara zbog toga će ove godine imati oko 30 do 50 posto manje prinosa. OPG je to koji je već dugi niz godina bavi uzgojem osamdesetak muznih krava i proizvodnjom mlijeka, a za prehranu krava uzgajaju kukuruz, pšenicu, sijeno, ljulj i silažu. Ovakav period bez kiše ne pamte unatrag puno godina.

– Proljeće je bilo dosta mokro, zbog čega nismo mogli sijati. A onda se zemlja jako zasušila i kiše nije bilo cijelo ljeto. Zapravo zavisi od oranice do oranice, obzirom da obrađujemo oko 200 hektara zemlje, ali raštrkano na 300 oranica u krugu od 10 kilometara. Najviše je štete na kukuruzu. I pšenica je dala manje, jer nije bilo kiše kad se zrno trebalo nalijevati, a i sve drugo nema mase, manji su prinosi – pojasnio je Željko Mladić. Rekao je kako se ipak nada da zasada hranu za životinje neće trebati kupovati, jer je posijano više nego što su potrebe. No, ako krenu u proširenje farme, što je plan, bit će problem s hranom za životinje. – Kad bi morali kupovati, to bi bilo neisplativo. Sijena nema ispod kunu i pol po kilogramu, a kukuruz je na veliko 2.56 kuna po kilogramu – rekao je Mladić, istaknuvši kako bi i Krapinsko – zagorska županija zbog posljedica suše trebala proglasiti elementarnu nepogodu.

Rekao je i kako ne zna na koji će se način poljoprivrednici snalaziti, jer je nemoguće ulagati u bilo kakav sustav navodnjavanja, obzirom da gotovo svi poljoprivrednici u Zagorju obrađuju površine na način na rade na puno malih parcela.

Ove godine 40 posto krastavaca manje

Velike je probleme suša nanijela povrtnim nasadima. – Nadali smo se da nebude tolika suša, ali evo, ovi ekstremni uvjeti odnijeli su nam veliki dio prinosa – kaže Josip Grden iz OPG – a u Donjoj Stubici, koji u najvećoj mjeri sadi krastavce, koje kao kooperanti plasiraju u Podravku. Osim toga, svoje proizvode prodaju i na kućnom pragu te na sajmu.

 – Ove godine brali smo 40 posto manje nego lani, ali s time moramo biti zadovoljni, u šestom mjesecu mislili smo da nebude ničega. Velika šteta je i na papriki. Morali smo zalijevati, druge nije bilo, ali onda se tu javlja problem s vodom. Sve je presušilo. Trebaju nam snjegovi i zime da se zemlja natopi, a toga posljednjih godina nema. Vrijeme se okrenulo, ali bez navodnjavanja neće se moći ubuduće. Planiramo bušiti probni zdenac da vidimo hoće li to biti dobra opcija, jer investicija je velika – kaže Grden.

Totalna šteta; što nije dokrajčila tuča, to je suša

Na OPG – u Poznanovcu nažalost nisu bili čak ni te sreće da imaju barem nešto prinosa, osim za vlastite potrebe. Katarina Ptičar Mikić iz OPG – a koji se bavi uzgojem povrća i cvijeća kaže kako je nakon tuče koja je uništila gotovo sve, suša 'dotukla' nasade. OPG je to koji osim cvijeća, uzgaja krastavce, papriku, patliđane i feferone. – O prinosima ove godine ni ne možemo govoriti. Inače imamo oko 5 tona, a ove godine to neće biti gotovo ništa, nešto malo za vlastite potrebe. Jer plodovi gdje ih i ima su mali i smežurani, nisu za daljnju preradi ni prodaju – kaže Katarina. Ovu godinu će, kaže, biti jako teško financijski izvući. – Ako bude pozitivna nula, bit će dobro – dodala je. Kaže i kako se kod njih radi o uzgoju na otvorenom, stoga ovakve vremenske nepogode itekako utječu na nasade. Imaju i sakupljalište vode za navodnjavanje. - Bez toga ne bi bilo ama baš ništa, jer bez navodnjavanja ne možemo očekivati nikakav urod. Zbog ovakvih nepogoda neki su poljoprivrednici već odustali, a i mnogi će odustati od bavljenja poljoprivrednim uzgojem. Da bi opstali i da bi to imali smisla, jedinice lokalne samouprave i Županija trebali bi davati poticaje za sustave navodnjavanja. I treba ponovo uvesti obranu od tuče – pojasnila je Ptičar Mikić, a rekla je i kako zbog suše treba proglasiti elementarnu nepogodu. Što se tiče njihovog OPG – a, kaže, još će se boriti. – Od proljeća, u manjim nasadima i količinama. uzgajat ćemo samo cvijeće u plastenicima, gdje su još donekle uvjeti koje možemo kontrolirati – zaključila je.

Prepolovljen urod voćaka

Ništa manje štete ne osjećaju ni voćari. Na OPG – u Žabec, koji se već na desetke godina bavi uzgojem voća i pravljenjem prerađevina od voća i zimnice, urod će ove godine, kažu, biti prepolovljen. – Jabuke su skroz sitne i otpadaju, a kruške isto tako. Sve kaj je rodilo do sredine srpnja bilo je dobro, a sve ovo poslije je pečeno i posušeno – ispričala nam je Davorka Žabec, čija je proizvodnja OPG – a usko vezana uz Seosko domaćinstvo Lojzekova hiža u Gusakovcu u Gornjoj Stubici, koje svojim gostima nudi domaći sok od jabuke, ali i domaću zimnicu, pekmeze i slično koje Davorka sa svojom obitelji proizvede.

Zalijevanje i navodnjavanje nije dolazilo u obzir. – Na brdu smo i na možemo zalijevati, a i voda je preskupa da bismo je toliko trošili na zalijevanje. Najveći problem je to što je zapravo pitanje što će s tim voćkama biti u proljeće, jer se puno stabala posušilo, pogotovo mlada stabla koja smo zasadili prošle i ove godine – ispričala je Davorka.

Manje mošta

Iako neće toliko utjecati na kvalitetu, suša će utjecati na količinu mošta koju će ove godine dobiti zagorski vinari i vinogradari. Marijan Darko Glavač iz Oroslavja vinograd obrađuje na Kapelščaku u Stubičkim Toplicama. Kaže kako se sjeća sušnih godina 2003, 2012. i 2014., no ova je izrazito ekstremna. – Moj je vinograd na specifičnom mjestu na južnoj dispoziciji, nije jako strm i ono što je važno jest da je zemlja 'teška', nije pjeskovita, pa više zadržava vlagu. No, kad su ovakve suše, vidi se to na bobicama grožđa, manje su i ima više suhih. Tako da će se manji urod svugdje osjetiti. Kvaliteta će biti dobra i veći sladori, ali mislim da ne postoji vinar u Zagorju koji ove godine ne bude manje bral nego prijašnjih godina – kaže Glavač.

Dodao je i kako je on dio svog trsja, onaj gornji, zalijevao, i to osobito mlade trsove. – Mnogi, pa tako i ja, podsađuju vinograde i upravo su to mladi trsovi najosjetljiviji. Suša se najmanje osjeti na staroj lozi koja je dobro ukorijenjena pa joj toliko ne škodi. Itekako se vidi da zalijevanje ima učinka, tako da mislim da ćemo ubuduće svi, koji će se željeti baviti vinogradarstvom te imati za to volje, vremena, a i novaca, morati imati neki sustav navodnjavanja, cisterne, razni sustavi skupljanja kišnice i slično – zaključio je ovaj vinogradar, čija su vina često među najnagrađivanijima na raznim ocjenjivanjima.