[zl] Za početak, kako će se ove godine obilježiti Dan grada?

HANŽEK: Pomaknut ćemo održavanje svečane sjednice s obzirom na ograničenja broja okupljenih koje su trenutno na snazi. U kontaktu smo s velečasnim Marijanom Culjakom budući da je Dan grada kada i blagdan svete Jelene Križarice. U petak 22. svibnja bit će održane skromne mise, ali bez narodnog veselja ispred crkve. Razgovaramo da ako se situacija promijeni, na blagdan sv. Antuna kod kapele u Grabrovcu održimo obilježavanje Dana grada. Termin za svečanu sjednicu bit će, ako ne bude promjena, najkasnije u prvoj polovici lipnja.

[zl] Što se unatrag godinu dana od projekata realiziralo na području grada Zaboka?

HANŽEK: Svi možemo biti ponosni na rješenje, izgled, svrhu i funkciju koju ima društveni dom u Proseniku Gubaševskom kojim smo adekvatno zamijenili stari prostor adaptacijom i dogradnjom te omogućili da građani tog dijela Zaboka imaju prostor za okupljanje, druženje i proslave. Istovremeno, Limena glazba iz Prosenika Gubaševskog ima adekvatan i samostalan prostor za održavanje probi, ali i manjih koncerata. Drugi veliki projekt je infrastruktura, koja je, po meni, povijesna. Zabok je izgradnjom autoceste sveden na spoj koji se između istoka i zapada grada koncentrirao na 100 metara ispod podvožnjaka u Lugu Zabočkom s bivšom državnom cestom, koja je sada županijska, i lokalnom cestom za Lug, a promet je bio hendikep za sve one koji su trebali ići naokolo da bi stigli do Zaboka, primjerice do škole, crkve ili u centar. Izgradnjom ceste Jadeki - Grdenci financiranom iz europskih fondova, osigurali smo nekadašnju poljsku vezu među sjevernog dijela sjeverozapadnog dijela Grdenci i sjevernog Zaboka izgradnjom mosta preko rijeke Krapinice i dvaju mostova preko kanala za ovodnjavanje tog polja. Uz to, uređen je i prolaz ispod autoceste i izlaz, spoj na cestu u Grdencima. Ta cesta već sad pokazuje izuzetnu frekvenciju korištenja, kako mještana Grdenaca, tako i naših susjeda iz Mirkovca i Brezove. Cesta se koristi kao jednostavan pristup i na spojnu cestu Zabok - Sveti Križ Začretje, a i time za daljnje povezivanje prema Zagrebu. Ta cesta je napokon omogućila jednu fizičku vezu između istočnog i zapadnog dijela grada. S obzirom na trend rasta biciklizma i pješačenja, to je napokon spoj koji omogućava da se direktno od Špičkovine, Dubrave Zabočke preko lokalnih cesta spustite u Grdence, dođete do Grabrovca, iz Grabrovca preko Brega Zabočkih do Tisanić Jarka i dalje do Prosenika. To smo dugo obećavali i sad je realizirano, a na to se nadovezuju i prvi počeci biciklističko - pješačke staze uz spojnu cestu Zabok - Sv. Križ Začretje. U taj projekt smo išli zajednički s Općinom Sveti Križ Začretje. Svatko je sukladno svojim mogućnostima asfaltirao svoj dio. Perspektiva te biciklističke staze je izuzetno dobra jer s nastavkom izgradnje spojne ceste od Sv. Križa Začretja prema Krapini prići će se i k realizaciji nastavka te biciklističko-pješačke staze od Sv. Križa Začretja do Krapine, o čemu smo i govorili na početku inicijative koju je pokrenuo Božidar Gorički. Ta staza trebala bi predstavljati izuzetno dobar adut u promociji biciklizma ne samo lokalno, nego i šire. Nadamo se da će u budućnosti doći do realiziranja biciklističke staze Zaprešić - Zabok za što postoje pretpostavke, ali postoje i problemi, budući da bi veći dio te staze trebao biti po nasipima Hrvatskih voda. No, optimisti smo jer je pokret biciklizma sve jači i to je objektivno razumljivo. Na temu biciklističkih staza nadovezuje se tema rekonstrukcija Industrijske ceste čijom se ukupnom dužinom gradi i biciklističko - pješačka staza, tako da će to biti novih 10 kilometara biciklističkih staza samo do Sv. Križa Začretja, ne uključujući nasip prema Krapini.

