Prethodni članak
Sljedeći članak

ŽELJKO KOLAR: 'Dok sam ja župan, u Krapinsko – zagorskoj županiji političke trgovine neće biti'

Sa županom Željkom Kolarom razgovarali smo o protekloj, 2018. godini te o planovima i strateškim projektima u 2019. godini, ali i aktualnoj političkoj situaciji u Krapinsko – zagorskoj županiji


ZL: Godina na izmaku pravo je vrijeme za sumirati sve ono što se radilo proteklih mjeseci. Koje biste projekte u Krapinsko – zagorskoj županiji izdvojili kao najvažnije u 2018. godini?

Kolar: Moglo bi se reći da su ovu godinu obilježile nagrade. To je status Županija – prijatelj djece kojeg smo dobili prvi, uz Primorsko – goransku županiju. Nije to važno zbog table koju smo stavili na ulazu u Županiju, nego je to dokaz da smo uistinu vodili brigu o najmlađima kroz posljednjih 15 godina, da smo ostvarili brojne odlične projekte, dobro surađivali sa srednjim i osnovnim školama, udrugama civilnog društva, a tu treba zahvaliti i općinama i gradovima koji su prvi ponijeli titule gradova ili općina prijatelja djece, što je bio preduvjet da je dobije i Županija. To je nama dodatni poticaj da nastavimo s projektima i za nadarenu djecu i s onima za djecu s poteškoćama, da nastavimo s dobrim trendom isplaćivanja stipendija kojih dajemo dvjestotinjak, za što izdvajamo preko milijun i četiristo tisuća kuna. Moramo istaknuti i da smo Županija koja ili je već počela izvoditi ili će početi izvoditi investicije u školstvu vrijedne preko 100 milijuna kuna. Riječ je, prije svega, o energetskim obnovama škola koje se trenutno izvode u Zaboku, Humu na Sutli i Pregradi, a slijede nam srednja i osnovna škola u Konjščini, Srednja škola Bedekovčina te osnovne škole Gornja Stubica, Đurmanec i Kumrovec. Bilo je tu i niz investicija u područne škole, a jednu smo čak i izgradili, onu u Martinišću. Druga vrijedna nagrada je ona koju smo dobili na Hvaru gdje smo proglašeni najboljom destinacijom kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Ono što će obilježiti godinu je i to što je izgrađen Dom za starije i nemoćne u Zaboku, ali i to da smo počeli raditi Poduzetnički inkubator koji će biti potpora strukovnom obrazovanju i Veleučilištu, ali isto tako i gospodarstvu.

ZL: Više ste puta rekli kako ste se u ovom mandatu, zajedno sa svojim timom, fokusirali na školstvo i obrazovanje. Što je u tim resorima započelo s realizacijom, a što se još planira?

Kolar: Ja sam rekao da će drugi mandat biti posvećen obrazovanju i zdravstvu, a to i izvršavamo. Pomoću europskih sredstava opremili smo Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana s više od 15 milijuna kuna nove opreme, domove zdravlja kroz projekt primarne zdravstvene zaštite u što smo uložili više od 8 milijuna kuna. Znate da plaćamo timove T1 za Konjščinu i Klanjec u iznosu od 2, 5 milijuna kuna, ali uz sva ta ulaganja, tu su nam i Krapinske Toplice i Stubičke Toplice. Proteklih smo dana baš u Krapinskim Toplicama prezentirali investiciju od 8,6 milijuna kuna u CT, u mamograf, što smo, nažalost, sami morali kupiti bez pomoći države, a iz decentraliziranih sredstva uredili kupaonice, nabavili krevete, bicikle za vježbanje... Stalno radimo na poboljšanju uvjeta, ne samo za pacijente, nego i za zdravstvene djelatnike. Tu je i bolnica u Stubičkim Toplicama u koju smo u posljednjih nekoliko godina uložili preko 50 milijuna kuna, nakon 20 i nešto godina dobili sudski spor oko bazena, a pripremili smo i projekt proširenja bolnice s novim bazenima i sadržajima. Investicija je vrijedna 120 tisuća kuna, podijeljena je u tri faze, a s prvom smo već krenuli. I za bolnicu u Krapinskim Toplicama predviđeno je proširenje kapaciteta za 74 sobe, pet apartmana, novi wellness i spa kompleks, kongresna dvorana i podzemna garaža. Vrijednost investicije je blizu 200 milijuna kuna, a krenuo je postupak odabira projektanta. Jasan cilj i vizija je da postanemo najjača destinacija zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Imamo znanje i tradiciju te sve pretpostavke, a treba nam samo da Vlada iskomunicira s Europskom komisijom da specijalne bolnice uđu u financijsku omotnicu 2020. -2027. da takve velike projekte možemo isfinancirati.

