[ZL] Ove godine neće biti uobičajene proslave Dana grada. Hoće li se ipak na neki način obilježiti?

Auguštan – Pentek: U ovoj iznimnoj situaciji, na žalost, nećemo moći obilježiti Dan grada kao dosadašnjih godina. No, važna aktivnost u sklopu tjedna obilježavanja je darivanje novorođene djece u prošloj godini. Pozvali smo sve roditelje da dostave podatke svojih računa jer u ovoj kriznoj situaciji ne treba čekati s dodjelom tih sredstava te su krenule isplate na račune roditelja. U prošloj je godini rođeno 46 djece, 10 manje nego u 2018. Za darivanje će se izdvojiti 133 tisuće kuna. 20 roditelja za prvo dijete dobiva po 2000 kuna, 21 roditelj za drugo dijete 3000 kuna, 4 roditelja za treće dijete 5000 kuna i jedna obitelj s petoro djece dobiva 10 tisuća kuna. Građanima koji će dobiti gradska priznanja plan je uručiti ih u sklopu manifestacije Dani kajkavske riječi na jesen.

[ZL] Godina je bila bogata radovima i projektima. Sigurno je bilo i puno planova. Kako će se na njih i gradski proračun odraziti ova situacija s epidemijom koronavirusa?

Auguštan – Pentek: S djelatnicima gradske Uprave krenula sam u analizu proračuna, kako bismo prolongirali stavke koje nisu neophodne za funkcioniranje Grada, a da opet ne zaustavimo neke važne investicije. Taj će prijedlog ići na raspravu Gradskom vijeću. Svakako, smanjit će se troškovi za proslavu Dana grada, ostavili smo samo 20 tisuća kuna ciljano za izradu pohvala, plaketa i diploma za građane koji su predloženi. Rezat ćemo sredstva za službena putovanja, stručno usavršavanje djelatnika, za sve manifestacije grada. Dani kajkavske riječi, ako će se moći održati, bit će sigurno u skromnijem obliku. Smanjit ćemo usluge promidžbe i informiranja, ulaganja u računalne programe, opremu. Prijedlog je da povećamo stavku za štete uzrokovane elementarnim nepogodama. Trebali smo ove godine krenuti s našim komunalnim poduzećem, no neće ići natječaj jer smo i do sada uspijevali bez toga. Morat ćemo smanjiti sredstva udrugama, osim za hladan pogon, smanjit će se sredstva za TZ grada Zlatara, kao i vjerojatno sredstva za asfaltiranje nerazvrstanih cesta. Nećemo ići u kupnju zemljišta za proširenje groblja, kupnju stana, sve to može čekati. Smanjit ćemo sredstva za strategiju turizma, odgoditi uređenje dječjih igrališta u Martinšćini i Donjoj Batini za iduću godinu, sigurno neće biti natječaja za dovršenje gradskog parkirališta, a sva ta sredstva preusmjerit ćemo na to da završimo projekte koji su u tijeku. Grad Zlatar i građani su navikli, na žalost, na krizne situacije, već su ne tako davno bili u jednoj. Tenutno imamo sredstva na računu, ali smo oprezni da vidimo kako će sljedeći period i mjeseci ići. Predložila sam i neke mjere, koje će ići na potvrdu Gradskom vijeću Zlatara, za pomoć našim građanima i gospodarstvenicima. Svaka pomoć gospodarstvu je potrebna, da bi se opet moglo dići, jer će samo tako biti novih investcicija na području grada. Kada ćemo moći točno analizirati koliko su smanjeni prihodi, i koliko će to još otprilike trajati, svakako bismo dio sredstava natječajem usmjerili na naše gospodarstvenike za ponovni početak.

[ZL] Što je sve realizirano od posljednje proslave Dana grada, koliko ste zadovoljni proteklom godinom? Koje biste projekte izdvojili?