[zl] Kakav je plan za buduće projekte? Je li ih pandemija koronavirusa možda usporila ili odgodila?

HANŽEK: U ovoj fazi nismo kretali u takvom smjeru. Manje - više sve investicije koje su planirane financijski su manje u odnosu na proračun Grada i zapravo omogućavaju da se u datom trenutku, ako se ocijeni da se pogoršava financijska situacija, mogu zaustaviti ili ne krenuti, kako ne bi za građane došlo do pogoršanja uvjeta života. Sad krećemo s asfaltiranjem odnosno presvlačenjem asfalta pojedinih dionica koje su ovom trenutku neosporne u financijskom smislu. Najveći problem za ovu korona situaciju je porez na dohodak, iako je svega 20 novih nezaposlenih unatrag mjesec i pol dana u odnosu na stanje prije toga. Prošle godine smo imali 150 - 160 nezaposlenih, krajem godine broj nezaposlenih porastao je na 170 - 180, sad je broj nezaposlenih oko 190. Smanjenjem poreznih prihoda ugrozilo bi se ono što se iz poreza financira. To su dječji vrtić, socijalna zaštita, socijalne mjere i tu zapravo postoji taj strah od posljedica. U dosta tvrtki već sad imamo pokazatelje da je došlo do smanjenja plaća, a time automatski padaju porezni prihodi. Što se tiče komunalne naknade, mogu reći da prihodi iz komunalne naknade ne bi trebali biti posebno ugroženi. Donijeli smo odluku o otpisu komunalne naknade za period kad su bili zatvoreni gospodarski subjekti. Taj postupak je već krenuo i već se dostavljaju zahtjevi, no tvrtke iz područja Zaboka ne samo da su radile već su i pojačano radile. Tu nije samo Meditex kao proizvođač zaštitne opreme u zdravstvu, već su i druge proizvodne djelatnosti pojačano djelovale i ne očekuju, osim u onom generalnom odnosno svjetskom problemu, eventualan pad aktivnosti. Vjerujemo ne bi trebalo biti većih 'potresa' mada znamo da poduzetnicima nije lako i treba im skinuti kapu za sve ono što su izdržali i na koji način su sve provodili što je bilo naređeno zbog pandemije. Kad se radi o sadašnjosti i budućnosti, vidljivo je da se investicije koje nisu gradske, poput modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić – Zabok, odvijaju manje-više u tempu i dinamici kao što je predviđeno. Tu je bilo malih poteškoća za kooperante iz BiH koji su morali proći kroz samoizolaciju. Na Prilazu dr. Franje Tuđmana odnosno Industrijskoj cesti radovi se odvijaju sukladno predviđenoj dinamici, iako su izvođači radova imali dosta problema s raznim infrastrukturnim objektima ispod zemlje koji nisu bili pravilno ucrtani pa je to izazvalo određene tehničke poteškoće, no zahvaljujući vremenskim prilikama ove zime taj posao se odvija na zadovoljstvo svih te vjerujem da bi sukladno planu trebali biti gotovi i čak u kraćem roku od planiranih 18 mjeseci. Radovi su započeli prvog rujna prošle godine.

[zl] Kakva je situacija s ostalim projektima? Grad Zabok je prijavio projekte bitne za društvenu zajednicu.