ZL: Mnogo se u 2018. godini govorilo i o projektu 'Sjever' kojem je bio cilj da Vlada pripremi konkretne mjere za razvoj sjevernog i sjeverozapadnog dijela Hrvatske, no čini se da je sve nekako stalo. Ima li kakvih novosti ili možda najava konkretnih mjera?

Kolar: Posljednji puta s premijerom Plenkovićem razgovarao sam na nedavnoj sjednici Vlade u Rijeci. Dogovorili smo se da ćemo se naći kroz sljedećih mjesec dana da razgovaramo o projektima u Zagorju. Ja sam djelomično zadovoljan time kako Vlada brine za Zagorje. Premijer je nedavno dao izjavu da se preko 2 milijarde kuna ulaže u Zagorje, no to nije točno. On je, ja vjerujem bez zle namjere, u tu brojku svrstao i projekte koji će se realizirati tek do 2021. godine. Ubrojio je kompletni iznos elektrifikacije pruge od Zaprešića do Zaboka, aglomeraciju Zabok – Zlatar koja je tek u povojima, pa aglomeraciju Krapina... Projekti u cestogradnji dogovoreni su još za ministra Hajdaša Dončića pa ako realno sagledate, mi novih investicija ni nemamo. Ja ću argumentirati premijeru i projekte ulaganja u specijalne bolnice i projekt Zabavno edukativnog centra, Centra za kompetencije u turizmu, ali i pruge od mađarske granice preko Čakovca, Varaždina, Lepoglave i dio koji bi se trebao graditi od Novog Golubovca preko Jesenja i Krapine do Zaboka. Premijer Plenković naš je projekt 'Sjever' okarakterizirao kao dobar, no razgovori su nekako zastali. Naime, na snagu je stupio novi Zakon o regionalnom razvoju koji predviđa tzv. razvojne sporazume. Njih bi opet trebale potpisati županije koje su u projektu 'Sjever', no detalje o njima mi zapravo još ne znamo. Ako je za program 'Slavonija' predviđeno 2 mlrd. kuna, nas pet župana bili bismo zadovoljni i s jednom milijardom na sve nas. Mi bismo u to ukalupili sve strateške projekte. Jako sam nezadovoljan činjenicom da nije zadržan kontinuitet izgradnje brze ceste prema Mariji Bistrici. Cesta do Zlatar Bistrice bit će gotova u ožujku ili travnju, ali gradnja neće započeti dalje odmah, jer Hrvatske ceste nisu završile projektnu dokumentaciju, nisu završile otkup zemljišta i imat ćemo rupu u 2019. godini. Eventualno bi se natječaj mogao raspisati u 2020. godini da bi 2021. na jesen krenuli radovi i to sve u slučaju da svi postupci proteknu bez problema. Ono što je premijer rekao da ćemo doći u Mariju Bistricu 2020. godine, nažalost nećemo.

ZL: U turizmu Krapinsko – zagorska županija ostvaruje sve bolje rezultate, najavljuju se i nove investicije, strani ulagači sve su zainteresiraniji za ulaganja ovdje… Kako vi vidite daljnji razvoj turizma u našoj županiji i što se još, po vašem mišljenju, mora poboljšati i unaprijediti?

