U ovom nastavku serijala tekstova o rastućem broju samoubojstava na području Krapinsko – zagorske županije, koja je po toj crnoj brojci već godinama u samom vrhu u Republici Hrvatskoj, odgovore na pitanja zašto ogromnu većinu samoubojstava u Zagorju počine muškarci, i to uglavnom oni starije životne dobi, potražili smo kod dr. Vladimira Gašpara, specijalista psihijatra Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije.

Dr. Gašpar radi u Zagorju kao psihijatar već deset godina i jedini je psihijatar zaposlen u zagorskom Domu zdravlja, a na samom početku razgovora o velikom broju muškaraca koji si u Zagorju oduzimaju život, najprije se dotakao se hrvatskih branitelja, za čije mentalno zdravlje dr. Gašpar vrlo aktivno i brižno skrbi.  - Bilo bi zanimljivo kad bismo znali koliko je među njima hrvatskih branitelja, budući da ja osobno znam za njih nekoliko koji su ove godine, nažalost, počinili suicid. Jer ta populacija, mislim općenito ratni veterani, imaju veći postotak suicida, što pokazuju i američka istraživanja o njihovim ratnim veteranima – rekao je dr. Gašpar.

Kad je u pitanju ostala populacija, dr. Gašpar kaže da je jedan od velikih problema usamljenost koja nerijetko vodi u depresiju.

- Iskreno, ne znam kako je u drugim dijelovima Hrvatske, ali ovdje u Zagorju ima dosta i samačkih domaćinstava, a to povećava razinu depresije. Ja imam popriličan broj pacijenata koji boluju od depresije i kojima je jedan od glavnih problema samoća. Meni dolazi dnevno od dvadeset do trideset pacijenata, neki naravno dolaze tijekom godine više puta, ali sigurno da je riječ o nekoliko tisuća pacijenata koji me posjete godišnje i gotovo dvije trećine njih se bori s depresivnošću. Doduše, nije kod svih njih riječ o čistoj depresiji, ali imaju barem neke blage njene simptome. Inače, u ovakve ambulante uglavnom dolaze pacijenti s anksioznošću i depresivnošću jer oni s težim psihijatrijskim poremećajima se primarno liječe u bolnicama i onda kod mene dolaze na kontrolu. A primarno, ponavljam, ovdje dolaze pacijenti zbog depresivnosti, anksioznosti i alkoholizma – ispričao nam je dr. Gašpar.

No, kad su samoubojstva u pitanju, dr. Gašpar kaže kako depresija nije isključivi uzrok samoubojstava. – Imate ljudi koji nisu bili depresivni, niti su ikome govorili da imaju nekih problema u životu. Svi misle da je kod nekog sve divno i krasno i onda jednog dana samo čuju da je taj netko počinio suicid. Znači, imate I druge razloge osim depresije. Na primjer, imate ljude koji su emotivno nestabilni. Pa im se dogodi neki stres u životu s kojim se oni ne znaju nositi i onda počine samoubojstvo. Nekad se krene u pokušaj samoubojstva, koji je više poziv za pomoć, ali, nažalost, taj pokušaj koji je prvenstveno trebao biti pokušaj, završi ‘uspješno’. Ima, dakle, i takvih situacija gdje taj pokušaj samoubojstva nije bio pravi pokušaj samoubojstva, ali nešto pođe po zlu ili, kako bismo rekli, ‘omakne se’ i završi smrću – pojašnjava nam dr. Gašpar.

Za činjenicu da su u Zagorju od svih samoubojstava ove godine više od 85 % počinili muškarci, dr. Gašpar kaže da bi se ona mogla objasniti i time da žene češće rade pokušaje samoubojstva, koji su zapravo ‘pozivi u pomoć’, dok muškarci češće, kada se odluče na taj grozan čin, to i naprave. S druge strane, kaže, žene se lakše otvaraju i povjeravaju bližnjima, dok muškarci to rade u znatno manjoj mjeri. – Nažalost, u većini kultura, pa tako i u našoj, pokazivanje emocija se još uvijek smatra znakom slabosti. To je neka stara tradicija zbog koje se mnogi muškarci trude svoje emocije zadržati u sebi. I to je jedna od stvari koju najčešće govorim svojim pacijentima, da je najgora stvar koju mogu raditi ‘skupljanje u sebi’. Jer sve što skupljate u sebi će jednom izaći ovako ili onako - upozorava dr. Gašpar.

Nadalje, prema policijskoj statistici, najveći broj samoubojstava počine muškarci starije životne dobi, a dr. Gašpar kaže kako smatra da je tome  također najčešći uzrok usamljenost. – Imam dosta starijih pacijenata koji su ostali sami. Kad jedan od partnera umre, onaj koji ostane sam vrlo često razvije depresivne simptome. Pogotovo ovdje kod nas u Zagorju gdje imate situaciju da imamo sela koja su dosta udaljena od naših zagorskih urbanih centara, a prometna povezanost je nikakva kad je u pitanju javni prijevoz. I ako su stari i sami, a ne voze automobil, dok su se istovremeno ta njihova sela ispraznila, mladi su odselili ili u Zagreb, ili u inozemstvo, oni se nemaju s kime družiti. Ako im je preminuo supružnik, ako su preminuli ljudi njihove generacije, oni ostaju izolirani, usamljeni I, ponavljam, često razvijaju depresivne simptome – pojasnio nam je dr. Gašpar.

Što možemo učiniti da se ovakve crne brojke u Zagorju spriječe ili barem znatno smanje, tko bi se sve trebao uključiti u to, te kako utjecati na muškarce da počnu više voditi računa o svom mentalnom zdravlju, bit će također tema ovog našeg serijala.

U svakom slučaju, ono što je najbitnije, jest da osobe s depresivnim simptomima pod hitno potraže pomoć. Ukoliko trebate psihološku pomoć ili znate nekog tko bi je trebao, ovo su kontakti psiholoških ambulanti Doma zdravlja KZŽ na koje se možete javiti:

Ambulanta Krapina: [email protected], 049 301 810

Ambulanta Oroslavje: [email protected], 049 301 808

Ambulanta Bedekovčina: [email protected], 049 301 809

Naravno, osim kod psihološke službe Doma zdravlja KZŽ i psihijatra Doma zdravlja KZŽ, savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta.

U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć: Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01 2376 335 (radi od 0 do 24 sata), Plavi telefon: 01/4833888 ([email protected]), Psihološki centar TESA: 01/4828888 ([email protected]).

Također, ne treba zaboraviti ni na liječnike specijaliste obiteljske medicine, kojima se građani također mogu obratiti za pomoć, a u onim najosjetljivijim i najkritičnijim situacijama, uvijek je najbolje pozvati Hitnu medicinsku službu na broj 194.

Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.