Početak ožujka u Krapinsko – zagorskoj županiji označila je 16. sjednica Županijske skupštine koja je započela Aktualnim satom na kojem su pitanja postavili Romeo Vincelj (Nezavisni),Dražen Šurbek (HDZ), Davor Kljak (Reformisti), Ljubica Jembrih (HDZ) i Vladimir Pleško (HDZ). Odgovarao im je krapinsko – zagorski župan Željko Kolar i njegova zamjenica Jasna Petek.

Solarne elektrane

Vincelja je zanimalo imali se u planu da se i Krapinsko – zagorska županija uključi u sufinanciranje ugradnje solarnih elektrana na obiteljske kuće jer bi volio da Zagorke i Zagorci u tom pogledu budu ravnopravni s ostatkom Hrvatske obzirom na to da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 13. ožujka ove godine kreće s objavom natječaja kojim sufinancira energetsku obnovu obiteljskih kuća, u što spada i postavljanje novih fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju na obiteljske kuće.

- Dao sam si truda pa istražio javne pozive u zadnje 2-3 godine i došao do zaključka da su sve županije u našem okruženju – Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka…, ali i neki gradovi i općine (primjerice Varaždin, Čakovec, Križevci itd.) raspisivali natječaje koji su uključivali ugradnju solarnih elektrana na obiteljske kuće gdje su građani mogli ostvariti poticaje od 1000 do 3000 eura po kućanstvu. Naša županija za sada se zadržala na tome da svojim građanima nudi samo sufinanciranje izrade energetskih certifikata za obiteljske kuće – rekao je Vincelj.

Da Zagorje ne može u svemu biti prvo i najbolje, premda je blizu tome, poentirao je odmah pri početku svog govora župan Kolar.

- Mjere koje rade neke druge županije, naša je radila prije deset godina. Onda je naš model, prvi takav u RH, preuzelo Ministarstvo, odnosno Fond za zaštitu okoliša. Doslovce su naš model preslikali. Tada su i druge županije počele stvarati javno mnijenje i osvješćenost o obnovljivim izvorima energije. Izrada projekte dokumentacije, prema našim procjenama, u ovom je trenutku dovoljna jer treba paziti na duplo financiranje. Morali smo se odlučili što ćemo. Odlučili smo da forsiramo objekte koji su u vlasništvu KZŽ. Mi smo prva županija u RH koja je napravila solare na krovovima naših bolnica, pripremili smo 53 objekta u vlasništvu Županije, javili smo se na sve natječaje. Držimo tempo i kontinuitet, a na ovaj korak nismo se još odlučili. Za ovu godinu sigurno nećemo imati ovaj poticaj za naše mještane, jer trebamo završiti naše ustanove i institucije – rekao je Kolar i dodao kako će u izmjeni prostornog plana jedan od uvjeta biti da svaki novi objekt mora imati jednu vrstu obnovljive energije pa zaključio kako se ispod pola milijuna eura nema što raditi s mjera.

Lovstvo i socijalna skrb

Sa solarnih elektrana stiglo se do koncesija za lovska područja zahvaljujući Šurbeku kojeg je zanimalo, budući da 2026. godine mnogim udrugama i gospodarskim subjektima registriranima za lovnu gospodarsku djelatnost završava deset godina koncesije, kolika su sredstva na godišnjoj razini koja se prikupljaju? Ima li koncesionara koji ne izvršavaju svoje obaveze? Ima li koncesionara kojima je umanjena početna cijena koncesije?