Kolar: Ono što nama slijedi je rebranding. Došli smo do jedne razine u kojoj smo najbolji – najbolja smo destinacija kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Ove ćemo godine imati preko 150 tisuća dolazaka i preko 350 tisuća noćenja i sad moramo ići u podbrendiranje po sektorima. Imat ćemo glavni brend – našu Bajku na dlanu, a razgranat ćemo ga po nekim kategorijama. S druge strane, krećemo s dodatnom edukacijom turističkih radnika i dodanim prezentacijama na ciljanim tržištima u inozemstvu. Onaj iskorak koji želim i koji je nužan je izgradnja novih kapaciteta. Dugo se najavljuju investicije u Krapinskim Toplicama i u Stubakima. Oko projekta Stubaki ponovit ću ono što sam rekao – ili ćemo početi graditi iduće godine ili tražimo novog partnera. Produžetka rokova više neće biti.

ZL: Politička scena u Zagorju nikad nije bila burnija nego proteklih mjeseci. Prelasci zagorskih političara u stranku gradonačelnika Zagreba Milana Bandića sve su češći, a u javnosti se špekuliralo i da aktualna županijska vlast ostaje bez većine u Županijskoj skupštini. Jesu li po vama ti prelasci fer i korektni obzirom da su mnogi od tih koji su promijenili stranku na izborima izabrani s nekih drugih lista? Kakva je suradnja u Županijskog skupštini i trebate li se bojati za većinu?

Kolar: Prije svega, ja se ne bojim ničega jer ja se nisam oženio za ovaj posao. A ako se već i oženite i u braku nešto ne štima, bolje da se rastanete i da svatko traži svoju sreću, a ne da se ljudi međusobno maltretiraju. Moje je mišljenje da bi nekakav minimum političke korektnosti bio da do kraja odradite mandat na listi na kojoj ste izabrani. Ako već i dođe do velikih mimoilaženja, onda mislim da je fer vratiti mandat stranci od koje ste ga dobili. To je moj politički stav. Ja bih najradije da se nije dogodilo to što se dogodilo i da kolege iz HNS – a nisu otišle u Bandićevu stranku, ali kad se već dogodilo, moram reći da ne osjećam nikakav pritisak ili nelagodu. To su ljudi s kojima ja surađujem već 15 godina. Anđelko Topolovec i ekipa oko njega nije se promijenila zato što su promijenili stranku. Naša suradnja ostaje ista kao što je bila. Ovo su sve ljudi koji su u Županijsku skupštinu ušli s liste kojoj sam ja bio nositelj, prema tome mi imamo 24 vijećnika. Tako je bilo i prije nego su kolege otišle u stranku Milana Bandića, a tako je i danas. Kolege iz novog kluba nisu imali nikakvih spornih zahtjeva prema meni, a ja ponavljam još jednom – dok sam ja župan, političke trgovine u Krapinsko – zagorskoj županiji neće biti. U slučaju da ostanem bez većine, istog bih trena dao ostavku jer ja ne mislim stvarati neku drugu i novu većinu od stranaka koje su nekom drugom bloku. Dok smo na okupu, do tada ću ja biti župan. Ako se to promijeni, dajem ostavku i idu novi izbori na kojoj očekujem odmah novu pobjedu nakon koje nastavljamo dalje raditi.

ZL: U godini ispred nas, što vidite kao glavne izazove, ali i najvažnije projekte koje Županija planira započeti?