HANŽEK: Kod MIPOS-a imamo problem da je država počela kasniti s isplaćivanja obveza. To je u civilnom društvu, pogotovo u onim projektima koje provode udruge civilnog društva koje nemaju mogućnost financijskog premještavanja, velik problem. Očito su Vlada i Ministarstvo financija odlučili da se kompenzacije koje su dale gospodarstvenicima povuku iz tog dijela. MIPOS 2 osobno stavljam pod velik upitnik, projekt smo kandidirali, svi sudionici odnosno partneri u projektu zainteresirani su za njegovo provođenje. Ukoliko će se tako stvar odvijati, radije ćemo odustati jer si ne možemo dopustiti da nam zaposlenice koje su zaposlene kroz projekt rade, a da ne dobe plaću. Što se tiče ostalih projekata, čekamo potpisivanje ugovora koji su pomaknuti zbog koronavirusa. Trebali smo u trećem mjesecu potpisati ugovor za reGENERATOR i projekt Brzo, Zabok - Oroslavje. Sve kontrolne mehanizme smo prošli, svi projekti su pozitivno ocijenjeni, s maksimalnim brojem bodova i samo je bilo pitanje potpisivanja s Ministarstvom regionalnog razvoja. To znači da će prolongacijom tih ugovora kasniti raspisivanje natječaja, odabir izvođača i samim time rok završetka. Tu ćemo biti dvostruko oprezni i tražiti garancije države da se ne počnu dešavati stvari koje su se počele događati s projektima Europskih socijalnih fondova odnosno da se sredstva iz tih fondova ne budu prebačeni na sanaciju šteta od koronavirusa.

[zl] Tema gotovo svake sjednice Gradskog vijeća je promet u Zaboku. Što Grad čini po tom pitanju?

HANŽEK: Izbjegavao sam javno komuniciranje i s Ministarstvom prometa i s Hrvatskim željeznicama, pokušavali smo to raditi oči u oči i dopisivanjem. Svaka primjedba na projekt uvijek se shvaća kao da si protivnik projekta. Mi smo sretni i zadovoljni što je projekt u okviru tzv. Juncerovih programa gdje su Pelješki most i naša pruga Zaprešić - Zabok došli do realizacije. Zahvalni smo bivšem ministru Sinišu Hajdašu Dončiću i sadašnjem ministru Olegu Butkoviću što je program donesen i što je njegova realizacija započela i više od polovice roka je prošlo. Sljedeće proljeće je službena primopredaja. Prometovanje se odvija i još će se odvijati intenzivnije od jeseni. Ono što smatram da je problem, što je projekt rađen strogo 'željezničarski'. Sve što je vezano za infrastrukturu pruge, a to su struja, skretnice, šinje, tu niti struka ne bi trebala imati primjedbe. Međutim, ono što je vezano uz funkcioniranje gradova, općina kroz koje pruga prolazi pa posebno i za putnike, tu nažalost Grad nije mogao napraviti ništa, a to su nažalost svjesno napravljene stvari bez znanja lokalne zajednice. Imamo situaciju da je HŽ počeo projektirati tu prugu 2011. Nažalost, sve što se u međuvremenu dogodilo, njihovi operativci i projektanti nisu zabilježili na stanje naravi. Reći ću banalni primjer, tu je pješački prijelaz za građane preko pruge kod ZIVT-a odnosno 'Crvene zgrade' koji je napravljen 2015. Proširenje omogućuje da se pješaci ne moraju mimoilaziti s vozilima, on nije ucrtan u projektnu dokumentaciju i tek početkom izvođenja započeli smo rat oko toga, a koji najčešće završava na način - to europski projekt koji se ne smije dirati. Drugi problem je da postoje naše loše navike. U Zabok ulazimo od Gredica, idemo Ulicom Matije Gupca do Obrtničkog doma da bi došli do trgovačkih centara, međutim mogli bi otići na Industrijsku cestu i bez problema doći do centara. Četrdeset posto korisnika izgubilo je taj prijelaz, međutim 60 posto bivših korisnika tog prijelaza koji bi išli preko tog prijelaza dolaze u situaciju da je ondje gotovo nemoguće proći. I projektant i investitor zanemaruju jednu stvar, da je u ovom trenutku 80 vlakova dnevno u Zaboku. Ako uzmete 80 vlakova i ako je u tri minute zatvoren prijelaz, to je tri sata dnevno. Ta spuštena rampa je za vrijeme najveće gužve u jutarnjim satima kad ljudi odlaze na posao, u škole i popodne. Navečer tu nije problem. U Zaboku nema alternative. Ako znamo da je oko 1200 metara duljina kolodvora, od točke A do točke B vi morate napraviti 2 kilometara u krug. S projektantima smo napravili idejno rješenje koje 'pije vodu' za podvožnjak, ne za kamione, ne za autobuse već za osobna vozila i pješake. S obzirom da je kod Obrtničkog doma predviđen po projektu pješački most s dva lifta, ta paserala bila je procijenjena na 2, 8 milijuna kuna, najjeftinija ponuda za natječaj bila je 5, 8 milijuna kuna, još više se otvara pitanje svrsishodnog rješenja za kojeg se mi zalažemo, a to je podvožnjak. Po projektantskom izračunu, prostora ima, uvjeta ima, a što je najvažnije, nije potrebno rušenje bilo kojeg objekta niti je potrebno u trenutku kad bi se prišlo izgradnji podvožnjaka ometati promet. Na svim političkim faktorima grada se pokušamo izboriti za to i mogu reći da dobar dio Gradskog vijeća, naročito predstavnici HDZ-a, konstruktivno i u suradnji pokušavaju se svojim utjecajem izboriti da riješimo taj problem.

