Već godinama je na snazi Zakon o elektroničkim komunikacijama prema kojem, između ostalog, Hrvatski telekom mora plaćati fizičkim i pravnim osobama, općinama, gradovima, ali i Republici Hrvatskoj, tzv. 'pravo puta'. Riječ je o godišnjoj naknadi koju Hrvatski telekom, kao vlasnik komunikacijske infrastrukture, treba plaćati vlasnicima zemljišta, odnosno putova i cesta kojima prolazi njihova infrastruktura, a iznos ovisi, dakako, o kilometrima puta kojeg HT na području pojedinog grada ili općine koristi. Upravo je rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama bila jedna od posljednjih na dnevnom redu Hrvatskog sabora prije ovoljetne stanke, ali, iako se o ovoj temi povela burna rasprava tijekom koje je oporba optužila vladajuće da pogoduju Hrvatskom Telekomu na štetu općina i gradova, čitava priča i nije podigla previše pažnje u javnosti.

Problem vlasništva
Osnovni problem oko nezadovoljstva gradova i općina, ali i većine oporbenih zastupnika, prije svega SDP-ovog Marka Vešligaja te MOST-ovog Nikole Grmoje, je taj što je Vlada iz konačnog prijedloga Zakona kojeg je dala u saborsku proceduru izbacila pojam 'upravitelj nekretnine'. Taj pojam, naime, poprilično mijenja čitavu priču oko ovih naknada koje HT treba plaćati, pogotovo kad su u pitanju općine i gradovi i to iz razloga što mnoge nerazvrstane ceste kojima gradovi i općine upravljaju i koje održavaju, nemaju riješeno vlasničko pitanje, odnosno, stvarni vlasnik se ili ne zna ili se zna pa još uvijek nije unesen u zemljišne knjige. Da pojednostavimo, HT će platiti gradu ili općini naknadu tek kad im grad ili općina pokaže vlasnički list na kojem piše da su oni vlasnici ceste ili puta. No, na nedavnoj javnoj raspravi je bio prijedlog izmjena i dopuna tog zakona i prema njemu bi općina, grad ili država mogla ostvariti pravo na naknadu i kao 'upravitelj puta', bez obzira što nisu upisani kao vlasnici ceste.

Aktivni Vešligaj
Kako su postupci za dokazivanje vlasništva nad cestama izrazito dugotrajni i skupi, oporba je amandmanima pokušala vratiti pojam 'upravitelj nekretnina' u ovaj Zakon, a jedan od najaktivnijih bio je pregradski gradonačelnik i saborski zastupnik Marko Vešligaj. -Nema niti jedne prepreke da se ovaj amandman ubaci u konačan prijedlog zakona. Opće dobro nije vlasništvo, opće dobro ne ulazi u vlasnički režim, dakle, ovaj amandman je usklađen sa svim zakonima. Sa Zakonom o vlasništvu, sa Zakonom o zemljišnim knjigama i sa Zakonom o uređivanju imovinsko-pravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina. Jedini razlog zbog kojeg odbijate ovaj amandman je pogodovanje društvu Hrvatski telekom, na uštrb jedinica lokalne i regionalne samouprave i Republike Hrvatske. Ovim izmjenama i dopunama Zakona izbit ćete lokalnoj i regionalnoj samoupravi i Republici Hrvatskoj milijune kuna iz proračuna i žao mi je, a volio bih da se varam, što će i kolege s ove 'druge strane' (saborska većina HDZ-a i partnera, op.a.), koji neki jesu načelnici i gradonačelnici, neki su to bili, izbiti upravo lijepa sredstva jedinicama lokalne samouprave kojima su se mogle napraviti škole, vrtići, komunalna infrastruktura, potpomoći civilno društvo ili stipendirati učenike ili studente – rekao je Vešligaj prilikom rasprave u Hrvatskom saboru.

Oštar Grmoja
Poprilično oštar bio je i Mostovac Nikola Grmoja. -Onaj zakon koji je bio u e-savjetovanju nije isti onaj zakon koji smo mi ovdje danas dobili i o kojem raspravljamo. Imali smo u savjetovanju pojam upravitelja nekretnine. Bila je primjedba sa strane HT-a i Hrvatske gospodarske komore, Ministarstvo je odbacilo tu primjedbu da bi pred nas došao Zakon u kojem tog pojma nema. Amandmanima Mosta bi se trebalo omogućiti jedinicama lokalne samouprave da ostvare naknadu kako se ne bi i dalje izvlačio novac iz Hrvatske, kako HT ne bi izbjegavao plaćati općinama i gradovima naknade i kako ne bi gospodin Tomašković i ostala ekipa iz uprave Hrvatskoga telekoma ostvarivala bonuse na to izvlačenje novca iz Hrvatske od strane općina i gradova, u konačnici od naših građana – 'grmio' je Grmoja, ali uzalud, obzirom da oporbeni amandmani nisu prihvaćeni.

Nisu znali?
No, bez obzira na sve do sad rečeno, postoji još jedan drugi problem. Kako smo se uvjerili kontaktirajući gradonačelnike i načelnike zagorskih gradova i općina, neki od njih do nedavno nisu ni znali da imaju pravo na naknadu od Hrvatskog Telekoma. Njihova neslužbena objašnjenja su kako se taj podatak 'skrivao' od javnosti, što baš i nismo uspjeli razumjeti. Apsolutno je opravdano, razumljivo i jasno da gradonačelnik ili načelnik jednog grada ili općine uistinu ne može i ne stiže pročitati i detaljno proučavati svaki broj Narodnih novina, i detaljno 'pročešljati' sve zakone, zakonske odredbe i propise, ali ipak brojni administrativni činovnici, pravnici, pročelnici i ostale službe u našim jedinicama lokalne samouprave to su svakako trebali. Tako da pitanje iz naslova ovog teksta ostaje i dalje. No, kako ona 'bolje ikad, nego ikad' uistinu stoji, raduje i ulijeva nadu podatak da je većina općina i gradova koji do sad nisu primali naknadu od HT-a, ove godine pokrenula potrebne upravne postupke, a ima i onih koji su već primili i uplate od HT-a. Nadamo se da je naknada HT-a jedino pravo i jedina mogućnost punjena proračuna koju neki naši gradovi i općine nisu proteklih godina ostvarivali, iako su mogli.

Na naš upit o ovoj temi stigao je i odgovor Hrvatskog telekoma

HT: 'Uredno plaćamo svoje
obveze, a stavljeni smo u
diskriminirajuću poziciju'

Iz Hrvatskog Telekoma odgovorili su nam kako gradovi i općine trebaju prvo legalizirati svoje nekretnine. -Hrvatski Telekom isplaćuje naknade svim općinama i gradovima, ne samo na području Krapinsko-zagorske županije, nego i na području cijele RH. HT, naime, uredno izvršava sve svoje obveze i plaća pravo puta za sve legalizirane nekretnine. U potpunosti poštujemo sve zakonske propise, a na strani je vlasnika nekretnina, uključujući i jedinica lokalne samouprave, da legaliziraju svoje nekretnine kako bi stekli pravo na naknadu koju će HT u skladu sa zakonom uredno isplatiti. Ostale konkretne podatke ne možemo komentirati budući da HT sve svoje odnose i obveze regulira i uređuje izravno s jedinicama lokalne samouprave. Također važno je istaknuti kako HT u ovom trenutku jedini plaća naknadu za pravo puta dok ostali operatori koji također koriste tuđa zemljišta za svoju infrastrukturu (HEP, OiV, Janaf) ne plaćaju tu naknadu, što HT stavlja u diskriminirajuću poziciju – odgovorili su nam iz Hrvatskog Telekoma.

SAMO TRI ZAGORSKA GRADA I TRI OPĆINE DO SAD SU NAPLATILE NAKNADU HT-u

Evo koliko i koji zagorski gradovi
i općine primaju naknade od HT-a

Svim zagorskim općinama i gradovima uputili smo pisani upit plaća li im Hrvatski Telekom naknadu za korištenje pravo puta i velika većina njih poslala nam je odgovore. Prema tim odgovorima, došli smo do poraznih podataka kako su naknadu od HT-u uspjela naplatiti samo tri od sedam zagorska grada i to Oroslavje, Krapina i Donja Stubica. Hrvatski Telekom Gradu Oroslavju isplaćuje naknadu za korištenje nerazvrstanih cesta na godišnjoj razini u iznosu od 96.378,43 kuna, Gradu Krapini u iznosu od 54. 863,75 kn, a najviše koristi ima Donja Stubici koja HT-u naplaćuje godišnje čak 123.992,96 kuna.

Postupci u tijeku
Iz Zaboka i Zlatara odgovorili su nam da im Hrvatski Telekom trenutno ne plaća naknadu, ali da je u postupku izrada potrebne dokumentacije i utvrđivanje visine naknade. Najdetaljniji odgovor dobili smo iz Pregrade, koja također provodi upravni postupak. -Kod Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti u tijeku je upravni postupak kojem se utvrđuje infrastrukturni operator elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) i visina naknade za pravo puta za administrativno područje Grada Pregrada. Grad Pregrada u navedenom postupku predlaže navedenoj agenciji da izda potvrdu o pravu puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu na nekretninama u njegovom vlasništvu ili kojima upravlja, izgrađenu u duljini 39.503,10 m, uz utvrđenje obveze infrastrukturnog operatora plaćati godišnju naknadu za pravo puta u iznosu 125.005,43 kn – odgovorili su nam iz Grada Pregrade dodavši da će nakon toga sudskim putem tražiti da im Hrvatski Telekom isplati i naknade za proteklih pet godina, što znači da bi sveukupno uprihodovali preko 600 tisuća kuna.

Zagorske općine
Kad su u pitanju općine, Hrašćina, Stubičke Toplice, Novi Golubovec i Budinščina tek su nam kratko odgovorili da ne primaju nikakve naknade. Većina ostalih općina odgovorila nam je da su, iako za sada ne primaju naknadu, postupci za utvrđivanje visine naknade u tijeku, a samo tri općine potvrdile su nam da im HT plaća naknade. Tako je Općini Tuhelj u travnju ove godine na račun sjelo čak 49.908,41 kuna, u svibnju je Velikom Trgovišću plaćeno 43.362,59 kuna, a Humu na Sutli Hrvatski Telekom uplatio je iznos od 35.455,85 kuna.