Auguštan – Pentek: Jako sam zadovoljna proteklim razdobljem. Zlatar će još dugo biti gradilište, još mnogo toga treba napraviti. No, uredili smo park ispred Galerije izvorne umjetnosti, što se jako svidjelo građanima. Krenuli smo u označavanje svih ulica i naselja na području grada i postavili ploče u zlatarskoj boji, zlatnoj. U tijeku je rekonstrukcija naše festivalske dvorane, Sokolane, što je skup projekt. Među najvažnijim je projektima i investicijama dogradnja Dječjeg vrtića u Zlataru. Radovi su u tijeku, napreduju, Grad je svoj dio sredstava skoro isplatio, čekamo predujam i sve ide prema planu i nadam se da će radovi biti završeni u roku. Također, prošle je godine završeno dječje igralište u Parku hrvatske mladeži. Ove godine završavamo sve radove u parku, to su radovi ugovoreni prije nastupanja ove krize, opločavaju se glavne staze, ostale će se pošodrati, naručena je hidrosjetva trave, i u roku mjesec dana kompletni radovi u parku bit će završeni. Neki dan su stigle i dodatne klupe. I u Belcu je otvoreno dječje igralište, postavljene sprave i dovršeno opločenje igrališta te sadnja bilja i drveća. Asfaltirano je 6 novih dionica nerazvrstanih cesta. Plan je svake godine poasfaltirati dio, u različitim naseljima, pa i ove godine, no vjerojatno u manjem obimu. Dosta smo ulagali u nogostupe, uspjeli preko natječaja dobiti sredstva i urediti cijelu cestu i nogostup do Osnovne škole u Belcu, a završili smo i prvu fazu nogostupa u Varaždinskoj ulici. Trebala je ići i druga faza, no mislim da ćemo to morati prebaciti u iduću godinu. Završen je nogostup i cesta kod u Martinšćini, a važna je investicija i sanacija klizišta u Vinogradskoj ulici. Što se tiče klizišta i ceste prema Domu zdravlja, provedena je javna nabava, no nećemo potpisati ugovor dok ne dobijemo konkretnije informacije odnosno odgovor Hrvatskih voda hoće li to ići. Napravljena je prva faza uređenja gradskog parkirališta kod suda, neće biti natječaja koji smo planirali pa ćemo prenamijeniti neka sredstva. Među većim projektima svakako treba izdvojiti i modernizaciju javne rasvjete. Druga faza je postavljanje rasvjete u ulicama gdje je nema. Ne znam hoćemo li to uspjeti realizirati do kraja godine kako je planirano, s obzirom na situaciju, ali na proljeće sigurno da.

[ZL] Bilo je i manjih projekata za podizanje standarda građana?

Auguštan – Pentek: Dobili smo i sredstva za instalaciju bežičnog internet WiFi4U koji smo postavili u Martinšćinu kod crkve, Belec i Donju Batinu te u Zlataru u Parku hrvatske mladeži i centru. Odobrena su nam i sredstva za vježbalište na otvorenom, provodili smo projekt edukacije odlaganja otpada s partnerima, općinama Mače, Zlatar Bistrica i Marija Bistrica. Napravili smo startegiju razvoja poljoprivrede, a ove godine izradili smo aplikaciju ‘Okusi zlatarskog kraja’, koja je bila prvenstveno namijenjena za područje grada Zlatara, ali nakon brojnih upita OPG – ovaca susjednih općina dozvolili smo im da se registriraju i da nude svoje proizvode, mislim da smo povezana sredina i da to nije nikakav problem. Ta će aplikacija i nakon ove krize dobro doći, da se OPG – ovci što više prezentiraju prema tržištu, posebno Zagrebu gdje najviše prodaju svoje proizvode. Bilo je tu, naravno, i manjih komunalnih aktivnosti, poput nasipavanja nerazvrstanih cesta i uređenja kamenim materijalom, šišanja trave i niskog raslinja uz ceste, čišćenja odvodnih kanala, postavljanja betonskih cijevi kod mostova koje su bile oštećene i krpanja udranih rupa na cestama. Ulagali smo i u sadnju cvjetnjaka, uređenje kružnih tokova i trokuta, a postavljena je i prva solarna atubusna stanica u radu i to u Belcu. Zatim, preko TZ prošli smo na natječaju Poučna staza i biljni svijet južne Ivančice. Sanirali smo fasadu na zgradi Gradske knjižnice koja je bila dosta oštećena i od vlage i narušavali su je grafiti, a imali smo dobru inicijativu od strane građana na čelu s dr. Krešmirom Fuchsom gdje su na stare zgrade postavljene ukrasne lanterne. U projektu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ‘Živjeti zdravo’ dobili smo dječje sprave koje bi trebale stići na igralište u Zlataru. Uredili smo naše drvorede. Prvi smo u Zagorju instalirali web aplikaciju ‘100 posto transparentno’ i tako otvorili omogućili građanima da mogu pratiti na što se i koliko troši gradski novac.

[ZL] Osim infrastrukturnih projekata, Grad Zlatar provodi i projekt ‘Rastimo zajedno – djeca i grad’, a radi i na obogaćivanju kulturnog i društvenog života.

Auguštan – Pentek: To je važan projekt, koji uključuje niz aktivnosti usmjerenih prema djeci i mladima. Povećali smo iznose subvencije za novorođenu djecu, sufinancirali smo beplatne radne bilježnice za osnovce, sufinanciramo prijevoz učenicima, izjednačili smo odlukom o financiranju vrtića i ostale vrtiće u susjednim općinama da roditeljima olakšamo dok nemamo dovoljno mjesta u našem vrtiću. Bez obzira što nismo osnivači naših škola, već par godina dodjeljujemo školama na našem području sredstva za opremu kako bi imale što bolje uvjete za rad. Povećali smo i broj i iznose učeničkih i studentskih stipendija. Zahvaljujući dobroj suradnji s našim ustanovama i udrugama, obogatio se kulturni život Zlatara. Manifestacije smo podigli na viši nivo, obogatili Dane kajkavske riječi, u Gradskoj knjižnici stalno su događanja, u Galeriji otvaranje izložbi svakog mjeseca, a organizirali smo i koncerte u belečkoj crkvi. Obogaćen je Advent u Zlataru, što se građanima jako dopalo, organizirali smo Martinje u Martinšćini, a i ‘Gljivarenje v zlatarskom kraju’ je već tradicionalna manifestacija koju treba nadograđivati.

[ZL] Rekli ste i sami, planovi su bili veliki. Od kojih se projekata sigurno neće odustati?

Auguštan – Pentek: Ne znam da li ćemo moći realizirati sve što smo htjeli, ali svakako ističem završetak dogradnje dječjeg vrtića, uređenja Parka hrvatske mladeži, parkirališta u centru, asfaltiranje nerazvrstanih cesta. Vidjet ćemo što će biti sa sredstvima za most u Bajzekovom selu te sanaciju klizišta i ceste prema Domu zdravlja. Za te projekte nikako ne želimo da se prekinu. Tu je i Sokolana na kojoj se nastavljaju radovi za koje smo dobili sredstva, uredit ćemo kružne tokove, a kandidirali smo se i za izgradnju reciklažnog dvorišta, pa se nadam da će i to ići iduće godine. U svakom slučaju, javit ćemo se na sve europske projekte, kako bismo dobili sredstva, a vidjet ćemo koliko ćemo moći odvojiti za manje akcije. Sve planirano, što nećemo moći izvršiti, prebacit ćemo za iduću godinu.

[ZL] Za kraj, koja je Vaša poruka građanima povodom Dana grada?

Auguštan – Pentek: Prošla godina je bila stvarno vrlo radna u Zlataru, planovi za ovu godinu su bili vrlo ambiciozni, po prihodima koje smo dobivali bili su i izvedivi. No došla je izvanredna situacija koju će osjetiti i građani i Grad. Nadam se da će se sve brzo moći vratiti u normalu, a ono što nam je potrebno je svakako zajedništvo. Mi smo već bili u krizi, opet smo u nekoj krizi, ali vjerujem da smo iskusniji i da će Grad i građani Zlatara zajedničkim snagama moći prebroditi taj period i da ćemo uspjeti svi zajedno se stabilizirati i krenuti u brojne aktivnosti potrebne da bi naš grad stvarno bio ugodan za život. Svim svojim sugrađankama i sugrađanima, čestitam Dan grada i vjerujem da ćemo sljedeće godine ipak uspjeti krenuti dalje, prema planu.