- Ukupan iznos, naravno, ne znam točno. Dobit ćete to pisanim putem. Ono što je sigurno je da se sukladno ugovoru, koncesionarima naknada nije smanjila, ali smo prije sedam, osam godina kada su se produživali ugovori, svim lovačkim društvima na području Krapinsko – zagorske županije produžili ugovore po staroj cijeni. Novi iznosi koncesije su skuplji i po osam puta u samom startu. Neka su lovišta interesantnija od drugih pa se javljaju i udruge. Tu se vrlo visoko licitira. Nama je u interesu da naša lovačka društva upravljaju s lovištima i da naši lovci imaju pravo na lov divljači. Ako postoji zakonska obveza da ponovno svima produžimo koncesiju pod istim uvjetima, to ćemo i napraviti – odgovorio mu je Kolar i napomenuo kako su pravne osobe, u dva lovačka društva imala i kaznene prijave, a za govornicu je stigao Kljak.

Na prijedlog Reformista 2022. godine proširena su prava iz socijalne skrbi po pravilniku KZŽ. Kljaka je sada zanimalo postoji li prostor da se poveća ta pomoć kroz rebalans proračuna ili kroz idući proračun, jer je ta skupina ljudi, prema njegovim riječima, najugroženija i najviše osjeti inflaciju. Na pitanje je odgovorila zamjenica Petek.

- Kada smo pristupili rangiranju ove odluke o ostvarivanju prava iz područja socijalne skrbi, usklađenjem s novom valutom, promišljali smo i krenuli u smjeru promjene koju ste i sami rekli - povećanju sredstva, ali smo razmišljali i o prioritetima. Izrađen je novi socijalni plan, jedan od strateških projekata u čijoj izradi prethodi analiziranje potreba najugroženijih. U posljednje dvije godine dogodile su se mnoge promjene. Osim što treba povećati iznose, zasigurno treba vidjeti koje korisničke skupine treba obuhvatiti. S obzirom na to da smo pristupili izradi socijalnog plana i kroz njega će se napraviti analiza potreba, izmijenit će se i odluka o iznosu sredstava za najugroženije skupine našeg društva – rekla je Petek i najavila kako ovog tjedna u Krapinu dolazi resorno ministarstvom s kojim će se održati sastanak.

Zdravstvo

- Imali smo Županijsku sjednicu 3. ožujka prošle godine kada smo kolegica Kruhak i ja postavile pitanje vezano za nedostatak liječnika u domovima zdravlja širom naše županije. Znamo da je to veliki problem u cijeloj Hrvatskoj, ali svi zajedno tom problemu moramo pristupiti odgovorno i našim mještanima pružiti potpunu zdravstvenu skrb. Naši mještani ne mogu obaviti svoje preglede, nemaju svog liječnika, a moramo gledati i na naše liječnike kojima je jako teško raditi u ovakvim uvjetima jer znamo da dolaze na zamjene i da su ambulante ipak otvorene, bilo četiri ili šest sati. Liječnicima je teško stalno mijenjati ambulante, stalno imati druge pacijente. Spomenuli ste da pripremate paket mjera... Prije nekoliko dana je na snagu stupila i uredba Vlade RH o povećanju koeficijenta. Župane, u kojoj je fazi taj paket mjera – pitala je Jembrih.

Da je tema kompleksna i vrlo ozbiljna, ali da se Županija s njom već bavi unatrag osam godina, poručio je župan jer, tada je, kako je rekao, problem detektiran pa trenutna situacija ne iznenađuje. Međutim, ulazak u Europsku uniju liječnicima je omogućilo lakši odlazak, a i izmjene zakona o stažiranju, dovelo je probleme.