Kolar: Strateški projekti su nam Poslovni – tehnološki inkubator koji smo započeli graditi ove godine. Građevinski dio projekta vrijedan je 29,5 milijuna kuna, a 20 milijuna smo ostvarili bespovratnih sredstava. Četiri milijuna će nas stajati opremanje te robotizacija u suradnji Srednje škole Krapina, Županije i japanskih partnera. Građevinski radovi bit će gotovi u 2019. godini, a početak rada očekujemo u rano proljeće 2020. godine. Drugi projekt je Centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu za što nam je novac osiguran. Mi moramo pripremiti građevinsku dozvolu, a taj smo projekt krenuli razvijati prije godinu i pol dana jer smo znali da nam to treba. Dakle, krenuli smo s tim već prije nego je ministrica Blaženka Divjak donijela odluku da će se takvi centri financirati i graditi na razini čitave države. Mi smo predvidjeli 50 milijuna kuna za građevinski dio i 50 milijuna kuna za soft dio. No, raspisan je natječaj za 30 milijuna u građevinskom dijelu pa ćemo morati ići u reprojektiranje pa nećemo biti tako brzi. Znanstveno – edukativno zabavni centar također je jedan od strateškim projekata. Polovicu dvorca kupili smo zajedno s Gradom Donja Stubica, a drugu polovicu i okolno zemljište dobili smo od Vlade na korištenje u periodu od 40 godina. Očekujemo da ćemo do kraja ožujka 2019. godine dobiti i drugu polovicu u vlasništvo. Sporazum o realizaciji tog projekta napravili smo sa Zadrugom Baltazar, a imamo podršku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstva znanosti i obrazovanja, pismenu podršku Instituta Ruđer Bošković, kineskog instituta, instituta Kopernik iz Varšave i poslovnih anđela. To je jedan sjajan projekt, a mi raspisujemo ovih dana natječaj za izradu projektne dokumentacije jer imamo idejno rješenje i konzervacijsku studiju za dvorac. Znanstveno – edukativni centar u Europi nemaju jedino Hrvatska i Rumunjska pa će i to biti jedna od tema sastanka s premijerom Plenkovićem. Siguran sam da ćemo naći način kako da isfinanciramo taj projekt. Druga dva projekta su bolnice u Krapinskim Toplicama i Stubičkim Toplicama. Bolnica u Krapinskim toplicama mora postati klinika u 2019. godini jer kvaliteta ljudi i institucije jednostavno to zaslužuje. Ono što je također strateški je željeznička pruga i izgradnja brze ceste do Marije Bistrice. Očekujem da nas Vlada poprati za projekte, a vezano uz one već spominjane Razvojne sporazume. U njima se govori o projektima koji su od šireg interesa, dakle, barem za tri županije. Svi naši projekti koje pripremamo su koncipirani na taj način – ZEZ je za čitavu Hrvatsku, Centar kompetencije u turizmu isto tako, bolnica u Krapinskim Toplicama također je za ljude iz cijele Hrvatske itd.

ZL: Posao kojim se bavite ne ostavlja puno slobodnog vremena. Hoće li ipak kroz ove blagdane biti slobodnog vremena i kako ćete ih provesti?

Kolar: Istina je da puno radim i, koliko je vidljivo na terenu, ja ne moram objašnjavati ljudima da radim. Mi smo druga županija u Hrvatskoj po broju novootvorenih radnih mjesta, iako ja stalno govorim da su za to zaslužni obrtnici, poduzetnici i gospodarstvenici, pa onda mjere Vlade i naše mjere. No imamo puno privatnih investicija, raste nam dobit, izvoz, dakle kompletna klima je pozitivna u našoj županiji. Među tri smo županije iz kojih najmanje ljudi odlazi u inozemstvo, no ostaje žal za svakim onim koji ode. Možemo biti zadovoljni sa stanjem u županiji i da napredujemo u svim segmentima jer nema nijednog u kojem smo u padu. To mi je zadovoljstvo i drago mi je da je tako, ali za to treba puno raditi pa zato i nemam slobodnog vremena. Žao mi je što nemam više vremena igrati nogomet što jako volim, ali nekoliko puta godišnje uspijem planinariti sa čitavom obitelji. Što se tiče blagdana, s obitelji ću biti kod kuće. Premalo vremena provodimo skupa, pa su blagdani idealno vrijeme da budemo zajedno.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook