Prethodni članak
Sljedeći članak

Župan Siniša Hajdaš Dončić o prvih 100 dana mandata: "Pripremit ću Zagorje za Europsku uniju"

On je mlad, obrazovan, socijaldemokrat s karizmom, zagorski Tony Blair. On je Siniša Hajdaš Dončić, političar novog kova


On je mlad, obrazovan, socijaldemokrat s karizmom, zagorski Tony Blair. On je Siniša Hajdaš Dončić, političar novog kova; spoj tradicionalnog i nekonvencionalnog; esdepeovac koji je svojemu prezimenu dodao ženino i vjenčao se kod franjevaca. Ne pije kavu, nego čaj i brunello, ne puši i radije ide u planine nego na more.Istim žarom ovaj 35-godišnjak uživa u mesu s roštilja i energetskim pločicama koje jede za vrijeme užine. Ne može odoljeti dobrim cipelama, odijelima domaćih proizvođača i kravatama živih boja.

S prvim čovjekom Zagorja, iza kojeg je sto dana na kormilu Županije, razgovarali smo u stanci između dva sastanka. Iako mu je tempo sto na sat, župan je smiren, ne da se smesti, ne okoliša, preferira izravna pitanja i odgovore sipa kao iz rukava. Makar bi znanjem mogao posramiti i iskusnije kolege ekonomiste, skromno se ispričava kada opširnije govori o temi koja mu je fah.

Kako ocjenjujete svojih prvih sto dana na čelu «zagorske vlade»?

Hajdaš:
Sa 3 +. Ocjena nije visoka jer nisam potpuno zadovoljan budući da se ono što sam zacrtao nije odvijalo željenom brzinom zbog proceduralnih prepreka. No, uspio sam sa svojim najbližim suradnicima unijeti neke promjene u radu Županije i pokrenuti projekte o kojima sam govorio u predizbornoj kampanji. S druge strane, čistu peticu dao bih suradnji s koalicijskim partnerima, odnosno njihovim perjanicama: Stankom Belinom (ZDS), Stankom Majdakom (A – HSS), Anđelkom Topolovcom (HNS) i Josipom Kovačićem (HSU).

Što ste najvažnije napravili dolaskom u Magistratsku?

Hajdaš:
Izabrali smo nove pročelnike koji su izvanstranačke osobe i svi su odreda stručnjaci. To je bio važan korak da se depolitizira županijsko čelništvom, što je bila i moja glavna namjera i ostvarenje obećanja da neću gledati tko je politički «lijevo» ili «desno». Tako je i jedna nova pročelnica morala zamrznuti članstvo u stranci kako bi stupila na dužnost. Novost je i ta da će pročelnici raspolagati s budžetima i da će svoje zaposlenike po odjelima moći i novčano stimulirati. O umješnosti upravljanja budžetom, ovise i dodatne nagrade za njihov posao Pokrenuli smo i gradnju županijskog doma za umirovljenike kako bi i pripadnici «zlatne» dobi mogli dostojno živjeti u primjerenim uvjetima. Isto tako krenuli smo s natječajem kako bi prikupili ponude za sufinanciranje solarnih ćelija na krovovima naših sugrađana. Po kućanstvu sufinanciramo do 12 tisuća kuna, a solarne ćelije donijet će velike uštede zagorskim domovima i do 50 posto na računima za režije. Tu je i projekt Stubičke Toplice, koji se realizira po modelu javno–privatnog partnerstva. Privatni nam je partner Sunce Koncern koji ulaže preko 100 milijuna eura u projekt zdravstvenog turizma s kojim se po sadržajima neće moći mjeriti nijedan centar u Europi.

U Vašem će Vam radu ubuduće pomagati i savjeti, koje ste nedavno osnovali.

Hajdaš:
Točno. Osnovali smo savjete za turizam i poljoprivredu sastavljene od najeminetnijih zagorskih turističkih djelatnika, menadžera u kulturi, hotelijera, vinara, kao i stručnjaka za poljoprivredu. Oni će me savjetovati što je najbolje za Krapinsko–zagorsku županiju u pogledu turizma i poljoprivrede jer ljudi iz struke najbolje znaju što im je potrebno i s kakvim se problemima svakodnevno susreću. Treba istaknuti da će svi članovi savjeta do kraja ove godine poslove obavljati volonterski, to jest besplatno.

Je li novost i da se u Županiji više ne mogu nositi minice?

Hajdaš:
Ne. To je netko krivo protumačio i cijelo se vrijeme povlače iste dezinformacije. Istina je da smo početkom ovog mjeseca u Županiji donijeli etički kodeks u kojemu su utvrđena i pravila odijevanja za službenike i namještenike Županije. Ali se u njemu ništa rigorozno ne zabranjuje. Pročelnicima se savjetuje da nose odijela, košulje i kravate, odnosno pročelnice kostime i zatvorene cipele, dok se službenicima i namještenicima sugerira da nose hlače, haljine ili suknje klasičnog kroja. Riječ je o primjerenom odijevanju, kakav dress code bi trebale imati sve ustanove ili institucije. Jer kakav će dojam steći građani kada dođu u Županiju i tamo zateknu nekog djelatnika u raskopčanoj košulji ili zgužvanim hlačama?! Nekog reda mora biti.