- Osnovni problem su nam liječnici obiteljske medicine. Plaćamo danak jednom paradoksu – djelomičnoj privatizaciji zdravstva. Imamo pola ambulanti koja nemaju dovoljno kartona, ne možete potpisati ugovor s HZZO-om za kompletan tim, ako nemate 1242 kartona. Drugu polovicu plaća dom zdravlja, odnosno KZŽ. Mi smo došli u poziciju gdje si to više ne možemo priuštiti. Jedan dio liječnika obiteljske medicine otišao u privatne ordinacije. U Klanjcu nemamo više tri ordinacije nego dvije, u Konjščini, Gornjoj Stubici također... Zašto? Zato jer smo od tri ambulante imali dvije po 800, 900 kartona. Dok se to moglo, vukli smo. Sada ne možemo to pratiti. Momentalno, KZŽ ima 104 liječnika na specijalizaciji, a novim natječajem bit će ih 120, bez garancije da će oni odrađivati posao u našim institucijama. Čekali smo uredbe Vlade da vidimo koliko će se koeficijenti približiti. Analizirali smo to, mjere imamo spremne, ali sam zabrinut kako će one djelovati. Jedinice lokalne samouprave su se uključile u dodatke liječnika. Prva je to napravila Konjščina, Korčula je dodijelila stan od 120 kvadrata... Kako ćemo na to odgovoriti? Kako ćemo to izvagati – pitao je župan Kolar i dodao kako ˝Čarobni štapić ne postoji. Imamo najveći broj specijalizacija, ali to nije garancija da ćemo riješiti problem˝.

Aglomeracija

Ponukan pitanjima mještana, kako je i sam rekao, Pleška je zanimala aglomeracija Zagorskog vodovoda koja je trebala bi završena do zadnjeg dana prošle godine, međutim, nije pa je zatražio pismene informacije za sve vijećnike.

- Projekt nije gotov. Kakva je dinamika? Kakav je status završenosti projekta na današnji dan ili s prvim ožujka ove godine? U kojoj fazi je projekt, koliko je završeno, 50, 60, 70 posto, 80 posto?! Što će se dogoditi slijedećih mjeseci i godina? Ono što nas također interesira je visina svih vantroškovničkih radova koji su dosad prihvaćeni i koji su potpisani, interesiraju nas dosadašnje razlike u cijenama izvođenja radova. Interesira nas sukladno tome i ukupna vrijednost dosadašnjih radova koja je izvršena, kao i kolika je ukupna visina dosadašnjih obračunatih ZNS-ova prema europskim fondovima, koliko ih je prihvaćeno i isplaćeno i aproksimacija, sa završetkom projekta kolika će biti ukupna cijena svih radova. S obzirom na to da projekt nije završen u rokovima koje smo potpisali s EU fondovima, kakva je vizija financiranja tog projekta, iz kojih izvora i na koji način? – pitao je Pleško.

Župan Kolar rekao je kako i njega interesira što se događa, premda to nije projekt Županije pa je on i kriva adresa za Pleškova pitanja.

- Ovo je pitanje za suvlasnike Zagorskog vodovoda, a to su jedinice lokalne samouprave. Na to pitanje treba odgovoriti kolegica Ljubica Jembrih koja je suvlasnik, a ne ja koji nisam – započeo je, pa kazao kako je KZŽ zajedno sa stručnima službama provjerila informacije i vidjela da je Uprava u pravu što ne pristaje na aneks ugovora.

- To su potvrdile i Hrvatske vode, ali nakon godinu dana. Koliko ja znam, a što nije opravdanje, ni jedna aglomeracija na području Republike Hrvatske nije završena, ni jedna nije u roku i svi imaju problema s izvođenjem. Mi smo planirali jednu tematsku sjednicu u ovoj godini za koju ćemo pozvati, osim direktora Zagorskog vodovoda, i Hrvatske vode jer oni osiguravaju većinu investicija i kad dođe zamjenik generalnog direktora koji je zadužen za aglomeracije i nadzor kako bismo dobili sve ove informacije koje ste zatražili. Da mi vodimo projekt, ja bi na sva vaša pitanja znao odgovore napamet. To je sukus. Da ima problema na terenu, to znamo. A konkretni primjeri koji su došli do mene je od dvoje, troje ljudi, a ostalo nezadovoljstvo je od načelnika i načelnica koji su nezadovoljni dinamikom i krpanjem cesta – zaključio je Kolar i punu podršku dao Plešku kako bi se dobile sve informacije.