[zl] Radi se i na Strategiji razvoja grada Zaboka. Kako vi vidite Zabok u budućnosti?

HANŽEK: Naše ulaganje bez države u industrijsku zonu ne odvija se na način kako su neki očekivali, a to je da kad napravimo cestu, kanalizaciju, javnu rasvjetu, da će investitori nahrupiti. U ovom trenutku znamo da je u planu projekt tvrtke Odjeća iz Zagreba, imamo nekoliko investitora koji ne žele u javnost. Podloge su dobili, omogućeno im je zemljište i očekujemo da korona neće bitno utjecati na rukovodstva tih tvrtki, budući da se radi o međunarodnim tvrtkama. Prednost za nove investitore su novi uvjeti, vezani za prugu i Industrijsku cestu. Ne odstupam od toga da su u Zaboku industrija i proizvodne djelatnosti dominantne i dobrodošle. U mehaničkom priljevu stanovništva vi imate 70-ak stanova koji se završavaju, a planu je još izgradnja 150 stanova što znači da će Zabok rasti. Broj domaćinstva se u ruralnim dijelovima povećava za jednog do dva člana, i u samom centru, ali će doći do rasta. Iz mjesta Zabok smo stvorili u zadnjih 20 godina grad, od Multimedijskog centra, Gradske galerije, kulturnih i sportskih uvjeta i sadržaja, Sportske dvorane, uz pretpostavku reGENERATORA s poduzetničkim inkubatorom i hostelom radimo definitivno mjesto koje bi trebalo biti privlačno za stanovanje i život te stvoriti ponudu sadržaja građanima. I dalje mislimo da je obrazovanje jedan od udarnih prednosti Zaboka. Treba priznati da obrazovne institucije utječu na kvalitetu života, od toga da daju živost ulicama grada pa do toga da svojim radom izvanškolskih aktivnostima svih srednjih škola u Zaboku doprinose da život ima kvalitetniji sadržaj. Nakon što je izgrađena Područna škola u Martinišću s odjeljenjem dječjeg vrtića sljedeći je korak isti takav zahvat u Špičkovini odnosno Područna škola u Špičkovini, budući da je ondje došlo do značajnog povećanja broja učenika.

[zl] I za kraj koja je poruka Zabočankama i Zabočanima za Dan grada?

HANŽEK: Ostanimo zdravi u smislu koronavirusa, ostanimo disciplinirani koliko je to nužno i potrebno da bi ostali zdravi i neka tu bude optimizam za sve ono što je pred nama. Ne euforični optimizam, ne optimizam bez osnova i temelja već optimizam u smislu da i smo i gore stvari 'pregrmili' i stanju smo i moći ćemo pregrmiti i ove poteškoće koje će biti vezane za posljedicu koronavirusa. Čestitam Zabočankama i Zabočanima Dan grada sa željom da Zabok bude gradilište, iako znam da se na to vežu poteškoće uzrokovane zastojem prometa i nervozom zbog toga. Kao što bi rekao jedan moj moj prijatelj - 'Dok god se tak praši, to je dobro'.