Znači niste protiv minica?

Hajdaš
: Nipošto.

Dobro. A jeste li za smanjenje broja općina i gradova?

Hajdaš:
Vidite, tu je kod nas u Hrvatskoj postavljena pila naopako. Cilj nam je efikasna lokalna uprava, i istina je da i u Europi postoje zemlje koje imaju više općina i gradova samo što oni funkcioniraju na drugi način i raspolažu s više novca. No, da bi se apliciralo za sredstva iz nekog EU fonda potrebna je zajednica od barem 30 tisuća ljudi da bi se projekt mogao realizirati. Zato će male općine u budućnosti teško moći sam nešto ostvariti ako to ne rade zajednički sa susjednim jedinicama lokalne vlasti.

Kako stati na kraj gospodarskoj krizi u državi. Koji je vaš recept?

Hajdaš:
Rad, rad i rad. I reforma državne uprave. Hrvatsku u budućnosti vidim kao logistički centar jugoistočne Europe pa se za to trebamo dobro pripremiti i maksimalno iskoristiti svoj geografski položaj.



Vi ste i osobnim primjerom pokazali kako se dužnosnik ponaša u kriznim vremenima?

Hajdaš:
Sebi i zamjenicima smanjio sam plaću za 10 posto, a i smanjene su plaće svim zaposlenicima. Župan sam s najvjerojatnije najmanjom plaćom u Hrvatskoj, ali meni ne treba više. 15 tisuća kuna ipak je pristojna plaća, kao i 13 tisuća mojim zamjenicima.


Hoćete li kupiti novi službeni auto?

Hajdaš
: Kada kriza mine, možda kupimo hibridno vozilo. Sada ništa od toga jer je novac potreban za druge stvari.

Kad smo već kod novca. Kako komentirate stanje u Gradu Zlataru čije je račun blokiran zbog velikih dugova.

Hajdaš:
Žao mi je što se Zlatar našao u ovakvim financijskim problemima. Upoznat sam sa svime što poduzima gradska vlast na čelu sa gradonačelnikom Kopjarom. Imaju našu punu podršku, a i pomoći ćemo im koliko možemo u ishođenju reprogramiranja kredita u poslovnim bankama. Nisam ranije bio upoznat kakvo je stanje duga u Zlataru. Sada mogu samo reći neka državne institucije rade svoj posao.

Jeste li radoholik?

Hajdaš:
Ne znam. Kad se nekog posla prihvatim, onda ga odradim kako spada i do kraja. Tako je i sada kad sam župan. Moj dan počinje u 7 sati kada ljubim dijete na odlasku u vrtić i suprugu, a završava u 9 navečer kada vježbam na kućnome biciklu ili treniram kung – fu.

Koje su vaše devize kao zagorskog župana?

Hajdaš
: «Svi su potrebni za razvoj» i « Sve unutar institucija vlasti». Prva znači da smo premala županija da bi si dozvolili takav luksuz da nam netko iz ovog ili onog razloga ne treba. Svatko ima svoje mjesto u društvu i ako dobro radi svoj posao i vrijedan je u zajednici, itekako je koristan Zagorju. Drugi moto je da ništa neću radi van institucija. Znači da nema dijeljenja županijskog novca, beneficija ili poslova ispod stola, po babi, djedovima i stričevima. Sve mora biti transparentno i po zakonu. Ja sam legalist. To je i moja poruka svima onima koji bi i htjeli u Zagorje na mala vrati uvesti korupciju, a protiv čega ću se svesrdno boriti.

Što ste rekli gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću na Krapinskom festivalu kada vas je onako ozbiljno odmjeravao?

Hajdaš
: (smijeh) Upozorio sam gradonačelnika kako mi nije drago da govori da njegov pogled seže i s druge strane Medvednice. Rekao sam mu da se kao župan osjećam ugroženim nakon njegovih izjava i teritorijalnih pretenzija. Podsjetio sam ga u šali neka pripazi jer Zagorje ionako završava na Črnomercu.

Vaša vizija Zagorja za 4 godine.

Hajdaš:
Postati otvorena županija za sve vrste ulaganja, s efikasnom i educiranom upravom, sposobnom da uhvati korak s Europom. Zagorje mora imati obrazovane seljake koji će znati upravljati svojim održivim gospodarstvima, koristiti alternativne izvore energije, biti županija u kojoj će najbolji učenici i studenti imati stipendije, besplatan prijevoz, računala, a nezaposlenost svedena na nulu. Od Zagorja želim stvoriti omiljenu destinaciju kontinentalnog turizma u koju posjetitelji neće samo dolaziti na nedjeljni ručak ili na odmor, već će kod nas poželjeti i ostati živjeti.

Razgovarao: Zoran Gregurek

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook