Hrvatska gospodarska komora u suradnji s tvrtkama Valoviti papir Dunapack d.o.o., Vetropack Straža d.d., Regeneracija d.o.o. i Stražaplastika d.d. organizirala je okrugli stol na temu kružnog gospodarstva u prostoru tvrtke  Valoviti papir - Dunapack d.o.o. u Zaboku.

Poduzetnici su na ovom skupu prezentirali primjere dobre prakse uspješnog korištenja sekundarnih sirovina i to u području otpadnog papira, stakla, tekstila i plastike. U vrijeme kada je radi utjecaja pandemije, ali i ratnih zbivanja u Ukrajini sve teže doći do sirovina na tržištu Republike Hrvatske i Europske unije, ovi primjeri dobre prakse osim ekološkog, imaju i iznimni gospodarski značaj, rečeno je na skupu.

Zvonimir Čuljak, generalni direktor poduzeća Valoviti papir Dunapack, rekao je da je kružna ekonomija značajna ne samo za gospodarstvenike nego i za građane. - U ovim vremenima imamo svi problema sa sirovinama, materijalima i resursima, interes nam je podići svijest o značenju kružne ekonomije i prikupljanju i sortiranju otpada te njegovom korištenju kao sirovine. Ako govorimo o tvrtki Valoviti papir Dunapack, ona radi ambalažu iz papira koji je 100 posto recikliran. U tom procesu imamo tehnološki otpad kojeg svog skupljamo i šaljemo na preradu da bi se dobila nova sirovina, novi papir. Imamo zatvoreni krug, osim prikupljanja otpadnog papira imamo i preradu tog papira u papir kao gotov proizvod i korištenje tog papira kao sirovine za ambalažu, koja ide nazad na tržište da bi se ponovno prikupila kao sirovina. Skupimo 75 tisuća tona otpadnog papira – rekao je Čuljak.

''Regeneracija je jedna od najstarijih tvrtki koja kružno gospodari, mi smo se s tim počeli baviti dok nismo znali za sam termin, od samog početka 1954., od osnivanja tvrtke'' – rekao je Anđelko Švaljek ispred Regeneracije, dodavši da mu je drago što tvrtka može podijeliti svoja iskustva i znanja. ''Kompletna naša proizvodnja je bazirana na recikliranim tekstilnim vlaknima, većinu materijala za to uvozimo iz Slovenije, Austrije i Italije, kompletna prodaja gotovih proizvoda je na tržištima EU. Tepisi su ekološki proizvod, bazirani na lokalnim sirovinama i isključivo prirodnim materijalima ''– dodao je Švaljek.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, istaknula je da je okrugli stol organiziran u Zaboku jer se ovdje mogu naći primjeri dobre prakse. ''Na jednom relativno malom geografskom prostoru imamo primjer četiri izvrsne industrije koje su vodeće kompanije, lideri u području gospodarenja otpadom, kružnog gospodarstva, recikliranja. Kružno gospodarstvo i ponovna uporaba materijala čini tvrtke konkurentnijima i jačima na tržištu. Mi u Hrvatskoj želimo resursnu učinkovitost, energetsku učinkovitost, zelenu Hrvatsku kao dio zelene Europe – istaknula je Šćulac Domac.

Josip Grilec ispred Stražaplastike istaknuo je da su iskustva s kružnim gospodarstvom sve bolja. ''Mi koji se bavimo preradom i proizvodnjom plastike moramo biti dionici te kružne ekonomije da bi iz proizvoda koji smo napravili nekad za jednu namjenu, napravili proizvod za drugu namjenu'' – rekao je Grilec.

Tihomir Premužak, predsjednik Uprave Vetropack Straža rekao je kako su u Hrvatskoj reciklira nešto više od 50 % stakla. ''U modernijim ekonomijama u Europi, taj postotak je značajno veći. Prema tome mi moramo još puno toga napraviti da bi naš sustav poboljšali toliko da se približimo cilju 70-75 %. Da bi se to postiglo mora se izgraditi sustav sakupljanja, koji omogućava da se u sustav vrati veća količina starog stakla. Naš sustav očito nije dovoljno efikasan, kad se već godinama držimo na brojci od 50 plus-minus posto, dakle nešto sustavu treba poboljšati. Ja ne velim da je totalno loš, nego je potrebno ažuriranje, da se postigne bolji efekt.'' – napomenuo je Premužak, i dodao: ''Mi daleko više moramo starog stakla uvesti kao sekundarnu sirovinu, zbog toga što su naši proizvodni kapaciteti u Humu na Sutli daleko veći od tržišta ambalažnog stakla u Hrvatskoj. ''

Župan Željko Kolar komentirao je činjenicu da je KZŽ jedna od najboljih regija u kojoj se koriste sekundarne sirovine. Izrazio je zadovoljstvo što u KZŽ postoje takve izuzetno uspješne tvrtke, koje su među prvima u Hrvatskoj shvatile da se treba pozabaviti kružnom ekonomijom i da treba reciklirati sirovinu. ''Ona poduzeća koja su prije krenula sa time, prije svega stvaraju jedan određeni imidž i povećavaju vrijednost samog svojeg proizvoda s jedne strane, a s druge strane pojeftinjuju svoju proizvodnju. Taj kružni model je jednostavno nešto s čime ćemo se morati pozabaviti u čitavoj RH, a Europa je već napravila nekoliko koraka više nego mi.'' rekao je Kolar i dodao kako je izuzetno bitno stvoriti svijest kod ljudi, od školovanja, od dječjeg vrtića i škola da je to otpad a ne smeće i da se može ponovno vratiti u funkciju. ''Svi naši projekti koji će ići u slijedeću financijsku omotnicu i na mehanizam za oporavak i otpornost, bit će projektirani u tom smislu.'' – zaključio je župan Kolar.

Uz navedene na okruglom stolu su sudjelovali i Ana Marija Matak, Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Ministarstva gospodarstva i održivog razvojate gost iz Austrije Clemens Rosenmayr iz Austrijske gospodarske komore.